Referendum koji je održan u Srpskoj, čime je prekršena odluka Ustavnog suda BiH, biće centralna tema mog izvještaja koji ću podnijeti Savjetu bezbjednosti UN, kaže za „EuroBlic“ visoki predstavnik u BiH Valentin Incko.
On tvrdi da održani referendum u RS predstavlja „vrlo ozbiljno osporavanje ustavnog poretka u BiH i Dejtona“.
– Razumijem da je za građane širom BiH pitanje proslavljanja praznika osjetljivo pitanje. Istovremeno, većina građana u ovoj zemlji u oba entiteta su iskreni i časni ljudi koji poštuju zakon i drže se propisa. Pretpostavljam da se neki od njih pitaju zašto pojedini političari mogu sasvim slobodno reći da se zakoni i odluke suda ne odnose na njih. Po čemu su izabrani zvaničnici osobe koje bi trebalo da budu iznad zakona – pita Incko.
Uvjerava da će u izvještaju Savjetu bezbjednosti govoriti i o nesprovođenju odluka Ustavnog suda i na nivou BiH i Federacije, kao i o predmetu “Sejdić-Finci”, gdje odluka još nije sprovedena.
– Međutim, ni u jednom od ovih slučajeva nije organizovan referendum protiv odluke Ustavnog suda – kaže visoki predstavnik.
Da li ćete ponovo sazivati sjednicu PIK zbog održanog referenduma u RS i kakav bi mogao da bude odgovor međunarodne zajednice?
Ustavni sud BiH je donio privremenu mjeru kojom je suspendovao sprovođenje referenduma do donošenja odluke o predmetu koji je pokrenut pred Sudom. Nažalost, organi vlasti RS su odlučili da ne priznaju tu odluku Suda i organizovali su referendum. Rukovodstvo RS često ističe svoju opredjeljenost da sprovodi Dejtonski sporazum, originalni Dejton. A, Dejton vrlo jasno kaže da su odluke Suda “konačne i obavezujuće” i za RS. Savjet za implementaciju mira (PIK) razmatra sve aspekte ovog pitanja. Predstavnici zemalja članica PIK su jasno rekli da nijedan referendum ne može promijeniti konačne i obavezujuće odluke Ustavnog suda BiH. Oni su izrazili svoju punu podršku Ustavnom sudu BiH i relevantnim institucijama u pogledu poštovanja odluke Suda. Ja se držim ovih činjenica i ne bih ulazio u spekulacije. Dejton se mora poštovati.
Mogu li se očekivati sankcije međunarodne zajednice prema predsjedniku RS Miloradu Dodiku i ostalim zvaničnicima RS koji su učestvovali u organizovanju referenduma?
Radi se o ozbiljnom pitanju i ne mogu o tome spekulisati u medijima. Kada se govori o sankcijama, mogu reći da su građani RS ustvari sankcionisani od strane onih političara koji su i dalje fokusirani na podjele i nacionalizam. Time što ne rade na provođenju potrebnih reformi, takvi političari uskraćuju građanima bolji životni standard i ekonomski prosperitet. Vidim da u BiH, uključujući i RS, svakog političara nacionalistu podržava određeni broj ljudi koji zaslužuju bolji život, ali u isto vrijeme oni biraju lidere koji održavaju status kvo. Sasvim je jasno da bi se izabrani zvaničnici trebalo da fokusiraju na sprovođenje potrebnih reformi u cilju postizanja napretka na putu BiH ka njenoj integraciji u EU.
Još je neizvjesno kada će biti održani izbori u Stocu. Koliko bi bilo loše po odnose u BiH, posebno između Bošnjaka i Hrvata, da se izbori ne održe u tom gradu?
Izbori u Stocu se moraju ponoviti što prije. Za razliku od Mostara, u Stocu nema zakonskih prepreka za to. Imam puno povjerenje u CIK i njenu sposobnost da ovo pitanje riješi u skladu sa zakonom, ali to se mora učiniti što prije. Ono što se desilo u Stocu na dan izbora ne može se tolerisati ni u jednom demokratskom društvu. Svi moramo obaviti svoj dio posla, u skladu sa svojim nadležnostima, da bismo obezbijedili korektno sprovođenje izbora bez izbornih krađa i bez nemira.
Vodeće stranke u Federaciji – SDA i HDZ ne mogu se usaglasiti oko izmjena Izbornog zakona BiH kojima bi se omogućilo održavanje izbora u Mostaru. Da li će OHR reagovati u smislu nametanja zakonskih rješenja?
Ustavni sud BiH je jasno dao zadatak Parlamentarnoj skupštini, ili u suštini, političkim strankama i njihovim liderima da se sastanu i pronađu rješenje na način koji je u skladu sa odlukom Suda. Nakon toliko godina vrijeme im je isteklo i više ne može biti izgovora ili praznih obećanja. Jednostavno rečeno, ova obaveza neće nestati. Međunarodna zajednica može pomoći u pronalaženju rješenja za Mostar. No, naši principi su jasni – Mostar mora ostati jedinstvena, koherentna, multietnička jedinica lokalne samouprave sa određenim nivoom ovlaštenja-administracije na nivou nižem od nivoa grada.
Promjena Dejtona uz dogovor
Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović najavila je potrebu promjene Dejtonskog sporazuma. Postoji li potreba za tim i u kom pravcu bi trebalo da idu te izmjene?
Izuzetno poštujem predsjednicu Grabar-Kitarović, ali nisam imao priliku da vidim detalje njenog prijedloga tako da mi je teško da komentarišem. Od potpisivanja Dejtona je prošlo više od 20 godina i nema sumnje da postoji potreba za reformom na nivou ustava kako bi se ova zemlja razvijala i odlučnije napredovala, kako bi funkcionisala efikasnije, ali to nije nešto što bi trebalo zabrinjavati. Bilo kakve promjene će se morati odvijati putem izmjena procedura definisanih Ustavom BiH, što znači da će biti potreban viši nivo saglasnosti i konsenzusa među strankama iz oba entiteta i predstavnika sva tri konstitutivna naroda.
EuroBlic
