Kompanija Miroslava Miškovića „Delta Real Estate“ platila je laktaškoj firmi „Lakting“ 7,5 miliona KM za zemljište u Banjaluci na kojem će graditi šoping mol vrijedan 60 miliona evra. Iako je ovo bilo državno zemljište na koje je prethodni vlasnik imao samo pravo korišćenja, „Delta Real Estate“ se uspjela u Geodetskoj upravi RS upisati kao vlasnik i pored protivljenja Grada Banjaluka i Pravobranilaštva RS, otkriva poslovni portal Capital.ba
Firma “Mikon Lakting“ koja je prodala plac Miškoviću je imala samo pravo korištenja neizgrađenog gradskog zemljišta na atraktivnoj lokaciji na Banjalučkom polju i to na upitan način.
Nezvanično, „Lakting“ kao firma koja je prije privatizacije bila u 100 odstotnom vlasništvu opštine Laktaši je izgradila zgradu u centru Laktaša.
“U toj zgradi su Vojsci Republike Srpske dali devet stanova, a zauzvrat od nje su dobili više od četiri hektara gradskog zemljišta u Banjaluci. Grad Banjaluka je osporila zamjenu, navodeći da se zemljište ne može prenijeti na pravno lice, već isključivo na Grad. Kompromis je pronađen odlukom da “Lakting” ima privremeno pravo korišćenja (ne i vlasništva), ali i to pravo samo do trenutka privođenja stvarnoj namjeni, nakon čega se ono mora vratiti Gradu“, rekao je dobro upućeni izvor CAPITAL koji je želio ostati anoniman.
Nekoliko godina kasnije, usvajanje diskutabilnog Zakona o stvarnim pravima RS koji omogućava da se pravo korišćenja pretvori u pravo vlasništva, firmi „Lakting“ koja je već postala potpuno privatna, otvara se jedinstva prilika da zaradi 7,5 miliona KM.
Privremeno pravo korišćenja pretvara se u pravo vlasništvo, jasno je iz dokumentacije koja je u posjedu CAPITAL-a.
Pravobranilaštvo pokreće višegodišnji sudski spor, koji završava u korist „Delta Real Estate“, članice „Delta holdinga“ koji će graditi šoping mol vrijedan 60 miliona evra.
Pravosnažnom presudom iz maja ove godine Okružni sud u Banjaluci odbio je tužbu Pravobranilaštva RS za poništenje rješenja Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove RS kojim je „Delti“ omogućeno da pretvori pravo korišćenja nad tim zemljištem u pravo vlasništva.
Tim rješenjem „Delta Real Estate“ je omogućeno da se upiše kao vlasnik zemljišta u banjalučkom naselju „Borik“ koje je bilo u društvenoj svojini, a na kojem je ona imala pravo korišćenja.
„Nakon pravosnažnosti ovog rješenja izvršiće se promjena stanja u zemljišnoj knjizi, tako što će se zemljište upisati kao svojina preduzeća „Delta Real Estate“, uz istovremeno brisanje društvene imovine“, navedeno je u presudi.
Pravobranilaštvo odustaje
Iz Pravobranilaštva RS – Sjedište zamjenika Banjaluka rekli su za CAPITAL da neće podnositi zahtjev za vanredno preispitivanje odluke Okružnog suda.
„Uz saglasnost Grada Banjaluka, te nakon što smo detaljno analizirali presudu i cjelokupan predmet, a posebno uzimajući u obzir odluku Ustavnog suda RS iz februara ove godine, kojom je član 324. Zakona o stvarnim pravima proglašen neustavnim, smatrali smo da su iscrpljeni svi žalbeni i tužbeni razlozi u ovom predmetu, te da nije potrebno protiv te presude podnositi vanredni pravni lijek“, kazali su nam u Pravobranilaštvu.
Izmijenjen zakon koji je bio prepreka
Ugovorom o kupoprodaji nekretnina koji je potpisan još 2008. godine pravo korišćenja nad zemljištem je preneseno sa „Laktinga“ na „Deltu“.
„Delta“ je 2013. godine podnijela zahtjev za pretvaranje prava raspolaganja u pravo svojine na građevinskom zemljištu u Banjaluci, ali je njihov zahtjev Geodetska uprava odbila.
„Delta“ zatim ulaže žalbu, a Geodetska uprava 2014. godine ponovo odbija njihov zahtjev kao neosnovan uz obrazloženje da ta kompanija nije 100 odsto u svojini RS, a što nije u skladu sa članom 324. Zakona o stvarnim pravima RS.
Članom 324. ovog Zakona bilo je propisano da „nosilac prava upravljanja, korišćenja ili raspolaganja na nepokretnostima u društvenoj, odnosno državnoj svojini može biti pravno lice čiji je kapital 100 odsto u svojini RS“.
Međutim, „Delta“ ni tada ne odustaje, pa je u aprilu 2014. godine ponovo podnijela zahtjev za pretvaranje prava raspolaganja u pravo vlasništva, a Geodetska uprava je nakon sprovedenog postupka donijela rješenje kojim se pretvara pravo korištenja u pravo svojine.
„Delta“ se sada pozvala na član 325. pomenutog zakona kako bi se upisala kao vlasnik zemljišta. Tim članom je propisano da se „privremeno pravo, pravo korišćenja radi građenja i trajno pravo korišćenja na gradskom građevinskom zemljištu u državnoj svojini, koje do stupanja na snagu ovog zakona nije postalo svojina drugog lica, pretvara se u pravo svojine njegovog dosadašnjeg nosioca, odnosno njegovog pravnog sljedbenika“.
Pravobranilaštvo RS je u tužbi tvrdilo da Geodetska uprava nije mogla donijeti rješenje o pretvaranju prava korištenja zemljišta u pravo vlasništva na osnovu člana 325. Zakona o stvarnim pravima.
„Tokom postupka je utvrđeno da je „Delta“ uknjižena sa 1/1 dijela, da zemljište nije postalo svojina drugog lica do 29. septembra 2011. godine kada je došlo do izmjene člana 325. Zakona o pravnim stvarima, tako da je pravilno i zakonito odlučivanje prvostepenog organa“, navodi se u presudi.
Šta se promijenilo
Republika Srpska definitivno gubi spor ove godine jer više ne vrijedi argument da se pravo korištenja može pretvoriti u vlasništvo samo pravno lice čiji je kapital 100 odsto u svojini RS, što Delta nije.
Naime, Ustavni sud RS u februaru ove godine član 324. Zakona o stvarnim pravima koji to propisuje, proglašava neustavnim.
Zanimljivo, inicijativu za ocjenu ustavnosti je podnio banjalučki advokat Igor Sjerikov. Ustavni sud prihvata i proglašava ovaj član neustavnim i pored protivljenja sudije akademika prof. dr Snežane Savić.
Savić je u izdvojenom mišljenju navela da „inicijativu, iz više razloga, u cjelini nije trebalo prihvatiti. Polazni osnov odluke u ovom predmetu je pogrešan“.
„Sud je trebao ocijeniti da propisivanje kao u osporenim odredbama spada u domen zakonodavne politike, čiju cjelishodnost Ustavni sud, saglasno odredbama člana 115. Ustava, sve dok postoje ovakva ustavna rješenja, nije nadležan da ocjenjuje. Naime, Sud nije nadležan da ocjenjuje opravdanost razloga zbog kojih je zakonodavac usvojio ovakvo zakonsko rješenje, kao ni opravdanost zakonskog rješenja iz osnovnog teksta zakona, kao ni da vrši njihovo upoređivanje“, argumentovala je između ostalog sudija Savić.
Pretežna djelatnost kompanije “Mikom Lakting” iz Laktaša je savjetovanje u vezi s poslovanjem i ostalim pravljanjem i poslovni menadžment i konsalting.
Ovo preduzeće prošlu godinu je završilo u minusu od 37.976 KM. Ukupan prihod firme bio je svega 7.131 KM, a zapošljavala je samo jednog radnika. Direktor firme je Željko Milinković, a vlasnik Mirko Karać.
Iduće godine kreće izgradnja šoping-mola
Kompanija Delta Holding najavila je da će početkom 2017. početi izgradnju šoping-mola u Banjaluci. Na pitanja CAPITAL-a da li su dobili sve potrebne dozvole za izgradnju tog objekta nisu željeli da odgovore.
„Informacije koje trenutno imamo smo podelili. Kada budemo imali dodatnih informacija u vezi sa projektom, obavestićemo vas“, rekli su kratko u ovoj kompaniji.
U „Delta Holdingu“ ponovili su da će početkom iduće godine početi izgradnju šoping-mola u Banjaluci i da to će biti najveća investicija u Republici Srpskoj.
„Banjaluka će dobiti moderan objekat koji će na bruto površini od 60.000 kvadratnih metara ponuditi posetiocima najpoznatije svetske brendove, zabavne sadržaje za celu porodicu, restorane, kafiće… Investicija od 60 miliona evra omogućiće otvaranje više od 2.500 novih radnih mesta i uposliće građevinsku industriju Republike Srpske“, saopšteno je iz te kompanije.
Dodik oprostio Miškoviću milionsku kaznu
Vlada RS, koju je tada vodio Milorad Dodik, oprostila je Miškoviću četiri miliona KM zbog kršenja ugovora o privatizaciji preduzeća „Oslobođenje“.
Kompanija “Darta trgovina” iz Banjaluke u procesu privatizacije 2006. godine kupila je većinski paket akcija “Oslobođenja”, dok je “Dartu” 2008. godine kupila beogradska kompanija “Delta DMD”.
Prema kazni koju je izrekla Investiciono-razvojna banka, „Delta DMD“ je prekršila odrebe o otuđenju i opterećenju sredstava, te obavezu zapošljavanja.
Nakon toga, Vlada RS je usvojila zaključak da se „Delti“ oprosti kazna od četiri miliona KM, odnosno IRB-u je naloženo da ne naplaćuje pomenutu kaznu, a u zaključku nije navedeno nikakvo obrazloženje za donošenje takve odluke.
CAPITAL: S. Vukelić
