Vlada RS obeshrabruje građane da prijave korupciju

Aktuelno

Oni koji prijavljuju korupciju u Republici Srpskoj neće imati zakonsku mogućnost da o tome obaveste i javnost.

Naime, Nacrtom zakona o osobama koje prijavljuju korupciju ova mera je bila predviđena tako što je „uzbunjivač“ ili „zviždač“ imao mogućnost da o saznanjima obavesti javnost posredstvom medija, upotrebom društvenih mreža ili na neki treći način.

Međutim, nakon javne rasprave u Narodnu skupštinu je upućen Predlog istog zakona iz koga je ova mogućnost – izbirisana. U RS je ostalo samo da prijavilac korupcije to može da učini interno (svom nadređenom) ili eksterno (istražnim organima). Primera radi, takvo rešenje suprotno je zakonima koji štite zviždače u Srbiji, ali i u institucijama BiH, koji predviđaju i javno iznošenje informacija.

Na taj način, Ministarstvo pravde je očigledno poslušalo mišljenja onih koji su tokom javne rasprave širom RS govorili da bi obaveštavanje javnosti dovelo do zloupotrebe prijavljivanja korupcije „s obzirom na slobodu izražavanja koju mediji u velikoj meri dozvoljavaju, a društvene mreže ne ograničavaju“.

Nije prihvaćeno kompromisno rešenje da se obaveštavanje javnosti ostavi kao zakonska mogućnost, ako drugi načini borbe ne daju rezultate. Samim tim, nije prošao ni argument da jedino javnost može napraviti pritisak da se nešto promeni.

Takođe, izbačena je i mogućnost da prijava korupcije može da bude anonimna, s tim što uzbunjivač i dalje ima pravo na zaštitu ličnih podataka od strane odgovornog lica kome se obraća.

Portparolka Transparensi internešenel BiH Ivana Korajlić smatra da je Vlada RS učinila korak unazad.

– Trebalo bi da se nastoji omogućiti što više kanala za prijavu ili obaveštenja. Međutim, Vlada se, koliko mi je poznato, brani rečima da se tako sprečava iznošenje neproverenih podataka u javnost. Ista priča je i sa anonimnim prijavama. Bojim se da će to odvratiti od delovanja one koji bi možda želeli da prijave korupciju, jer će imati manje poverenja da ih zakon štiti – kaže Korajlićeva.

Ova tema biće ujedno i prvi test za novi, neformalni Poslanički antikoruptivni klub u Narodnoj RS, u kome su za sada samo poslanici iz opozicije. Član tog kluba, poslanik NDP Zdravko Krsmanović, smatra da su izmene u predlogu u odnosu na nacrt zakona urađene s ciljem da obeshrabre građane i „da se stekne utisak da se nešto radi, a u suštini boga mole da sve ostane isto“. Krsmanović je ubeđen da je bez učešća javnosti besmislena priča o borbi protiv korupcije, ali tvrdi da samo jedan zakon nije dovoljan.

– Ako od samih uzbunjivača budemo očekivali da nam rešavaju korupciju, nema od toga ništa. To su i iskustva Srbije, koja takođe ima zakon. Moramo da radimo sistemski, a to znači da se protiv korupcije borimo snagom svih institucija. Tek nakon toga treba da idemo na čoveka, na zviždača koji nije usamljen – zaključuje Krsmanović.

Iste kazne

Predlogom zakona drastično su povećane prekršajne kazne. Umesto od 500 do 5.000 KM da odgovornom licu preti globa od 5.000 do 15.000 KM ako, primera radi, ne prihvati prijavu za korupciju, ili ako ne postupi po njoj. Međutim, iste kazne prete i onom ko lažno prijavi korupciju.

– Naravno da mora da postoji sankcija kako bi se sprečilo lažno prijavljivanje, ali te kazne moraju da budu mnogo manje od kazni za odgovorna lica – smatra Ivana Korajlić.

blic.rs

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *