Republika Srpska neće stati samo na referendumu o Danu Republike, obznanio je predsjednik RS Milorad Dodik, koji je i lider SNSD.
Rukovodstvo SNSD je tri dana poslije izjašnjavanja građana o Danu Republike Srpske najavilo da će u svoje stranačke programe uvrstiti referendum kao obavezan način izražavanja volje građana o svim važnijim pitanjima u RS i u institucijama BiH.
Po Dodikovim najavama, izvjesno je da bi narod u RS mogao da kaže svoj stav oko ulaska BiH u NATO, ali i otcjepljenju od BiH, što je kao cilj za 2018. navedeno u SNSD deklaraciji „Republika Srpska – slobodna i samostalna“.
Kako je objašnjeno, to će se desiti ukoliko do kraja 2017. ne bude vidljivih procesa i mjerljivih rezultata uspostavljanja pozicija RS u skladu sa Aneksom 4. Dejtonskog mirovnog sporazuma – Ustava BiH. Jednostavnije rečeno, ukoliko joj ne budu vraćena ovlaštenja data Dejtonom.
– Na osnovu rezultata referenduma, organi vlasti RS će Federaciji BiH predložiti mirno razdruživanje i obostrano istovremeno priznanje, da se na prostoru BiH od tada samostalnih država formira unija država BiH, sa otvorenim granicama, slobodnim kretanjem ljudi i roba. Nakon utvrđivanja samostalnog statusa, RS bez odlaganja treba da zatraži pristupanje EU uz prihvatanje njenih pravnih tekovina – navodi se u Deklaraciji usvojenoj na stranačkom Saboru u aprilu 2015, kada je Dodik ponovo izabran za predsjednika stranke.
Međutim, i sam lider SNSD je u kasnijim izjavama ublažavao stav iz Deklaracije.
– Naš stav će se znati 2018. Mi nismo nikakvi avanturisti i destruktivci nego smo ozbiljna stranka. Ako bude potrebe, biće još referenduma do 2018. Pokazali smo da ih možemo organizovati – izjavio je Dodik i u noći kada su se čekali rezultati referenduma o Danu Republike.
Drugi referendum koji se pominje jeste o pristupanju BiH NATO, „kada za to dođe vrijeme“.
– Ako Bošnjaci i Hrvati odluče “da”, mi ćemo glasati za “ne”. Onda opet nema NATO. Nisu u pravu oni koji tvrde da se takav referendum ne može održati, jer BiH ne može ući u NATO bez pristanka RS – izjavio je Dodik.
Međutim, politički analitičar Radomir Nešković smatra da se referendum o NATO može sprovesti u Srpskoj, ali da se njime ne bi ništa dobilo.
– Odluka bi važila samo za Republiku Srpsku. Međutim, šta je sa drugim dijelom BiH, gdje bi oni donijeli odluku da žele u NATO? Onda dolazimo na 1991. godinu kada su dva naroda bila za nezavisnu BiH, a jedan protiv. Onda se dolazi u sukob koji se mora završiti ili da BiH ne uđe u NATO ili da uđe – kaže Nešković.
Smatra i da se mnogo ne bi postiglo ni sa referendumom o samostalnosti RS.
– Narodna skupština RS nema nadležnost da sprovede referendum o samostalnosti, jer bi bio neustavan i doveo bi do sukoba u BiH. Čak i da se održi taj referendum, ne možete se sprovesti u Distriktu Brčko. I šta će vam samostalna RS ako Brčko ostaje u sastavu BiH?! Prema tome, referendum o samostalnosti RS završio bi se nestankom RS ili cijepanjem na najmanje tri dijela – smatra Nešković.
Istovremeno, potpredsjednik SNSD Radovan Višković otkrio je da postoji mogućnost da u RS budu raspisani referendumi i o nekim manje političkim pitanjima.
– Zašto bježati od toga da političari sutra imaju stav svog naroda prije donošenja nekih ključnih odluka? Koliko mi je poznato, u FBiH priprema se pitanje privatizacije jednog od operatera telekoma, koji radi na prostoru ovog entiteta. Zašto ne pitati građane o tome? Zašto sutra ne pitati i građane RS i građane FBiH da li su saglasni da se, recimo, energetski sektor privatizuje? Na ovaj način, koliko god mi sebe predstavljali kao izabrane predstavnike iz naroda, mi ne možemo ponijeti odgovornost čitavog naroda po pitanju donošenja tako značajnih odluka – izjavio je Višković za portal Vijesti.ba.
Da bi referendumi mogli da postanu česta praksa u RS može se tumačiti i iz tvrdnji Milorada Dodika da će RS unaprediti tehniku raspisivanja i održavanja referenduma, kako bi on mogao da bude lakše i proveden.
U prvom redu, RS će formirati vlastite biračke spiskove, kako ne bi zavisila od Centralne izborne komisije, a razmišlja se i o uvođenju elektronskog glasanja.
Glasalo 55,77 odsto građana
Na referendum o Danu Republike, od 1,2 miliona građana sa glasačkim pravom, na referendumu je glasalo 680.116 ili 55,77 odsto građana RS.
Međutim, ova brojka se ne slaže sa drugim podacima. Tako, ista Komisija je objavila da je primljeno ukupno 1.3337.000 glasačkih listića, od čega su ostala neupotrebljena 655.724 listića. Razlika je, prema tome – 681.726.
Kao provjera poslužio je podatak da je 679.012 listića bilo važeće, dok je 2.264 nevažećih. Kada saberemo, ponovo dobijamo – 681.276.
Koliko građana je zaista izašlo na referendum, pitanje je na koje će Komisija vjerovatno ubrzo odgovoriti.
EuroBlic
