Login
<a class="gkTwitter" href="#">Twitter</a><a class="gkFb" href="#">Facebook</a><a class="gkPinterest" href="#">Pinterest</a><a class="gkGplus" href="#">Google+</a>

Komšić odgovorio kardinalu Puljiću: Odmakni se od ustašluka i pokloni se sjenima zaklanih!

Nakon što je nadbiskup vrhbosanski Vinko kardinal Puljić juče na misi u Žepču Željka Komšića usporedio sa Hitlerom rekavši kako se Hrvatima u BiH oduzimaju prava i da se to predstavlja zakonitim, baš kao što je i Hitler na zakonit način stigao na vlast, za TV1 Komšić je odgovorio kardinalu Puljiću.

Niko ne očekuje, kaže Komšić, od uzoritog da se bavi prizemnim i svjetovnim stvarima kao što je politika:

- A ako već pokazuje toliki interes za zločinačke likove kao što je Hitler i za povijest, onda mu savjetujem da čim prije ode u Jasenovac ili bar na takozvanu Topolu užasa koja se nalazi na bosanskohercegovačkoj strani i pokloni se sjenama nevinih, zaklanih, maljem ubijenih žrtava Hitlerovog ratnog druga poglavnika Pavelića i pomoli se za njihove duše. Na taj način bi napravio povijesni odmak od ustašluka i ustaških zločina, a koji se od njega očekuje kao od kardinala, navodi se u odgovoru Željka Komšića na upit TV1.

Oslobodjenje.ba

Više...

Promjena nakaradnog izbornog sistema je uslov opstanka

Banjalučki intelektualac i bivši visoki politički funkcioner dr Dragutin Ilić uputio je otvoreno pismo svim političkim i nevladinim organizacijama, udruženjima građana i javnosti Bosne i Hercegovine. Ilić se u pismu osvrće na protekle Opšte izbore u BiH i predlaže da se oni ponište, a mandat prethodnim zakonodavnim i izvršnim vlastima produži za 90 dana, kako bi izmijenili Izborni zakon i raspisali nove izbore.

PIŠE: dr Dragutin Ilić

Narod kaže: "Kada je prvo dugme zakopčano naopako, onda su i sva ostala zakopčana naopako".

Prvo dugme na našoj košulji naopako je zakopčao OEBS, još davne 1996. godine, kada u Izborni zakon nije unio ključnu odrednicu o vanrednim izborima i ostavio nam ovakvu Centralnu izbornu komisiju, u kojoj umjesto odgovornih profesionalaca sa ograničenim mandatom, strogim pravilima ponašanja i drastičnim kaznama za zloupotrebu, "doživotno" sjede stranački ljudi, koji su izvođači kršenja izborne volje birača od prvih poslijeratnih izbora 96-te, pa do danas.

Dvadest pet godina građani u RS i BiH, čekaju na uređeno društvo i državu čije bi institucije odgovorno i profesionalno radile u njihovom interesu, društvo okrenuto budućnosti, društvo u kome će živjeti slobodno i moći izabrati svoje predstavnike, koji će njima polagati račune za svoj rad. Umjesto toga mi imamo interesne grupe i moćne pojedince koji su institucije pretvorili u instrumente lične vlasti, a građane drže u stalnom strahu od novog rata, nesigurne egzistencije i neizvjesne budućnosti, zaklinjući se u nacionalne interese i predstavljajući se kao jedini njegovi zaštitnici.

Ovi izbori su na najbrutalniji način pokazali sve slabosti tog nakaradnog sistema, a građani umjesto očekivanih promjena su doživjeli najveće poniženje i potcjenjivanje zdravog razuma i logike.

Mi više nemamo vremena. Radno aktivno stanovništvo masovno odlazi. Negativna stopa nataliteta se drastično pogoršava. Institucije vlasti su postale same sebi svrha. Urušeni su obrazovni, zdravstveni i pravosudni sistem, koji su uslov za stabilno društvo. Privreda je na rubu propasti, pogotovo danas kada radnici odlaze u inostranstvo.

Jedna mudrost kaže: "Ako hoćeš da uništiš jedan narod uništi mu obrazovni sitem". Da bi ispravili ono što je urađeno sa našim obrazovnim sistemom potrebno je više od pola vijeka. Dokle smo dogurali kada u eri informacionih tehnologija mi čak i u srednje škole uvodimo vjeronauku. Dok drugi koracima grabe naprijed mi se vraćamo u srednji vijek.

