U apotekama u Banjaluci ne može se naći lijek farin, koji sprečava zgrušavanje krvi, a koji uglavnom koriste srčani bolesnici.
“Bila sam u pet apoteka u centru grada i ni u jednoj nemaju ovaj lijek, koji koristim otkad su mi ugrađeni vještački srčani zalisci”, rekla je Diana T. iz Banjaluke, koja koristi farin i zbog atrijalne fibrilacije, odnosno poremećaja srčanog ritma.
Ističe da njen život bukvalno zavisi od tog lijeka, koji mora da pije svaki dan. Dodaje da su joj na Institutu za kardiovaskularne bolesti Dedinje, u Beogradu, gdje je operisana, rekli da u njenom slučaju ne postoji adekvatna zamjena za ovaj antikoagulans.
“Rekli su mi da za sprečavanje zgrušavanja krvi isključivo moram uzimati farin”, priča ona.
Dodaje da će pokušati naći ovaj lijek u apotekama u Gradišci ili Laktašima, kao što su joj preporučili u banjalučkim apotekama.
Hematolozi su potvrdili da bi nedostatak farina u banjalučkim apotekama, koji proizvodi kompanija “Galenika” iz Beograda, mogao dovesti do ozbiljnih posljedica po zdravlje oboljelih.
Farin je antikoagulans, koji se uglavnom primjenjuje u kardiologiji i vaskularnoj medicini, a propuštanje terapije ovim lijekom može dovesti do zdravstvenih komplikacija opasnih po život.
“Nemamo ga više u ponudi i problem je u nabavci. Za sada ga ne možemo nabaviti. Ovaj lijek nema zamjenu”, kaže Maja S., farmaceut u jednoj banjalučkoj apoteci.
Dodaje da postoji lijek sa sličnim djelovanjem koji se zove sintrom, ali da ga pacijenti mogu uzeti isključivo ako im to preporuči i odobri ljekar.
U Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH kažu da farin nema registrovanu paralelu – isti lijek drugog proizvođača, te da im do sada niko nije prijavio deficit tog lijeka.
Hematolog Sandra Hotić-Lazarević ističe da je ovaj lijek izuzetno važan za bolesnike, jer sprečava zgrušavanje krvi i nastanak tromboze.
“Pacijenti mogu uzeti drugi sličan lijek sintrom, ali samo nakon konsultacije s ljekarom”, rekla je Hotić-Lazarevićeva.
Upozorava da kod bolesnika koji koriste farin neuzimanje ovoga lijeka može dovesti do raznih komplikacija, što zavisi od ličnih indikatora, ali da nekima to može biti vitalno ugrožavajuće.
“Najteže komplikacije su moždani udar i plućna tromboembolija te može dovesti do raznih tromboza ekstremiteta”, objasnila je Hotić-Lazarevićeva.
U vrlo rijetkim situacijama ili slučajevima se desi da ili nema oba lijeka ili pacijent ne može koristiti drugi sličan lijek.
“Tada pacijenti moraju primati heparin injekcije”, kaže ona.
Dragan Unčanin, predsjednik Udruženja kardiologa RS, upozorava da pacijenti treba na vrijeme da traže alternativu i da ne čekaju s traženjem lijeka do momenta kada popiju svu terapiju, a ako se to ipak desi, uglavnom treba da ga potraže u regionu.
Iz “Galenike” juče do zaključenja ovog teksta nismo dobili odgovor na pitanje zbog čega je došlo do problema u nabavci.
nezavisne.com
