Katolička crkva u BiH protivi se uvođenju hrvatskog entiteta i zalaže se za stvaranje četiri etničke mješovite regije, čiji bi glavni gradovi bili Sarajevo, Banjaluka, Tuzla i Mostar, objavio je zagrebački nedjeljnik “Globus”.
List piše da su se Hrvati u BiH podijelili u dvije linije sa različitim vizijama o unutrašnjem uređenju zemlje, od kojih jednu zagovaraju ljudi bliski HDZ-u BiH, a drugu šestorica biskupa Katoličke crkve Vinko Puljić, Tomo Vukšić, Franjo Komarica, Ratko Perić, Pero Sudar i Marko Semren.
“Globus” navodi da je prijedlog političko-teritorijalnog uređenja BiH, koje zagovaju biskupi, vizuelno i po sadržaju u potpunoj suprotnosti HDZ-ovom pogledu na BiH i na položaj Hrvata, koji predviđa stvaranje hrvatskog entiteta.
Zagrebački nedjeljnik podsjeća da hrvatski političari, mahom iz HDZ-a BiH, ali i veći dio ostale hrvatske političke elite u BiH, zagovaraju striktno nacionalnu ili entitetsku podjelu BiH, oslanjajući se pritom na činjenicu da logika ili evolucija političkih događanja u BiH neizbježno ide u smjeru stvaranja etnički potpuno čistih i homogenih teritorija.
“Međutim, biskupi u BiH razmišljaju sasvim drugačije, idu za revizijom ili ukidanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma i nude regionalnu podjelu, po kojoj bi BiH, koju i dalje vide kao cjelovitu, bila podijeljena u četiri regije”, piše “Globus”.
Ove regije bi bile formirane po kriterijumima ekonomske, saobraćajno-komunikacione, prirodne, istorijske, geografske i sličke naravi, čime biskupi u drugi ili treći plan stavljaju nacionalni element, kao kriterijum podjele BiH.
Generalni sekretar Biskupske kongerencije BiH monsinjor Ivo Tomašević kaže da je u njihovom prijedlogu jako važno to da nijedan narod u svakoj od te četiri regije ne bi imao više od 40 odsto, niti manje od 30 odsto udjela u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti.
“To je važno zbog toga da nijedan narod ne bi mogao da majorizuje druga dva naroda”, rekao je za “Globus” Tomašević, koji je najbliži saradnik nadbiskupa vrhbosanskog kardinala Vinka Puljića.
Tokom razgovora, koji je novinar zagrebačkog nedjeljnika vodio sa Tomaševićem, na stolu su bile prostrte dvije međusobno sučeljene karte BiH.
Jedna od njih je karta takozvanog trećeg entiteta ili hrvatske federalne jedinice u BiH, iza koje stoje zagovornici i promoteri hrvatskog entiteta u BiH, bliski čelnicima HDZ-a BiH u Mostaru, a druga je bila karta biskupa u BiH, koju su, kako kaže Tomašević, objavili 29. oktobra 2005. godine.
Globus
