Lejla Rešić, ministarka uprave i lokalne samouprave RS, kaže da u Srpskoj trenutno nema nijedne blokirane opštine ili grada.
To je, naglašava, jedan od najznačajnijih ciljeva postignutih Zakonom o lokalnoj samoupravi koji je donesen krajem 2016. godine.
– Imamo situacija gdje je načelnik reprezent jedne političke opcije, a skupštinska većina druge. Kompleksno im je raditi, ali ipak rade, a to i jeste smisao demokratije. Ovo je najveći uspjeh koji smo postigli – kaže Rešićeva.
Šta je sa zaustavljanjem prekomjernog zapošljavanja?
Još jedan pozitivni efekat pomenutog zakona je to što smo odredbom 3 zaposlena na 1.000 stanovnika uspjeli zaustaviti prekomjerno zapošljavanje. Definitivno, više nemamo taj trend.
Kako se lokalne zajednice nose sa ovim pravilom?
Sad drugačije promišljaju o zapošljavanju, planiraju kad i kako će koga zaposliti, ko ide u penziju, ko i kada dolazi na njegovo mjesto.
Da li negdje “zapinje”?
Najviše problema ima u Trebinju i Višegradu. Međutim, i ove lokalne zajednice broj zaposlenih polako svode na racionalnu mjeru. Bitno je da više nema neracionalnog zapošljavanja.
Dokle se stiglo sa registrom službenika?
Donesen je Zakon o registru zaposlenih kod budžetskih korisnika, koji predviđa da će se svi koji primaju platu iz budžeta nalaziti u jednom registru. RS ima registar državnih službenika, a sad idemo u njegovu nadogradnju, sa širokim obuhvatom. To je i jedna od obaveza iz SSP i Reformske agende koju su svi nivoi vlasti potpisali.
Kad će ovaj registar ugledati svjetlo dana?
Nakon stupanja zakona na snagu čeka nas uredba koja će precizirati šta još treba da uradimo. Poslije toga, slijedi izrada registra. Partner je Svjetska banka, tako da i od njih zavisi kad će posao biti završen. Očekujemo da ćemo do polovine ove godine rješiti sva tehnička pitanja i početi unositi podatke u registar. Takođe, imamo i kaznene odredbe za one koji ne budu dovoljno ažurni oko toga.
Šta će nam registar reći novo?
Prije svega, dobićemo jasnu sliku budžetske potrošnje, vidjeti koliko u postotku ide na plate, pratiti protok zaposlenih. Zakonom o državnim službenicima utvrdili smo da, ukoliko nam nedostaje kadra, ne moramo raspisivati konkurse već to rješavati internim preraspodjelama.
Da li to znači da u institucijama ima viška zaposlenih, čim ima prostora za njihovu razmjenu?
Ne mora nužno značiti da ima viška radnika. Moglo se desiti da je u nekom periodu rađen projekat koji je zahtevao određen broj ljudi. Kako se on privodi kraju, manja je potreba za početnim brojem radnika, koji se onda mogu rasporediti.
Kakva nam je saradnja sa dijasporom?
Strategija o razvoju lokalne samouprave, koja je donesena lani, dijasporu po prvi put vidi kao resurs, a ne kao sporadičnu stvar. A naši ljudi koji žive vani ubjedljivo su najbolji ambasadori. Vezani su za svoj rodni kraj, da li zbog rodbine ili nostalgije, te imaju potrebu da su na neki način i dalje prisutni u njemu.
Da li su i lokalne zajednice uvidjele značaj ovog resursa?
Jesu. Na primjer, 2011. je sa njima gotovo nemoguće bilo razgovarati o borbi za donatore i ovu priču su kategorički odbijali. Međutim, od lani imamo generaciju ljudi kojima je to prioritet.
Mučimo istu muku kao i ostali
Šta za nas znači članstvo BiH u Savjetu Evrope?
Nama je to jako važno, prije svega da bismo mogli da pratimo gde smo u svim evropskim procesima. Često čujemo interpretiranu priču da smo više daleko nego što u stvari jesmo.Učešće u ovom i sličnim tijelima omogućava da se glas Srpske i sve što se ovde dešava jasno i glasno čuje.
Koliko smo, realno, daleko od važnih evropskih procesa?
Apsolutno nismo daleko koliko se neki trude da kažu da jesmo. Muče nas problemi koji muče i sve ostale države, a ovo je prilika da sva iskustva koja vidimo i čujemo iskoristimo kod nas, kako bismo bili konkurentniji i pristupačniji.
Saradnja
Na pragu je potpisivanje proširenog memoranduma saradnje sa Srbijom.
Srbija je nekoliko koraka bliže EU od nas, a na putu su osnivanja nacionalne akademije za državne službenike. Tu će u prvi plan staviti vještine koje su potrebne svakoj vladi i državnim službenicima u predpristupnim procesima. Imamo sporazum o specijalnim i paralelnim vezama, a dogovorili smo da i mi budemo ti koji će moći da učestvuju u ovoj akademiji. Memorandum bismo trebali da potpišemo u februaru, a akademija će početi sa radom u punom kapacitetu tokom ove godine.
Blic
