Kako skladištimo životinjski otpad?

Društvo

Šesti pokušaj vlasti da riješe problem odlaganja životinskog otpada u Srpskoj urodio je plodom. U planu je izgradnja jednog objekta na nivou Republike Srpske koji će se najvjerovatnije nalaziti u okolini Banjaluke, tačnije na Manjači. Projekat će koštati nekoliko miliona maraka, a Ministarstvu poljoprivrede u pomoć je priskočila Evropska Unija.

Tone životinjskog otpada završi u rijekama ili na divljim deponijama što predstavlja opasnost za zdravlje ljudi i drugih životinja. Tone zavše i na deponiji u Ramićima koja nikako nije predviđena za tu vrstu otpada.

Pred nama je veliki posao, poručuju iz Ministarstva poljopivrede. Sljedeći korak je strateško rješenje, a onda pribavljanje dozvola za izgradnju objekta.

“Cijeli koncept, tako da kažem, je zamišljen na način da se za Republiku Srpsku izgradi samo jedan objekat. To bi bila sigurno kafilerija sa pet međuobjekata. A međuobjekti, to su oni objekti koji bi bili postavljeni po regijama”, rekla je Radmila Čojo, pomoćnik ministra poljopivrede, vodoprivrede i šumarstva Republike Srpske.

“Trebamo prvo da pripremimo javnost”, kažu u Ministarstvu poljoprivrede. Za sve to trebaće vremena. Zato su sa pripremama već počeli veterinarski inspektori.

“Mi smo na terenu već počeli da preduzimamo određene aktivnosti u smislu upoznavanja samih privrednih subjekata da počnu sami preventivno da razvrstavaju animalni otpad po različitim kategorijama i da vode evidenciju o nastalim količinama kako bismo kroz neko vrijeme mogli imati informacije o količinama koje naša proizvodnja pravi”, naglasila je Dušanka Makivić, portparol inspektorata Republike Srpske.

Najviše životnjskih leševa završi na Manjači gdje je nekada postojalo stočno groblje. To nikako nije rješenje, jer ptice i druge životinje raznose leševe. Zato sjverozapad Srpske već godinama nazivaju tempiranom bombom za izbijanje zaraza.

ATV

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *