Uspješan referendum kojim se hvali vladajuća koalicija u Srpskoj (SNSD, DNS, SP) neće sam po sebi donijeti bolje sutra većini građana RS.
Bez posla je 131.927 osoba, a prema procjenama, oko 80.000 njih hljeb zarađuje na crno. Siva ekonomija, koja pored rada na crno uključuje i nelegalan rad preduzeća, godišnje odnese trećinu BDP, odnosno oko tri milijarde KM.
Ekonomista Svetlana Cenić smatra da je referendum, koji je koštao oko milion i po KM (oko 767.000 evra), bio nepotreban, dvostruki trošak. Pored toga, ističe ona, izlaznost je bila veoma niska, pa se uštimavalo da bude preko 55 odsto.
– Izvrgli smo se podsmehu, a kada zvanična politika ismeje svoju državu kako nas onda bilo ko može ozbiljno shvatiti. Žalosno je što naši ljudi ne znaju ni za šta su glasali, pa kažu da su izašli na referendum da nam bude bolje. Glasali su, kažu, da nam budu veće penzije, a sigurno neće biti veće, jer ako bude ikakve promene, biće samo manje. Ovaj referendum je bio samo jedna preskupa anketa, najskuplja za koju znam do sada – naglasila je Cenićeva.
Prosječna plata u Srpskoj nije dovoljna ni za osnovne troškove života. Iz Saveza sindikata RS saopštili su da je prosječna isplaćena avgustovska neto plata iznosila 838 KM (oko 423 evra), te da su najniže plate isplaćene radnicima u privredi. Sindikalna potrošačka korpa za četvoročlanu porodicu u istom mjesecu koštala je dva puta više – 1.846 KM (oko 944 evra).
Četvoročlanoj radničkoj porodici samo za hranu mjesečno treba oko 690 KM. Imajuću u vidu da je prema podacima Fonda PIO blizu 84.000 radnika prijavljeno na platu do 500 KM, zaključak je da veliki broj radnika u Srpskoj ne zaradi dovoljno ni za hranu.
U još gorem položaju su penzioneri koji preživljavaju sa 320 KM, koliko iznosi prosečna penzija, a mnogo je i onih koji primaju svega 180 maraka minimalne pezije. Statistika je neumoljiva – više od 150.000 građana su “socijalni slučajevi” odnosno nemaju dovoljno prihoda za izdržavanje.
Velka Odžaković, generalni sekretar Saveza sindikata RS, kaže da je za radnike situacija poslije referenduma ista, a njihovi problemi nikako da dođu na red od političkih pitanja.
– Plate radnika su zadnjih deset godina iste. Minimalna plata takođe nije povećavana. Radnici su zakinuti za mnoge naknade novim Zakonom o radu, a i ono što je propisano Zakonom o radu ne isplaćuje im se – ističe Odžakovićeva.
Prvi put nakon skoro 20 godina Srpska nema opšti kolektivni ugovor.
– Radnici u privredi nemaju ni granske kolektivne ugovore i uskraćeni su za brojna prava – naglasila je Odžakovićeva.
Neuplaćeni doprinosi su još jedan od problema radnika koji niko ne rješava.
– Radnici, što je poražavajuća činjenica u 21. vijeku, nemaju zdravstveno osiguranje. Oni koji trebaju da idu u penziju ne mogu da ostvare svoja prava ili zbog neuplaćenih doprinosa dobijaju mnogo manju penziju – navodi Odžakovićeva.
Standard građana još neće na dnevni red
Kaže da svi ovi problemi neće još dugo doći na red, jer nakon referenduma slijede izbori pa sumiranje izbornih rezultata.
– Najavljena kontrola rada na crno kasni. Nema nikakvih naznaka poboljšanju ekonomske slike, najave novih radnih mjesta i novih investicija – kaže Odžakovićeva.
Predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Dragutin Škrebić kaže da nestabilna politička situacija uvijek utiče na privređivanje, ali da ne vidi nijedan razlog da se to desi kao posljedica referenduma o Danu RS.
– Ne očekujem da se to desi, a evo dan nakon referenduma ništa se ne dešava. Normalan je radni dan i nema nikakvih problema – kaže Škrebić.
Ni bankarski sektor nije u zavidnom položaju. U posljednje dvije godine u Srpskoj su ugašene dvije banke – Bobar banka i Banka Srpske.
Takođe, u prošloj godini bankarski sektor RS zabilježio je gubitak od 79,1 milion KM, pri čemu je šest banaka poslovalo pozitivno i zajedno su ostvarile dobitak od 59,5 miliona KM, dok su tri banke zajedno ostvarile nevjerovatan gubitak od čak 138,6 miliona KM.
Loša klima za investitore
Svetlana Cenić smatra da se olako raspisuju referendumi za očigledne stvari, za koje je stav građana bio jasan i bez referenduma.
– Niko ne poštuje institucije i sve ovo stvara užasnu sliku o nama, koja je, nažalost, stranim investitorima, odavno jasna. Investitori svoj stav o nama polazuju tako što ne dolaze. Ne pada im na pamet da ulažu u trusno područje, gdje je ovakva retorika, korupcija, kriminal. Niko ne može da očekuje sigurnost za svoj kapital i poslovanje u takvim uslovima. Investitori su to davno pokazali i sada može da bude samo gore, ništa bolje – istakla je Cenićeva.
EuroBlic
