BiH je među rijetkim zemljama koje ne znaju koliko imaju zaposlenika i namještenika u državnoj službi, a međunarodne institucije koje se bave ovom oblašću tvrde da i najnerazvijenije afričke zemlje, za razliku od balkanskih, imaju evidenciju javnih zaposlenika.
“Ako pitamo bilo koga koliko ljudi na nivou BiH, ili RS, ili FbiH, ima radni ugovor sa državom i da od države prima platu ili naknadu, takvu informaciju je nemoguće dobiti, zato što ne postoji jedinstvena evidencija”, ispričao je sagovornik uključen u reformu javne uprave, koji je zamolio za anonimnost jer nema formalno odobrenje za medijsko nastupanje.
Kako nam je objasnio, prilikom pokušaja da pojedine institucije dobiju evidenciju zaposlenih u obrazovnom sistemu FBiH, rečeno je da su evidencije na nivou kantona.
“Isto je, na primjer, kada smo pokušali saznati koliko medicinskog osoblja radi u domovima zdravlja, bolnicama i kliničkim centrima u RS. Tamo, takođe, nismo mogli dobiti podatke, jer se oni finansiraju iz Fonda zdravstvenog osiguranja”, rekao nam je on.
Dodaje da je potpuno identična situacija i sa službenicima i namještenicima na državnom nivou, lokalnim zajednicama, kulturnim institucijama ili bilo kojim drugim institucijama koje se na ovaj ili onaj način finansiraju od strane države.
Takođe, kaže da podaci koji postoje često nisu potpuno jasni, navodeći primjer Agencije za državnu upravu BiH.
“Oni su u zvaničnom odgovoru koji je od njih tražila jedna međunarodna institucija istakli da ima 1.500 državnih službenika. Nakon detaljnije analize ispostavilo se da ih ima više od 10.000, jer u njihovim evidencijama nisu bili namještenici. I neki kantoni imaju podatke samo o državnim službenicima, ali ne i o namještenicima”, ispričao nam je on.
Kako je istakao sagovornik, slična situacija se desila u Srbiji, u kojoj je Svjetska banka pokušala dobiti podatak koliko ima državnih službenika i namještenika. Objasnio je da je tamošnja vlada pokrenula projekt reforme državne uprave u saradnji s tom međunarodnom organizacijom i da je podatak koji su dobili bio 250.000 zaposlenih.
“A kada je napravljen registar, broj je izašao na preko 500.000. Dakle, nije promašeno za desetak odsto, nego za sto odsto. A nakon dodatne analize, ispostavilo se da tu nisu pribrojani zaposlenici u javnim preduzećima. Na kraju je cifra izašla na više od 700.000 ljudi”, kaže on i dodaje da su nekredibilne informacije kada neki političar kaže na primjer da će smanjiti plate za deset odsto ili otpustiti deset odsto službenika.
“To je praktično nemoguće izvesti jer nemate kontrolu nad podacima koji su vam za to potrebni”, naveo nam je naš sagovornik.
Dodaje da bi BiH konačno uskoro trebalo da riješi taj problem kroz izradu registra javnih službenika, koji će institucije BiH početi da izrađuju u sklopu Reformske agende u saradnji s EU, Svjetskom bankom, Međunarodnim monetarnim fondom i drugim međunarodnim institucijama.
“Predviđeno je da registar bude anoniman, a u njemu bi bili navedeni osnovna i dodatna zarada dotičnog službenika, u kojem sektoru i u kojoj instituciji radi i opis posla. Uz to bi bili navedeni mjesto stanovanja i mjesto rada”, naveo nam je naš izvor te pojasnio da će od bh. vlasti zavisiti hoće li registar, kada jednom bude izrađen, učiniti dostupnim javnosti.
“To će zavisiti od zakona o registru. Ono što je za reformu bitno jeste da će taj podatak imati ministarstva finansija i one institucije koje će raditi na sektorima koji se bude reformisali”, naveo je on.
Potvrdio je da je tačan podatak da afričke zemlje, poput Nigerije, odavno imaju evidenciju zaposlenih.
Takođe nam je rekao da bi stariji građani trebalo da se sjećaju sistema koji je funkcionisao u bivšoj Jugoslaviji.
“Postojala je Služba društvenog knjigovodstva i ona je bila kanal iz kojeg su isplaćivane zarade za državne službenike. Ali, kako je Jugoslavija nestala onda je to počelo da se fragmentira. I sve se potpuno izgubilo”, naveo je on.
Tatjana Proskurjakova, direktorica Kancelarije Svjetske banke u BiH, ističe da je reformu javne uprave veoma važno što prije okončati.
“S ovim izdvajanjima za javnu upravu građani bi trebalo da uživaju usluge na nivou Švedske. Najvažniji zadatak nije smanjenje broja zaposlenih, nego povećanje efikasnosti administracije u pružanju usluga”, kazala je ona.
U Ministarstvu uprave i lokalne samouprave RS ističu da rade na evidenciji, te da je u toku izrada softverskog rješenja za evidenciju zaposlenih u opštinskim odnosno gradskim upravama, i da će tu biti navedene i plate.
Dragan Ćuzulan, koordinator za reformu javne uprave, potvrđuje da ne postoji tačan podatak o broju ukupno zaposlenih u javnom sektoru.
“Zbog sve snažnijih pritisaka za racionalizacijom i podizanjem efikasnosti javnog sektora, Svjetska banka planira sprovesti projekat izrade registara zaposlenih u javnom sektoru. Registrom treba na jednom mjestu objediniti podatke o državnim službenicima i namještenicima u javnoj upravi i osigurati praćenje i izmjenu tih podataka”, rekao nam je on.
nezavisne.com
