BiH se našla na listi sa još 122 zemlje koje u Sjedinjene Američke Države mogu da izvoze robu bez carina ili s minimalnom carinom.
Naime, nedavno je u SAD obnovljeno važenje Opšte šeme preferencijala (GSP), čime je BiH dobila šansu da u jednu od najmoćnijih ekonomija svijeta izvozi gotovo pet hiljada proizvoda po povlašćenom režimu. GSP na snagu stupa 22. aprila ove i traje sve do kraja 2020. godine.
U pitanju je mehanizam koji omogućuje zemljama korisnicima da putem carinskih olakšica podstiču unapređenje izvoza i privređivanja s tim da se moraju zadovoljiti i pojedini kriterijumi porijekla.
Njime su obuhvaćeni mnogi industrijski proizvodi i sirovine, većina nakita, mnogi poljoprivredni proizvodi, hemikalije, minerali, mermer, tepisi, dok ne obuhvata većinu tekstila i odjeće, satove, obuću, torbe, kofere, neke kožne proizvode i rukavice.
Proizvodi moraju biti porijeklom iz BiH, a ako se koriste sirovine koje nisu iz BiH, domaće sirovine u ukupnom sastavu moraju imati minimalno 35 odsto učešća.
Budući da je prethodni sporazum s istekom 2017. godine prestao da važi, u Spoljnotrgovinskoj komori (STK) BiH kažu kako je u GSP-u navedeno da firme koje su u prva tri mjeseca ove godine bez olakšica izvozile u SAD, treba da predaju zahtjev za povrat viška uplaćenog novca po osnovu carina. Ocjenjuju kako BiH koristi povlastice koje joj SAD pružaju kroz GSP sistem.
“U 2017. godini je vrijednost izvoza proizvoda sa bh. porijeklom iznosila 78,26 miliona KM, a izvozili su se prehrambeni proizvodi, municija, silicijum, voda, sokovi, vino, pivo, rakija, rezni alat, PVC i alu stolarija”, rekli su u STK BiH.
Međutim, i pored brojnih olakšica GSP-a, BiH ne može ni da se približi onim izvoznim ciframa koje SAD ostvaruje prema njoj, pa je tako spoljnotrgovinska razmjena izuzetno negativna.
Vjekoslav Domljan, profesor i ekonomski ekspert, ocjenjuje da i pored olakšica BiH nema šta da ponudi zahtjevnom američkom tržištu.
Kaže kako je u pitanju preferencijalni tretman koji se daje najmanje razvijenim zemljama svijeta, a što u stvari pokazuje gdje se BiH nalazi i kako na nju drugi gledaju.
“Mi vrlo malo možemo ponuditi tom tržištu jer je udio ukupnog izvoza proizvoda srednjeg i visokog tehnološkog sadržaja tek 25 odsto, a na primjer Slovačke 71 odsto. Jednostavno, BiH se nije reindustrijalizirala. Dok su se druge zemlje razvijale, mi smo se balvanizirali”, kaže Domljan.
SAD nisu među najznačajnijim zemljama u koje je BiH izvozila prošle godine, dok su iz ove zemlje u prošloj godini uvezeni proizvodi u iznosu od 467,41 milion KM. Samo za dva mjeseca ove godine uvezli su onoliko koliko je BiH izvezla za devet mjeseci prošle. Najveći uvoz ostvaren je u grupaciji mineralnih goriva, ulja i njihovih proizvoda.
Inače, Opšte carinske povlastice sistem su koji u svjetskim razmjerama nije karakterističan samo za SAD.
Pored njih, povlastice omogućava i Evropska unija te Australija, Bjelorusija, Japan, Kanada, Novi Zeland, Norveška, Ruska Federacija, Švajcarska i Turska.
GSP je utemeljen 1968. godine, a njime je omogućeno da zemlje jednostrano odobravaju carinske povlastice zemljama u razvoju i najnerazvijenijim zemljama.
Osim BiH, na listi zemalja s povlasticama SAD nalaze se i Srbija, Crna Gora, Albanija, Makedonija, Kosovo te evropske zemlje Jermenija, Azerbejdžan, Gruzija, Moldavija, Turska i Ukrajina.
nezavisne.com
