Osnivanje društvenih preduzeća u BiH omogućava mladima, koji teško dolaze do posla, da ostvare zaradu ali i pomognu društvenoj zajednici.
U Fondaciji „Mozaik“ kažu da su društveni biznisi stvarni biznisi koji imaju redovne ekonomske aktivnosti na tržištu, dok se njihova održivost ostvaruje učešćem u tržišnim razmjenama kroz koje ostvaruju profit. Ova Fondacija realizovala je, između ostalih, projekte osnivanja omladinskih banaka u lokalnim zajednicama. Naime, osnivanjem tih banaka mladi su dobijali mogućnost da realizuju projekte važne za razvoj opština.
– Raspodjela profita je usko vezana za samu misiju društvenog biznisa, i to tako da se veći dio ulaže u ostvarivanje društvenog uticaja, bilo kroz operacije biznisa ili da se ulaže u neku drugu društveno korisnu aktivnost. Ekonomski model poslovanja je u svakom trenutku usklađen sa njegovom društvenom, kulturnom ili prirodnom okolinom – objašnjava Samira Nuhanović-Ribić iz Fondacije „Mozaik“.
Upravu tu vrstu poslovanja prepoznali su u Udruženju građana „Most“ iz Gradiške, koji su osnovali društveno preduzeće za proizvodnju odjeće „FG Grupu“, kao i brend pod nazivom „Funky Guerrilla“.
– Ideja se rodila prije dvije godine, kada smo u Udruženju počeli da razmatramo mogućnost direktnog zapošljavanja mladih ljudi i podsticanja njihove proaktivne uloge u traženju posla i stvaranju novih vrijednosti. Odlučili smo se za proizvodnju odjeće, jer imamo kreativne osobe, koji imaju vještinu i volju da se dokažu. Jedan od razloga je bio i što nedostaje domaćih brandova koji plasiraju nove i jedinstvene proizvode na tržište BiH. Tu smo vidjeli svoju priliku – kaže Predrag Borojević iz Udruženja “Most” i “FG Grupe”.
Navodi da imaju četiri radnika i nekoliko saradnika, koji proizvode laku konfekciju kao što su ženske haljine, muške i ženske dukserice i majice, ali da rade gotove proizvode za druge brendove, kao i po posebnim narudžbama kupaca.
– Naše proizvode plasiramo online na www.funkyguerrilla.com. Imamo Funky Guerrilla butik u Gradiški, dok radimo na pronalasku partnerskih butika. Realizovali smo do sada stotine vlastitih proizvoda u saradnji sa dizajnerima iz RS i BiH, koji donose kreativna rješenja na osnovu kojih šijemo odeću – kaže Borojević.
Ističe da trenutno rade na umrežavanju i identifikaciji društvenih preduzeća, kako bi bolje mapirali ovaj sektor i utvrdili što veći broj ovih firmi u BiH. Borojević ističe da postoje i regionalne inicijative radi razmjene iskustva i definisanja elemenata ekosistema, koji se odnose na društveno-socijalno preduzetništvo.
Međutim, ekonomisti objašnjavaju da je za koncept društvenih biznisa karakteristično da oni nemaju nikakvu zakonsku razliku u odnosu na obična preduzeća, ali da nemaju jasan status u privredi.
– Preduzeća koja imaju društvenu ulogu zapošljavaju uglavnom određene marginalizovane grupe koje teško dolaze do posla, od čega društvo ima koristi. Ona nemaju određenu prednost u poslovanju jer ne mogu biti konkurenti nekoj drugoj firmi. Ukoliko zapošljavate invalide, ne može biti nekom konkurencija, ali imate društvenu korist. U tom kontekstu oni definitivno imaju mjesto u društvu i bave se grupama sa kojima se drugi ne bave. Zato se još nazivaju socijalnim preduzetništvom – kaže Miloš Todorović iz Udruženja ekonomista RS – Svot.
Objašnjava da je njihova korist u privredi višestruka, budući da zapošljavaju osobe koji bi se teško zaposliti, dok rade ono što drugima nije privlačno.
Ne mogu da se takmiče
Todorović objašnjava i da je najveći problem održivost ovih firmi, jer se na tržištu ne mogu takmičiti sa drugima.
– Nisu u poziciji da se takmiče sa drugima, jer ih ograničava radna snaga koja nije baš konkurentna kao kod nekoga ko se bavi istim poslom. Primjera radi, Gerijatrijski centar u Banjaluci zapošljava invalide, ali kako nemaju povlašteni status ne opstaju i nemaju mogućnosti da se izbore na tržištu – kaže Todorović.
Ističe da nema velikih odstupanja u održivosti ovih firmi u regionu u odnosu na BiH, jer su u Srbiji i Hrvatskoj u boljem položaju za samo 20 odsto.
EuroBlic
