Od Zakona o zaštiti osoba koje prijavljuju korupciju BiH očekivalo se mnogo, ali su prošle godine samo dvije osobe zaposlene u instititucijama BiH dobile zaštitu države, a time i status zviždača ili uzbunjivača.
Prema podacima Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije BiH (APIK), dvije osobe su dobile odbijenicu, a za dvije je utvrđeno da postoji osnov da dobiju status prema zakonu koji je na snazi od početka 2014. godine.
Zbog njihove zaštite, imena nisu objavljena, osim da su zaposleni u Službi za zajedničke poslove institucija BiH odnosno u Upravi za indirektno oporezivanje BiH. Prema zakonu, onaj ko sazna za korupciju dužan je da je prvo prijavi interno – svom nadređenom, ili eksterno – istražnim organima i APIK BiH.
Prvi korak je moguće preskočiti ako zaposleni sumnja da je odgovorna osoba takođe umiješana u korupciju. U slučaju da od APIK dobije zaštitu, to znači da njegov poslodavac ne može da ga otpusti ili da ga degradira na poslu, jer se takve radnje poništavaju dogovorom ili na sudu.
Uzbunjivač može da ostane bez zaštite BiH ako se tokom postupka utvrdi da nije postupao „u dobroj vjeri“ odnosno da je lagao.
Srpskainfo je pitao APIK da li je, prema njihovom mišljenju, zakon opravdavao očekivanja i zbog čega se veći broj osoba ne odlučuje da prijavi korupciju, ali odgovore nismo dobili.
Portparolka Transparensi internešenel BiH Ivana Korajlić smatra da je prvi razlog to što institucija nadleža za provođenje zakona, a to je APIK BiH, još nije dostigla status u društvu da oni koji prijavljuju korupciju veruju da će zaista biti adekvatno zaštićeni.
– Ovaj zakon se odnosi samo na zaposlene u institucijama BiH, pa je samim tim sužen krug lica koje mogu da dobiju status uzbunjivača, odnosno da dobiju neku vrstu zaštite. S druge strane, iako je u vrijeme usvajanja zakon bio dobra početna osnova, ipak su se pojavila određena ograničenja od toga šta se podrazumijeva pod korupcijom, pa do načina na koji se obezbjeđuje pravna zaštita. Ljudi teško prijavljuju ono što se dešava unutar institucija u kojima rade iz straha da će trpiti posljedice. Mnogo lakše se opredjeljuju da prijave korupciju kojoj su svjedočili negdje drugo, a da nije iz njihovog direktnog okruženja – kaže Korajlićeva za Srpskainfo.
U RS moguća zaštita za svakoga
Zakon o zaštiti osoba koje prijavljuju korupiju u RS usvojen je mnogo kasnije, u ljeto prošle godine, pa je za značajnije efekte potrebno više vremena.
Njegova razlika u odnosu na zakon BiH je u tome što zaštitu institucija mogu da dobiju svi koji prijave korupciju, a ne samo oni koji su zaposleni u institucijama.
srpskainfo.com