Zato plebiscitarno tražimo da se ovi izbori ponište, a mandat prethodnim zakonodavnim i izvršnim vlastima produži za 90 dana, u kom roku treba da izmijene Izborni zakon i raspišu nove izbore.

U Izbornom zakonu treba da se nađu sljedeće odredbe koje će onemogućiti manipulacije biračima i omogućiti im da slobodno iskažu svoju volju:

1. U Izborni zakon uvesti odredbu koja omogućava vanredne izbore. Da smo tu odredbu imali u postojećem izbornom zakonu, čvrsto sam uvjeren da bi BiH bila prosperitetna zemlja sa visokim standardom života i ravnopravna članica EU. Kako? Odgovor je jednostavan. Kada nam u predizbornoj kampanji neka politička opcija (nije bitno kako se zove) ponudi program i ljude koji nam se dopadnu i mi glasamo za njih, šest mjeseci je dovoljan period da pokažu da će provoditi to što su obećali. A, ako se to ne desi i ustanovimo da je to bilo samo da dobiju naše glasove, tražimo vanredne izbore i kaznimo ih glasajući za drugu opciju. Ako i oni omanu idu ponovo vanredni izbori. Kada ih za četiri godine promijenimo četiri puta onda će shvatiti da zavise od građana, a ne građani od njih. I još važnije od toga građani će shvatiti da nisu bespomoćna masa kojom nečasni manipulišu u svoju korist.

Kao potvrda toga šta mogu građani ako se osvijeste i ujedine, jeste ono što, više od pola godine iz dana u dan u Banjoj Luci, na Trgu Krajine, pokazuju članovi GRUPE PRAVDA ZA DAVIDA. Oni su više učinili na razobličavanju privatizovanih institucija vlasti i svih mogućih zloupotreba vlastodržaca nego sva opozicija za dvanaest godina. Zato je to, po meni, istorijski događaj, jer predstavlja prvi zametak u buđenju građanske svijesti. Ponosan sam na moje Banjalučane i Krajišnike, jer su i ovaj put kao što su to činili u našoj tegobnoj prošlosti, ustali protiv nepravde i tiranije.

Zapamtite ništa više poslije ovoga neće biti isto.

2. Umjesto ovakve CIK-e izabrati profesionalce, sa strogim pravilima rada i ograničenim mandatom i visokim kaznama za zloupotrebe. To isto primijeniti na opštinske i gradske izborne komisije.

3. Propisati najsrtožije kazne za zloupotrebu instutucija vlasti i njihovih resursa u izbornom procesu i tretirati to kao krivično djelo, isto važi i za kupovinu glasova, pritisak na birače i sve one radnje koje smo do sada vidjeli, a bile su nekažnjene.

4. Mandat pripada političkoj organizaciji, a pojedincu samo ako je bio nezavisni kandidat. Time sprečavamo političku korupciju, koja je postala pravilo ponašanja. To podrazumijeva i ukidanje kompenzacionih mandata.

5. RS i FBiH da budu po jedna izborna jedinica, jer se time omogućava veći demokratski kapacitet i mogućnost da u paralamente uđu nezavisni kandidati ili male partije.

6. Objediniti opšte i lokalne izbore, zbog racionalnosti.

7. Uvesti elektronsko glasanje, čime se izborni proces pojednostavljuje i pojeftinjuje i što je najvažnije spriječava prepravljanje volje birača.

8. Formirati pravni tim koji će sve ove principe prevesti u normu, uz eventualne dopune koje bi bile u istoj funkciji OMOGUĆAVANjA SLOBODNIH I POŠTENIH IZBORA.

Nadam se da će ove principe podržati i partije koje su trenutno na vlasti i koje su se već proglasile pobjednicima. Ako su uvjereni da imaju podršku građana, onda je i njihov interes da to na ovaj način potvrde i tako otklone svaku sumnju da su nelegitimni i još važnije od toga da spriječe da se to riješi na ulici.

