U Bosni i Hercegovini će 7. oktobra biti održani osmi redovni opšti izbori na kojima će biti birani članovi Predsjedništva BiH, zastupnici u Parlamentarnoj skupštini BiH i Parlamentu Federacije BiH, narodni poslanici u Narodnoj skupštini Republike Srpske, predsjednik i potpredsjednici RS, te zastupnici u skupštinama kantona u Federaciji BiH.
Dok su u razvijenim demokratijama izbori prilika za razne analize, prije svega na osnovu nekih statističkih podataka, ovdje je to prepušteno uglavnom mišljenju analitičara. Istraživanja o raspoloženju građana pred izbore rade političke stranke i pojedine međunarodne organizacije, ali ona uglavnom nisu dostupna javnosti.
Svakako posebnu pažnju u čitavoj BiH, ali i u međunarodnoj zajednici, izazivaju izbori u entitetu Republika Srpska, s osnovnim pitanjem: da li je moguće da nekadašnji Savez za promjene, a sada Savez za pobjedu – SzP (okupljen oko SDS-a, PDP-a i NDP-a) prekine skoro trinaestogodišnju neprekidnu vladavinu SNSD-a Milorada Dodika i njegovih koalicionih partnera DNS-a i Socijalističke partije (SP).
I za jedne i za druge ovi izbori su ocijenjeni kao borba na život i smrt i već prvi dan predizborne kampanje – 7. septembra – i jedni i drugi proglasili su se pobjednicima. Međutim, ovogodišnji izbori mogli bi da budu jedni od najneizvjesnijih do sada.
Vladajuća koalicija kao svog kandidata za srpskog člana Predsjedništva BiH, koji se neposredno bira sa teritorije RS, i koga biraju birači upisani u Centralni birački spisak da glasaju u ovom entitetu, isturila je lidera SNSD-a i aktuelnog predsjednika RS-a Milorada Dodika.
Kao svog kandidata za ovu poziciju SzP je postavio aktuelnog srpskog člana Predsjedništva BiH i počasnog predsjednika PDP-a Mladena Ivanića.
Neke analize, rađene prije početka izborne kampanje, davale su blagu prednost Dodiku. Prema istraživanju javnog mnijenja, koje je u aprilu ove godine proveo Međunarodni institut IFIMES sa sjedištem u Ljubljani, za Dodika bi glasalo 51 posto ispitanika, dok bi za Ivanića glasalo 49 posto anketiranih!
Ovo istraživanje je rađeno metodom terenskog dubinskog intervjua i obuhvatilo je 1.411 punoljetnih državljana BiH oba spola u oba entiteta, sa mogućom standardnom devijacijom +/- tri. Istovremeno, prema istraživanjima na koje se pozivaju i vladajuća SNSD-ova koalicija i SzP, i jedni i drugi tvrde da njihov kandidat ubjedljivo vodi.
Savez za pobjedu 12. septembra objavio je rezultate predizbornog istraživanja koje je realizovao beogradski Demostat, a prema kome Mladena Ivanića podržava 9% više građana nego Milorada Dodika. Isti dan, i mediji pod kontrolom aktuelne vlasti (novinska agencija SRNA) objavili su istraživanje prema kojem bi u utrci za člana predsjedništva BiH iz RS 47 % ispitanih glasalo za Dodika, a za Ivanića njih 29%.
Upravo zbog ovakvih velikih razlika – kada se gledaju stranačka istraživanja -vjerovatnije je da je istraživanje IFIMES-a možda najbliže rješenju i da će se pobjednik znati tek u finišu izbora.
Politički analitičari, pak, blagu prednost daju Dodiku, ističući kako je Ivanić napravio nekoliko ključnih pogrešaka u suočavanju s njim prije izbora.
Tokom svog mandata kao član Predsjedništva BiH Ivanić je previše “koketirao” s Dodikom, slijedeći njegovu nacionalističku politiku te je stalno bio u nekoj vrsti defanzive, umjesto da je preuzimao inicijativu i ponudio neku vlastitu orginalnu politiku. Upravo zbog toga ove godine Ivanić ne može računati na glasove Bošnjaka i Hrvata koji su bili presudni za njegovu pobjedu na prošlim izborima, s čime se slažu i analitičari.
Kada je u pitanju izbor predsjednika i potpredsjednika RS, uprkos tome što se na ovogodišnjim izborima za ove funkcije prijavilo čak 36 kandidata, glavna bitka će se voditi između kandidata koalicije okupljene oko SNSD-a Željke Cvijanović i kandidata Saveza za pobjedu Vukote Govedarice.
I u ovom slučaju teško je sa sigurnošću reći ko će na kraju biti pobjednik, da li aktuelna premijerka, ili sadašnji predsjednik SDS-a. Ponovo se dva suprotstavljena politička bloka pozivaju na istraživanja prema kojima njihovi kandidati „ubjedljivo pobjeđuju“.
Savez za pobjedu, pozivajući se na istraživanje koje je u avgustu realizovao beogradski Demostat na reprezentativnom uzorku od 1.510 ispitanika, tvrdi da je podrška Govedarici za 7% veća u odnosu na podršku Željki Cvijanović.
