Novi Nacrt zakona o Agenciji za borbu protiv korupcije predviđa krupne novine, po kojima će, između ostalog, političari i njihovi rođaci morati tačno navesti ne samo imovinu koju posjeduju u zemlji, već i u inostranstvu. Nacrt koji smo naveli nije, nažalost, zakon u BiH, već u susjednoj Srbiji. U BiH političari i funkcioneri uopšte ne treba da brinu da će ih bilo ko teretiti ako ne prijavljuju svoju imovinu, bilo da je ona u BiH ili u inostranstvu.
U Agenciji za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije BiH ističu da pitanje prijavljivanja imovine političara nije za njih, već za Centralnu izbornu komisiju BiH.
“Prema Zakonu o sukobu interesa, izabrani zvaničnici, nosioci izvršnih funkcija i savjetnici Komisiji za odlučivanje o sukobu interesa prijavljuju imovinu koju imaju u BiH tako što popune finansijski obrazac koji mogu skinuti sa internet stranice Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije”, objasnili su nam oni.
U CIK-u, pak, ukazuju na član 15 stav devet Izbornog zakona BiH, u kojem potpuno doslovno piše da CIK nije odgovorna za tačnost podataka koje funkcioneri unose u obrasce koje su obavezni popuniti. Drugim riječima, političari u obrasce mogu upisati šta god žele, a niko ih neće kazniti ako podaci ne odgovaraju stvarnoj imovini.
“Oni sami navedu to što imaju, a što se tiče provjeravanja, to niko ne provjerava. Omogućava se uvid javnosti i dosad su uglavnom novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) BiH ostvarivali uvid i provjeravali. Mi nemamo mandat da provjeravamo navode”, objasnila nam je Maksida Pirić, portparol CIK-a.
Aladin Abdagić, glavni i odgovorni urednik CIN-a, ističe da su oni od CIK-a zatražili i dobili imovinske kartone svih važnijih političara u BiH, te da su utvrdili da se stvarna imovina masovno prikriva.
“Oni ne samo što prikrivaju i ne navode tačne podatke za svoju imovinu, nego mnogi ne prijavljuju čak ni kompletne prihode. Imamo slučajeve gdje se plate umanjuju za čak 20.000 pa i do 30.000 godišnje. Nepostojanje sistema provjere omogućilo im je da prikriju primanja, nekretnine, firme, suvlasničke i vlasničke udjele”, ističe Abdagić, koji na naše pitanje kako je to moguće, odgovara da je moguće zato što nema sistema.
“Kada nema sistema, onda je sve moguće i dozvoljeno vam je da manipulišete i navodite šta hoćete”, ističe on.
On dodaje da je javnost pasivizirana najčešće time što se svake sedmice nameću teme koje okupiraju medijski prostor, te da onda građani ne primjećuju ove najkrupnije sistemske stvari koje omogućavaju korupciju.
“CIN je do sada radio nekih četiri ili pet istraživanja i mi smo javnosti ukazali na brojne propuste u sistemu. Kada smo objavili bazu o ‘bijelom hljebu’ pojavila se reakcija javnosti”, rekao je on.
Vehid Šehić, bivši predsjednik CIK-a, sarkastično ističe da je logično da se ne donese dobar zakon o provjeri imovine. “Zašto bi bilo ko od njih donosio zakon da se provjerava njihovo vlastito imovinsko stanje? To je direktno rad protiv njih samih”, ističe Šehić.
Podsjetio je da je on 1998. godine predlagao zakon po kome bi bila oduzeta sva imovina političarima za koju ne mogu dokazati da su je stekli na zakonit način, a da se oduzeta imovina uplaćuje u poseban državni fond.
“Naravno, to je sve propalo. Svi su deklarativno za to da se provjerava imovina političara, ali taj zakon sigurno neće biti usvojen u BiH. To bi jedino mogli pokrenuti neki novi ljudi koji, narodski rečeno, nemaju oraha u džepu. Takvih sada nema”, navodi Šehić.
Prema njemu, to je tako zato što je javnost podijeljena na nacionalnim temama i da bi se bilo šta što bi išlo u pravcu veće odgovornosti političara predstavilo kao udar na neki od naroda.
“Nemamo, nažalost, kritičnu masu, nemamo javno mnjenje. Uvijek se gleda druga strana, odgovoran je uvijek neko drugi, a nikad mi. Nije to nikakvo čudo u zemlji u kojoj se glorifikuju ratni zločinci”, rekao je on.
nezavisne.com
