Srno, srećan ti rođendan!

Autori

Zbog laži i jadne propagande, a posebno nepismenosti, mnogi korisnici odavno su otkazali servis vijesti koje emituje SRNA.

Srpska novinska agencija – SRNA 7. aprila proslavlja svoju krsnu slavu Blagovijesti i 25 godina od osnivanja.

Bio je to veliki poduhvat ljudi onoga vremena koji su prvi razbili blokadu informativnog prostora tadašnje Bosne i Hercegovine osnivanjem Srpske novinske agencije, prve informativne kuće u istoriji Republike Srpske.

Njen prvi direktor Todor Dutina, pjesnik, prevodilac, urednik izdavačke djelatnosti, bez sumnje poznat i priznat intelektualac, kasnije će obavljati funkciju šefa Predstavništva Republike Srpske u Rusiji, a potom ambasadora BiH u Ženevi.

Teško je i u ono vrijeme bilo izaći na biljeg po pameti i obrazovanju, ali i po rukovodnim sposobnostima Todoru Dutini. SRNA je tada okupila, ali i iznjedrila značajna imena u novinarstvu kao što su Dragan Gardović, Miroslav Kurtović, Drago Jovanović, Sonja Lakić, Željko Cvijanović, Mirjana Kusmuk, Milka Čeremidžić, Dubravka Kenjić, Milan Nogo, Jelena Dabarčić, Slobodan Kovačević…

Neki od njih su i danas značajna imena u novinarstvu Republike Srpske i Srbije. SRNA je tih ratnih godina izrodila i Srna Film, a uz nju i sa njom živjeli su i radili i pisci i pjesnici Jovo Lubardić, Branko Čučak, Dejan Gutalj, Radoslav Samardžija i mnogi drugi.

Ovo su samo neki od njih, nasumično pobrojani, ali kada ih uporedimo sa onima koji Srnu vode danas, sa njenim današnjim urednicima i novinarima, vidimo da to nije za poređenje. Ali, o ovim drugima nešto kasnije.

Nakon Todora Dutine, direktorsku funkciju preuzima pjesnik i novinar Branislav Ilić, dobar poznavalac medija.

Nakon što sjedište Agencije SRNA , odlukom Vlade RS , prelazi sa Pala u Bijeljinu, za direktora je imenovan Dragan Davidović, i do tada poznato ime u javnom životu Republike Srpske i Srbije. U vrijeme njegovog mandata SRNA se potpuno pozicionirala na medijskoj sceni regiona i postala jedna od najcitiranijih agencija.

Davidović je u Bijeljini za svog mandata napravio poslovnu zgradu Srne koja i danas potpuno zadovoljava sve njene potrebe. U njoj su i danas smjesteni redakcija, fono i foto servis , pravna i finansijska administracija.

Generalni direktor Srne nakon toga bio je Mladen Krsmanović, novinarsko ime i čovjek čije znanje, kada je novinarstvo u pitanju, niko ne može da ospori. Poslije njega, za direktora dolazi naš kolega iz banjalučkog dopisništva, tihi i odgovorni Jovo Labus.

Pomenuli smo u prvom dijelu ovog teksta novinare koji su stvarali Srnu, ali i one koje je ona stvorila. Bio je to kolektiv znanja i htijenja, sloge i drugarstva. Danas je to novinska kuća čiji je glavni urednik Milica Džepina, sportski novinar, potpuno nepoznata u novinarskim krugovima. Njena desna ruka u centrali u Bijeljini je izvjesna Tatjana Parađina i nepoznati dječak Krsman.

Nije jedini problem u tome što je riječ o nepismenim i preko noći priučenim osobama koje o tom poslu pojma nemaju, ali dobro slušaju, nego što su, ima već nekoliko godina, te neznalice zavele teror u Srni. Novinarima koji ih slijepo ne slušaju i koji nešto znaju, dijele otkaze, šikaniraju ih i kažnjavaju finansijski, dok za svoje neznanje primaju velike plate iz budzeta RS.

Ali, ove štetočine i sramota novinarske profesije su podobne i dobre jer bespogovorno pišu tekstove po nalogu Pere Simića i žena iz kabineta Željke Cvijanović. Ta saopštenja su, zbog njihovog neznanja, ali i neznanja onih koji ih plasiraju, doprinijela lošem imidžu Republike Srpske u cjelini.

NA ŠTA SPADE KUĆA PETROVIĆA

Rekli smo da se SRNA finansira iz budzeta Vlade RS, dakle trebala bi da bude agencija svih građana koj je plaćaju. Ali, pomenute osobe, koje sada vode ovu novinsku kuću, kao da ništa ne znaju ni o stradanjima Srba u proteklom ratu, ni o tome šta je agencijsko novinarstvo, niti kako se piše vijest u kojoj ne smije da bude pljvanja kroz usta izmišljenih ili anonimnih izvora.

Zbog laži i jadne propagande, a posebno nepismenosti, mnogi korisnici su odavno otkazali servis vijesti koje emituje SRNA.

Cilj ovog teksta je da ukaže na stanje u Srni, u kojoj sam i sam zbog mobinga i iživljavanja ovih neznalica teško obolio u pokušaju da spasim sve one moje kolege koje ćute iz velikog straha da će ostati bez egzistencije, a žrtve su nezapamćene torture anonimnih neznalica.

Zato je neophodna promjena uredničke strukture u Srni, polupismene družine koja prividno brani vlast, a sutra bi, ako bi došlo do njene promjene, služila i svakoj drugoj političkoj opciji.

Srnu su stvorili entuzijasti i dobri novinari sa kojima sam bio od prvih dana njenog nastanka. Bili su to dobri novinari, patriote koje su radile u nemogucim životnim uslovima na prvim linijama fronta. Zato se pitam – da li je to bio patriotizam, ili su patriote ove neznalice koje danas uništavaju i Agenciju i ljude, a koje niko ne smije ni da pomene.

Srno, srećan ti 25. rođendan i dabogda ih doživjela još stotinu!

*Autor je novinar u penziji koji je u Agenciji SRNA radio duže od 20 godina. Zbog neslaganja sa rukovodstvom Agencije, 2013. godine odbio je da primi priznanje i novčanu nagradu.

 

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *