Vlada Republike Srpske je za rad osam predstavništava u svijetu od 2011. do 2017. godine potrošila 25,5 miliona KM.
Najviše novca izdvojeno je za Predstavništvo Republike Srpske u Rusiji, i to 5.322.653 KM, odnosno nešto manje od milion maraka godišnje.
Za Predstavništvo u Briselu, prestonici Evropske unije, u istom periodu potrošeno je 3.984.799 KM, dok je za Kancelariju u Vašingtonu izdvojeno 2.978.088 KM ili manje od 500.000 KM godišnje.
Podijeli li se ukupan iznos od 25,5 miliona KM na šest godina, proizilazi da se za rad svih osam predstavništava godišnje izdvoji nešto više od četiri miliona maraka, odnosno, u prosjeku, pola miliona po jednoj kancelariji.
Budući da je, prema Ustavu BiH, spoljna politika isključiva nadležnost zajedničkih organa, te da entiteti nemaju pravo na sopstvenu diplomatsko-konzularnu mrežu, pitanje koje se postavlja jeste da li su, zaista, četiri miliona godišnje “opravdana” za glas Republike Srpske u inostranstvu i zastupanje njenih interesa u nekim od najvažnijih zemalja svijeta.
Raštiman orkestar
Nemanja Kovačević, v.d. pomoćnika ministra za regionalnu saradnju RS, kaže za srpskainfo.com da je ulogu predstavništava Republike Srpske moguće razumjeti u kontekstu političkih odnosa unutar BiH i činjenice da tri konstitutivna naroda, u pogledu spoljne politike, imaju različite prioritete, a nerijetko i potpuno suprotstavljene stavove.
– Ministarstvo spoljnih poslova BiH, čiji budžet samo za tekuću 2018. godinu iznosi vrtoglavih 57 miliona maraka, po pravilu djeluje kao raštimani orkestar, a zvanični državni stavovi u pogledu spoljne politike najčešće zavise od nacionalne pripadnosti člana Predsjedništva, ministra spoljnih poslova ili njegovih najbližih saradnika. Iako je Ustavom predviđeno da se odluke donose, a stavovi usaglašavaju konsenzusom, u praksi to ne izgleda ni približno tako. Takođe, diplomatsko-konzularni predstavnici BiH, za čiju službu građani oba entiteta izdvajaju ogromna sredstva, tokom svoje misije zastupaju lične ili interese jednog konstitutivnog naroda, radeći istovremeno na štetu ostala dva. Posljednji u nizu takvih incidenata desio se prije mjesec dana u Moskvi, kada se ambasador BiH u Rusiji Mustafa Mujezinović na sred Crvenog trga, zajedno sa grupom studenata, uslikao sa bošnjačkim ratnim zastavama. Iako je srpski član Predsjedništva Mladen Ivanić najavio da će zatražiti njegovo razrješenje, sve se zadržalo na retorici i deklarativnim osudama – navodi Kovačević.
S obzirom na “ustaljenu praksu neustavnog, neusaglašenog i samostalnog djelovanja bošnjačkih predstavnika, kako u Predsjedništvu BiH, ministarstvu spoljnih poslova, tako i kroz diplomatsko-konzularnu mrežu”, Kovačević ističe da se koncept predstavništva Republike Srpske pojavio kao optimalan u prevazilaženju svojevrsne blokade na nivou BiH.
– Za razliku od diplomatsko-konzularne mreže BiH ili Ministarstva spoljnih poslova, koje ne samo da ne donosi nikakvu korist Republici Srpskoj, već često direktno radi na njenu štetu, predstavništva Republike Srpske imaju zadatak da pruže pomoć u izradi pravne i diplomatske strategije u cilju očuvanja prava i ustavne pozicije Republike Srpske. Pored toga, predstavništva učestvuju u koncipiranju i komuniciranju političkih stavova Republike Srpske u inostranstvu, odnosno u zemljama u kojima se nalaze – navodi Kovačević.
Utrošak
Godišnji budžet Ministarstva spoljnih poslova BiH za ovu godinu iznosi 57 miliona KM. Pomnožimo li to sa šest, vidjećemo da su poreski obveznici u Republici Srpskoj i Federaciji BiH za samo šest godina izdvojili više od 340 miliona KM za pomenuto ministarstvo. Pitanje je da li je novac poreskih obveznika u ovom slučaju opravdano utrošen, navodi Kovačević.
srpskainfo.com
