Ministarstvo pravde Republike Srpske raspisalo je konkurs za izbor notarskih pomoćnika prema kojem će 41 notar morati da zaposli ukupno 72 pravnika. Međutim, notari, iako zarađuju stotine hiljada maraka godišnje, već su se pobunili, tvrdeći da neće moći podnijeti dodatne troškove, i pokrenuli ocjenu ustavnosti Zakona pred Ustavnim sudom Republike Srpske, otkriva poslovni portal CAPITAL.
Prema ljetos usvojenom Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o notarima RS, broj pomoćnika određuje ministar, a prema broju sačinjenih notarskih isprava tokom godine. Tako na 1.000 isprava u jednoj notarskoj kancelariji mora se imenovati po jedan pomoćnik.
Međutim, notari tvrde da bi mnogi među njima, ako ovakva praksa zaživi, mogli da stave ključ u bravu. Pravdaju se da nemaju tolike prihode te da bi po posao bilo pogubno da izdvajaju novac za nove plate.
Banjalučki notar Stevo Baštinac, koji prema konkursu raspisanom 17. novembra mora da zaposli jednog pomoćnika, za CAPITAL je danas kazao da većina notara u kancelarijama već ima zaposlene radnike.
„Vidjećemo šta će biti od ove priče jer smo pokrenuli pitanje ustavnosti. Već imam dva pomoćnika u kancelariji. Imamo apsurdnu situaciju u Derventi gdje notar mora da primi sedam pomoćnika po broju predmeta, a čovjek uglavnom radi ovjere. Ovo bi bilo ogromno finansijsko opterećenje. Može samo zatvoriti kancelariju“, istakao je Baštinac.
Hiljade predmeta, nijednog pomoćnika
Upravo jedini derventski notar Branko Đurić, koji je i rekorder po broju pomoćnika koje mora da zaposli, nije bio raspoložen za razgovor, ali je istakao da je „svima sve jasno kada pogledaju konkurs“. Iako je resorno ministarstvo odredilo da mora da ima sedam pomoćnika zbog 7.000 notarskih isprava godišnje, kaže da dosad nije imao potrebu da ih angažuje.
I banjaluči notar Goran Golić staje u odbranu kolega navodeći da su sva mjesta u kancelarijama već popunjena i da su ti pravnici dugogodišnja desna ruka notara.
„Ne vidim nikakvu neustavnost. Ako je za notara rečeno da se bira prema broju stanovnika i broju sačinjenih isprava, isti kriterijum se primjenjuje za notarske pomoćnike“, pojasnila je.
Na pitanje da ovo znači i otkaze za već angažovane saradnike u notarskim kancelarijama, Vukadinović je navela da svi oni moraju da se zovu notarskim pomoćnicima, što znači da će oni koji već rade u kancelarijama steći ovo zvanje.
„Ne radi se o otpuštanju ljudi, već će oni koji već rade imati pravni status koji moraju da imaju s obzirom na ozbiljnost, težinu i odgovornost poslova koje obavljaju“, zaključila je.
Praktično, ovo znači da će nove zakonske izmjene „natjerati“ notare u RS da zaposlenim pomoćnicima odrede i platu koja im sljeduje.
„Ista ne može biti niža od plate višeg stručnog saradnika zaposlenog u organima državne uprave“, stoji u novom Zakonu.
Zarada od 300.000 KM
Ministarstvo pravde RS trenutno analizira primanja notara, međutim, još nije poznato hoće li i cijene usluga biti niže.
„Želimo da pronađemo najprihvatljivija rješenja, vodeći pri tome računa o ekonomskom i socijalnom statusu građana, te zadovoljstvu pruženim uslugama. Analiziramo i rješenja o pitanju nagrada i naknada notarima u uporednom pravu kako bi se u naš pravni sistem eventualno preuzela rješenja koja su prihvatljiva i odgovarajuća za građane i notare“, naveli su nedavno u Ministarstvu.
Prema podacima Poreske uprave RS, najveća zarada notara u 2016. godini iznosila je čak 361.258 maraka. Notar je, dakle, prosječno mjesečno zarađivao 30.100 KM.
Odmah iza ove zarade slijede i godišnja notarska inkasiranja teška 246.057, 245.372 i 214.781 KM.
Iako danas nije odgovarala na pozive CAPITAL-a predsjednica Notarske komore RS Slada Ivelić ranije je navela da je protiv smanjenja cijena usluga notara jer „oni imaju najmanje tarife u regionu, a neki su dovedeni i na ivicu egzistencije“.
CAPITAL