Njima, ali i svima nama za nauk, neka posluže naučno dokazane i u praksi potvrđene ove dvije istine:

- Jedna respektabilna sociološka studija je utvrdila da vlast nakon sedam godina mijenja i najčvršće karaktere ljudi. Zato su mnoge zemlje u svojim ustavima i zakonima ograničili mandate na dva puta po četiri godine, i

- U psihologiji je poznato psihološko stanje koje počinje sa ravnodušnošću, zatim prelazi u depresiju, a iz depresije u očaj, koji na kraju eksplodira bijesom. Šta smo sve u takvom stanju spremni učiniti svako zna na vlastitiom primjeru. Naknadno kajanje ne može popraviti učinjenu štetu. Imajte ovo naumu, vi koji biste da, kada jednom budete izabrani na neku poziciju, tu ostanete doživotno. Funkcija je prvo odgovornost, a tek potom privilegija.

Banja Luka, 13.oktobar 2018.godine.

dr Dragutin Ilić

Više...

KAKO SMO PREVARENI: Centralna izborna krađa

Dva dana prije izbora kompanija bliska HDZ-u dobila od CIK-a posao „održavanja baze podataka i sistema za zaštitu i pohranu“. Firma Atlantik koja je štampala listiće godinama dobijala više papira nego što je ugovoreno. Ruska Federacija platila Ireni Hadžiabdić službeni put u Moskvu.

Piše: Avdo Avdić

Alexey Semenikhin - pisalo je na vizit karti koju koje Irena Hadžiabdić spustila u svoju torbu 13. marta ove godine. Tako se, zapravo, zvao ruski diplomata kojeg je ruski ambasador u BiH Petr Ivancov zadužio da bude u kontaktu sa predsjednicom CIK-a kada je u pitanju buduća saradnja. Istog dana Centralna izborna komisija BiH pohvalila se na svojoj web stranici da njihova predsjednica putuje u Rusiju da nadgleda ruske izbore.

„Domaćin će snositi sve troškove boravka predstavnika Centralne izborne komisije u Moskvi“, pisalo je na službenoj stranici CIK-a.

Pet dana poslije, Irena Hadžiabdić i Novak Božičković otputovali su o trošku Rusije u Moskvu. No, pred hotelom u glavnom ruskom gradu automobil je čekao samo tadašnju predsjednicu –Irenu Hadžiabdić koja je otišla na posebne sastanke. Imala je sastanak sa Ellom Pamfilovom, predsjednicom ruske Izborne komisije, gdje su usaglasile daljnju saradnju na osnovu Memoranduma iz 2010. godine kojeg je u ime BiH potpisala upravo Irena Hadžiabdić.

DVIJE VELIKE AFERE

Po povratku iz Rusije, Irenu Hadžiabdić zatekle su dvije velike afere koje je objavio Žurnal.

Prva – ona je u Rusiji dogovorila angažman ruskih IT stručnjaka za provođenje izbora u BiH, i druga – nestanak 35 tona papira namijenjenog za štampanje glasačkih listića iz skladišta CIK-a. IT stručnjacima vratit ćemo se kasnije, nakon što objasnimo detalje u vezi sa listićima i papirom.

Popisna Komisija CIK-a je, naime, utvrdila da je u proteklih deset godina iz skladišta nestalo 35 tona papira namijenjenog za štampanje glasačkih listića. I baš tada, kada je trebala da se otvori rasprava u Parlamentu BiH, u zaštitu Irene Hadžiabdić i Centralne izborne komisije staju zastupnici SNSD-a i HDZ-a BiH koji su u Parlamentu BiH bili protiv rasprave o „nestanku CIK-a“.

„CIK najveća smetnja za bošnjačke stranke“, glasio je naslov teksta objavljenom u HDZ-ovom glasilu Večernji list koji su u cjelosti 18. aprila 2018. godine prenijele Nezavisne novine i novinaska agencija Srna.

Mjesec nakon ovog teksta, Večernji list je potpisao ugovor sa Centralnom izbornom komisijom BiH na osnovu kojeg je za poslove „oglašavanja“ dobio 32 hiljade maraka. Nešto ranije, isti iznos, Centralna izborna komisija uplatila je i na račun Glasa Srpske, koji je u vlasništvu Nezavisnih novina. No, pravi poslovi tek su uslijedili.

