Direktori ostaju u foteljama dok god to strankama odgovara

Aktuelno

Koliko god propusta u radu imao neki direktor, ministar ili funkcioner sličnog ranga – neće biti smenjen dok tako ne odluči stranka ili koalicija.

Takva praksa odavno je sastavni deo političkog života u Srpskoj, a primeri iz dana u dan postaju sve drastičniji, zbog čega se javnost s razlogom pita koji to tačno greh treba da počini neki funkcioner da bi, zbog istog bio i smenjen.

Propusti u radu direktorke banjalučkog Centra za socijalni rad Vere Sladojević, kadra DNS, mesecima pune novinske stupce.

U isto vreme, lider te stranke Marko Pavić poziva socijalistu Petra Đokića da zbog propusta u slučaju „Ljubija“ podnese ostavku na ministarsku poziciju, dok Milorad Dodik otvoreno uskraćuje podršku DNS-ovom ministru Neđi Trniniću.

Iz Vlade RS i od predsednika Republike, takođe, stižu javne pretnje da će svi direktori javnih preduzeća koji su negativno poslovali u 2016. biti smenjeni.

Međutim, od svih nabrojanih, niko do sada nije ostao bez svojih dobro plaćenih funkcija, jer tako na kraju nije odlučila „koalicija“.

Politički analitičari ocenjuju da problem leži u činjenici da ne živimo u demokratskom, već partokratskom društvu gde je reč stranke ili koalicije, ipak – poslednja.

– Sve što se dešava u društvu plod je onoga što dogovaraju političke partije i koalicije. Videli smo, kada su, recimo bili unutarstranački izbori u DNS, da je reč demokratskom društvu, imali bismo više kandidata, čak i unutarstranačku kampanju. Međutim, na kraju je samo potvrđeno nešto o čemu je ranije odlučeno ili dogovoreno. Takođe, kada su u pitanju dešavanja oko direktorke banjalučkog Centru za socijalni rad, problem je što su građani navikli na te stvari i što smatraju da se tu ništa ne može promeniti. Naravno, ne može, možda baš u tom trenutku, ali može tokom izbornih ciklusa da se dovedu neke nove garniture koje neće takve stvari raditi – kaže analitičar Borislav Vukojević.

On dodaje da je gotovo postalo pravilo da se politička moć u Srpskoj meri brojem glasova, odnosno ruku koje imate u skupštini ili organima u kojima se odlučuje, a na osnovu toga kreiraju i međustranački odnosi. Zbog toga i sami koalicioni sporazumi, koji bi trebalo da budu „okvir“ njihovog rada za dobrobit građana, zapravo postaju oružje za međusobne ucene, i to uglavnom oko raspodele pozicija.

Sličnog mišljenja je i novinar i analitičar Branislav Božić, koji ističe da se kod nas osvajanje vlasti podrazumeva kao osvajanje plena.

– Stručnost i rezultati rada se slabo gledaju. Poruka koja se šalje uglavnom se svodi na to da jedino možete računati na neku društvenu promociju hodom kroz političke partije, jer oni doživljavaju, a mi na to pristajemo, osvajanje vlast kao politički plen, pri čemu je dozvoljeno sve. Delimični problem je i u Izbornom zakonu, koji propisuje nizak izborni prag, pa imamo veliki broj onih koji se kandiduju i koji dođu u poziciju da budu faktor odlučivanja – smatra Božić.

Bahatost vlasti

U Udruženju građana „Oštra nula“ ističu da su odsustvo vladavine prava i bahatost vlasti glavni razlozi zašto smo praktično postali robovi političkih stranaka i njihovih dogovora.

– Koliko funkcionišu mehanizmi pravne zaštite toliko se mogu kontrolisati ovakve stvari, pa kada je i reč o nesavesnom radu funkcionera. Međutim, to se kod nas uopšte ne kontroliše. Izbori nisu jedina opcija pomoću kojih građani mogu kažnjavati ovakve pojave, već to mogu biti i protesti, građanski zborovi i inicijative. Ipak, daleko smo od toga da je to učestala praksa kod nas, već se to uglavnom dešava po potrebi – kaže predsednica Udruženja Dražana Lepir.

blic.rs

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *