Mogućnost proljećnih poplava na Balkanu koje su najavile neke svjetske meteorološke stanice, domaći stručnjaci u oblasti klimatologije ne isključuju i pripisuju ih klimatskim promjenama koje uzimaju maha.
“Činjenica je da će po izvještajima Evropskog meteorološkog centra, ali i po našim, u martu biti mnogo kiše. Trenutne prognoze kažu da bi padavine trebalo da budu svaki drugi dan. Mrazeva neće biti, osim osmog i devetog marta, kada bi moglo biti i malo snijega”, kazao je juče Nebojša Kuštrinović, meteorolog i član Komiteta za klimatske promjene BiH.
Kuštrinović kaže da, iako je mart poznat kao “suv” mjesec, ovogodišnji neće biti zbog velikog nevremena koje je na sjeveru starog kontinenta i koje će svojom cirkulacijom u naše krajeve “gurnuti” nestabilnu masu.
Zbog toga će, kaže, Civilna zaštita morati da bude obazrivija u narednom periodu i sa velikom budnošću treba da pazi na situaciju, dok iz Civilne zaštite odgovaraju da su spremniji nego što su bili u maju 2014. godine, kada su BiH zahvatile katastrofalne poplave.
Prema Kuštrinovićevim riječima, količina padavina će biti između 50 do 100 litara po metru kvadratnom.
“Mi situaciju pratimo redovno, pravimo svoje izvještaje, a svakih 15 dana ih dobijamo i od Svjetske meteorološke organizacije, to jest njihovih evropskih sjedišta”, govori on.
Goran Trbić, dekan Prirodno-matematičnog fakulteta u Banjaluci i član ekspertskog tima koji ispred BiH učestvuje na svim svjetskim događajima u oblasti klimatskih promjena, kazao je kako na svim netipičnim pojavama možemo “zahvaliti” narušenoj klimi.
“Zato je važno da shvatimo da je energetska efikasnost čiji se dan obilježava svakog 2. marta u veoma bliskoj vezi sa klimatskim promjenama. Tako da je potrebna racionalna upotreba resursa i veća koncentracija na obnovljive izvore energije, jer sve je povezano kao karike u lancu”, rekao je Trbić.
On kaže da, pored obilnih kiša, klimatski modeli u čijim izradama i on učestvuje, upozoravaju da BiH u budućnosti očekuje više dana sa sve jačim vjetrom, formiranje malih tornada, popularno zvanih trube ili pijavice, kao i velikih količina grada.
“Što se tiče pojave velikih tornada, to je mala mogućnost, prije svega zbog konfiguracije terena koja je kod nas drugačija od, recimo, američkog kontinenta, gdje je ta pojava veoma česta”, dodaje Trbić.
Majske poplave iz 2014, koje su stručnjaci nazvali stogodišnjom katastrofom, unazadile su u BiH privredu, ekonomiju, prouzrokovale više od dvije milijarde štete, a što je najtragičnije, bilo je žrtava.
Najmanje 21 osoba je poginula, dvije se vode kao nestale, a na hiljade su evakuisane iz svojih domova.
2.000.000.000 maraka šteta
21 ljudska žrtva
2 nestalih ljudi
oko 40 tona leševa životinja
150 l padavina po metru kvadratnom
44.000 domova ostalo bez struje
nezavisne.com
