U proteklih desetak godina na razne projekte reforme javne uprave u Bosni i Hercegovini direktno je potrošeno više od 14 miliona KM.
Indirektno je potrošeno daleko više i svi ti projekti su imali za cilj otvoreniju, efektivniju, efikasniju, transparentniju i odgovorniju javnu upravu, do čega u praksi i svakodnevici nikad nije došlo.
Prekomplikovane procedure, netransparentnost, sporost i neodgovornost danas “krase” rad javne uprave, iako bi s ovim nivoom javne potrošnje, a prema riječima Tatjane Proskurjakove, šefa Kancelarije Svjetske banke u BiH, BiH bi trebalo da ima usluge kakve su u skandinavskim zemljama.
Stručnjaci u BiH ističu da se o reformi javne uprave priča radi priče, a da se malo šta konkretno radi, što na kraju krajeva potvrđuju i relevantna svjetska istraživanja koja pokazuju da u nekim segmentima koji se tiču javne uprave BiH nazaduje.
Posljednje takvo istraživanje je ono o lakoći poslovanja u BiH, prema kojem je za samo godinu dana BiH pala za dva mjesta i to sa 79. na 81. u svijetu, gdje je rangirano 190 zemalja.
Lista projekata koji se sprovode u cilju reforme javne uprave pokazuje da se novac, može se slobodno reći, trošio na besmislene stvari. Za jedan takav projekat koji je u toku, a koji se odnosi na obuku rada na računaru, biće potrošeno 616.000 KM, a isti takav projekat sproveden je 2012. godine i koštao je više od milion KM, s tim da je “aneksiran” sa preko 300.000 KM. Ništa ne bi bilo čudno da uslov za prijem na posao državnog službenika upravo nije bilo poznavanje rada na računaru, a osim toga na nekoliko projekata, kao što su strateško komuniciranje, obuka službenika za odnose s javnošću, izrada programa za poboljšanje kvaliteta odlučivanja, itd. “bačeni” su milioni.
Prema podacima Kancelarije za reformu javne uprave, u Fond za reformu javne uprave do kraja juna 2016. godine uplaćeno je ukupno 30.432.530,57 KM, od čega su donatori dali 28,9 miliona KM. Iz njihove liste projekata do sada ih je završeno 13, čija je vrijednost preko 6,4 miliona KM, a u toku je realizacija njih osam vrijednih 7,6 miliona KM. Svim ovim projektima, i završenim i onima koji su u toku, su manje-više isti ciljevi, međutim u stvarnosti je to sasvim druga priča.
U Kancelariji za reformu javne uprave kažu da od novog strateškog okvira za sve nivoe vlasti, a čija je izrada u toku, očekuju novi zamah u reformama i da oko 40 odsto ciljeva, koji nisu realizovani prvom strategijom usvojenom 2006. godine, budu sprovedeni.
Dragan Ćuzulan, koordinator za reformu javne uprave, kaže da je prvobitno usvojena Strategija za reformu javne uprave djelimično sprovedena, a na pitanje da li je moguće reformisati upravu bez otpuštanja radnika, on kaže da jeste i da je to pojednostavljeno posmatranje reforme i javne uprave.
“Reforma se ne svodi na otpuštanje zaposlenih iako mi sprovodimo projekat optimizacije državnih službenika i on podrazumijeva prije svega jasnu identifikaciju stanja, odnosno analizu trenutnog broja državnih službenika i potreba u javnom sektoru”, rekao je Ćuzulan, ističući da je suština u tome da se reforme moraju sprovoditi u cjelini jer, na kraju krajeva, ni otpuštanje državnih službenika ne znači ništa ukoliko to ne prati jačanje realnog sektora koji bi trebalo da apsorbuje višak radnika.
Da je BiH neophodna reforma javne uprave u pravom smislu te riječi govore i pritisci gotovo svih međunarodnih institucija, prije svih MMF-a, Svjetske banke, ali i Evropske unije. Pisma namjere, Reformska agenda i gotovo svi strateški dokumenti usvojeni u BiH govore o toj reformi, od koje praktično nema ništa.
Adis Arapović, projekt menadžer CCI-ja i politički analitičar, kaže da se na nižim nivoima vlasti može vidjeti napredak, ali da je to daleko od onoga što bi trebalo da bude, istovremeno naglašavajući da taj napredak nije posljedica sprovedenih projekata.
“Ti projekti su napravljeni tako da reformu pokušaju provesti odozgo ka dole. Ta reforma nije dala rezultate jer je uloga političkih stranaka prilikom izbora rukovodilaca, državnih službenika, upravnih i nadzornih odbora u stvari usko grlo”, rekao je Arapović, ističući da su reforme uspjele na tehničkom nivou, ali o profesionalizaciji i depolitizaciji nema ni govora.
nezavisne.com
