Na račun građana Republike Srpske najviše piju, jedu i reklamiraju se zaposleni u „Šumama RS“, „Hidroelektranama na Trebišnjici“ i „Elektrokrajini“. Ova tri preduzeća su apsolutni rekorderi među javnim preduzećima u BiH po troškovima reprezentacije za koju godišnje daju više od milion maraka.
Analiza o poslovanju javnih preduzeća, urađena na osnovu baze podataka koju je izradio Transparency international u BiH (TI BIH), pokazuje da su, pored pomenutih, u top deset javnih preduzeća po troškovima reprezentacije iz RS ušle i „Hidroelektrane na Vrbasu“ i „Željeznice RS“.
Najviše troškove za reprezentaciju imaju „Šume“ koje su u 2016. godini za te namjene dale čak 424.404 KM, a slijede ih „Hidroelektrane na Trebišnjici“ sa 408.363 KM potrošene na jelo i piće.
Na trećem mjestu po troškovima za reprezentaciju je „Elektrokrajina“ koja je 2016. godine po tom osnovu potrošila 238.693 KM.
Dalje na listi su javna preduzeća iz FBiH, RMU „Banovići“ sa 169.000 KM, „Plava Voda“ Travnik sa 88.800 KM, „Željeznice FBiH“ sa 83.556 KM i Radio-televizija FBiH sa 75.424 KM potrošene na reprezentaciju.
Federalna preduzeća po visini troškova prati Komunalno Brčko koje je na reprezentaciju u 2016. godini dalo 73.735 KM.
Na začelju top deset javnih preduzeća po visini navedenih troškova u 2016. su „Hidroelektrane na Vrbasu“ i „Željeznice RS“. U hidroelektranama su „pojeli“ i „popili“ 66.473 KM, dok su željezničari imali nešto manje troškove za reprezentaciju, i to 54.419 KM.
U TI BiH kažu da su s ciljem što potpunijeg predstavljanja podataka o troškovima u javnim preduzećima, na portalu Transparentno.ba posebno izdvojeni troškovi reprezentacije.
„Legislativa i knjigovodstveni standardi, pod ovom vrstom troškova u finansijskim izvještajima ubrajaju troškove konzumacije jela i pića u sopstvenim ili drugim ugostiteljskim objektima, manifestacije i priredbe, dijeljenje sopstvenih proizvoda, materijala, i slično“, istakli su u TI.
Dodaju da pojedina preduzeća pod stavkom reprezentacija iskazuju i troškove reklame, pa neki podaci o troškovima reprezentacije ponekad mogu dati krivu sliku o onome što su rukovodioci preduzeća zaista „pojeli i popili“.
„Podaci iz finansijskih izvještaja pokazuju da javna preduzeća u ovu svrhu potroše stotine hiljada maraka, a ti troškovi ni na koji način nisu povezani sa ekonomskim uspjehom ili realnom potrebom za reprezentacijom preduzeća“, naglasili su u TI.
Istakli su da su odstupanja evidentna ako se uporede javna i privatna preduzeća, a koja se bave istom djelatnošću, koja su približno iste veličine i imaju približno isto zaposlenih.
capital.ba