S druge strane, novinska agencija Srna, pozivajući se na istraživanje javnog mnjenja koje je, kako kažu, “radila renomirana agencija za jednu međunarodnu organizaciju u BiH u avgustu na 2.000 ispitanika“, kandidat vladajuće koalicije Željka Cvijanović bi dobila 12% više glasova od Vukote Govedarice na izborima za predsjednika RS. Upravo zbog ovakvih razlika u istraživanjima javnog mnijenja i nepostojanja nekih nezavisnih, i u ovom slučaju svaka prognoza je nezahvalna.
Analitičari u utrci za predsjednika RS ipak blagu prednost daju Govedarici. Kažu da bi presudno u ovom slučaju moglo da bude ono što se dešavalo u predizbornoj kampanji i potezanja pitanja ko je bio gdje u ovom i Drugom svjetskom ratu. Takođe smatraju da unutar SNSD-a Cvijanović ne uživa veliki ugled, za razliku od Dodika, i da veliki broj članova njene stranke neće glasati za nju. S obzirom da će mjesto predsjednika RS sigurno pripasti ili Cvijanović ili Govedarici, između velikog broja bošnjačkih i hrvatskih kandidata će se odlučiti kome će pripasti još dva potpredsjednička mjesta.
Podsjećamo, predsjednika i potpredsjednike RS biraju birači upisani u Centralni birački spisak da glasaju u RS. Bira se kandidat iz reda svakog konstitutivnog naroda koji dobije najveći broj glasova. Između ta tri kandidata, po jedan iz svakog konstitutivnog naroda, za predsjednika se bira kandidat koji dobije najveći broj glasova, a dva kandidata koji se po broju osvojenih glasova nalaze na drugom i trećem mjestu biraju se za potpredsjednike.
Kada je u pitanju Narodna skupština RS, s obzirom da najveće političke stranke koje čine Saveza za pobjedu (SDS, PDP, NDP) samostalno izlaze na izbore kao i stranke vladajuće koalicije (SNSD, DNS i SP) i na ovim izborima oni bi trebali osvojiti većinu od 83 mjesta u entitetskom parlamentu. I neka istraživanja su pokazala da bi najveći broj glasova trebale osvojiti dvije najveće stranke u RS – SNSD i SDS, oko 60 posto, dok će ostale stranke koje pređu cenzus podijeliti ono što ostane.
Jedna od stvari u kojoj su saglasni i političari i analitičari je da će ovi izbori u mnogome zavisiti od toga koliko će birača izaći na izbore (na prošlim opštim izborima u BiH 2014. ukupan odziv birača bio je 54,54 %). Posljednje analize o izlaznosti, koje su radile međunarodne organizacije, pokazuju da ovaj broj po svemu sudeći neće biti veći ni na ovim opštim izborima. Očigledno da ni u ovoj izbornoj kampanji stranke nisu uspjele da motivišu apstinente, koji bi mogli da budu ključ uspjeha onih političkih opcija koje žele da preuzmu vlast.
Ovo je i očekivano, s obzirom da su poruke koje smo vidjeli na bilbordima i predizbornim skupovima slične onim iz prethodnih kampanja. One su tek motivirajuće na nacionalnoj osnovi, te u njima građani ne mogu prepoznati riješenje svojih problema, smatra analitičarka iz Banjaluke Tanja Topić, naglašavajući da bi ovo moglo još više uticati da građani koji ovaj prostor napuštaju masovno odu još brže, ne osvrćući se na izbore.
Bitno je svakako i podsjetiti da manja izlaznost na izbore daje veće šanse vladajućim strankama u oba bh entiteta. Ovo je pokazala i analiza prethodnih izbora u BiH (2010. i 2014. godine) koju je na svom blogu uradio Imer Muhović, inženjer bioinformatike. Njegova analiza je pokazala da najlojalnije birače u BiH imaju SNSD, SDA i HDZ BiH.
Međutim, za mnoge, a i prema istraživanju Muhovića, još uvijek je velika nepoznanica Banja Luka, koja odudara od hipoteze koja važi za BiH da – što je veći grad ili opština – na izborima se dešavaju veće promjene. Analiza prethodnih izbora je pokazala da, iako je Banja Luka najveći grad u RS i ima veliki broj biračkih mjesta, kod glasača postoji velika količina lojalnosti prema njihovim dugogodišnjim favoritima.
Zbog toga analitičari tvrde da će glasanje u Banjaluci biti presudno za ove izbore.
Koliko će sve što se dešavalo ove godine uticati na glasače u gradu na Vrbasu – od ubistva Davida Dragičevića i reakcije grupe Pravda za Davida, pa do neviđenog medijskog rata kojeg vladajuće stranke vode preko entitskog javnog servisa RTRS-a, kao i neviđene zloupotrebe javnih sredstava, ni analitičari se ne usuđuju prognozirati.
Ovoga puta bi, kažu, mogle odlučiti i razne izborne prevare, koje su postale sastavni dio izbora u Bosni i Hercegovini.
inforadar.ba