ATLANTIK POSAO

Poslove štampanja listića, obrazaca za biračka mjesta i biračke odbore dobile su firme iz Banja Luke i Laktaša sa firmom Atlantik na čelu. Upravo je ta firma štampala listiće i 2014. godine kada je posao dobila tako što je Ured za razmatranje žalbi, na čijem je čelu tada bio bivi ministar u prvoj Vladi Milorad Dodika, dokumente o ovom slučaju, umjesto u CIK – poslao u pržionicu kafe. Na čelu CIK-a tada je, kao i danas, bio Branko Petrić. Firma Atlantik tada je nabavila više papira za štampanje listića nego što je ugovoreno, što dokazuju i mailovi u koje Žurnal imao uvid. Apsolutnu kontrolu nad ovim poslom imali su Branko Petrić i Irena Hadžiabdić.

No, osim poslova štampanja glasačkih listića koji su dodijeljeni firmama bliskim Miloradu Dodiku, Centralna izborna komisija je sve poslove u oblasti informacionih tehnologija dodijelila kompaniji čiji je osnivač Goran Lovrić bio predsjednik mladeži HDZ-a 1990 u periodu dok je tu stranku vodio Božo Ljubić.

Dva dana prije izbora Centralna izborna komisija je Lovrićevom komapanijom AVA COM Group d.d. Mostar potpisala ugovor o „održavanju virtualizirane softverske infrastrukture operativnog sistema baze podataka i sistema za zaštitu i pohranu“. Tokom ove godine, ova firma, koja je uglavnom poslovala sa javnim preduzećima i institucijama kojim su rukovodili kadrovi HDZ-a BiH, bila je glavni dobavljač Centralne izborne komisije BiH kada je u pitanju IT sektor.

No, glavni softver (GIS) u Centralnoj izbornoj komisiji instalirala je kompanija King ICT Zagreb s kojom je u decembru prošle godine sklopljen ugovor vrijedan 340 hiljada maraka. Tako je ta kompanija imala pristup svim bazama podataka Centralne izborne komisije BiH. Upravo podaci iz Centralne izborne komisije korišteni su za fiktivno prijavljivanje birača koji su glasali putem pošte. Ti fiktivni birači, uglavnom, prijavljeni u Srbiji i Hrvatskoj mogli bi imati presudnu ulogu u utrci za predsjednika Republike Srpske.

zurnal.info

Više...

Opšti izbori u BiH: Otvorena sva biračka mjesta, na biračkom spisku 3.352.933 ljudi

U Bosni i Hercegovini danas se održavaju opšti izbori. Sva biračka mjesta su otvorena, uz neznatan broj manjih kašnjenja. Građani danas mogu da biraju članove Predsjedništva BiH, poslanike u državnom i entitetskim parlamentima, predsjednika i potpredsjednike RS i predstavnike za kantonalne skupštine u FBiH.

Predizborna ćutnja pred opšte izbore koja je počela juče ujutro u 7 časova traje do zatvaranja biračkih mjesta, večeras do 19 časova. Iz Centralne izborne komisije BiH saopšteno je da su tokom predizborne ćutnje zabranjene sve političke aktivnosti.

Navode i da su birači dužni da na glasačkom mjestu imaju jedan od identifikacionih dokumenata izdatih u BiH – ličnu kartu, pasoš ili vozačku dozvolu.

CIK BiH pozvao je birače da na veb-stranici ove komisije ili slanjem poruke na broj 091-12-12-12 provjere na kojem biračkom mjestu glasaju jer su se u posljednje vrijeme pojavile informacije da je jedan broj građana BiH, bez njihove volje, odjavljen i prijavljen za glasanje iz inostranstva.

Ističu da će svima koji utvrde ovu nepravilnost biti omogućeno da glasaju, a birački paketi koji su se iz inostranstva vratili sa njihovim imenom biće eliminisani.

– Od 77.000 paketa za glasanje u inostranstvu, od kojih je polovina upućena u Srbiju i Hrvatsku, do petka se vratilo 47.000, od čega 6.000 neuručenih – navode u CIK BiH.

Opšti izbori se provode na 5.794 biračka mjesta, od kojih 5.380 redovnih. Biće angažovano 314 mobilnih timova, koji će obići 10.000 građana koji će glasati u ustanovama ili svojim domovima.
U diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH u inostranstvu oko 1.000 birača moći će da glasa u ambasadama BiH u Kamberi, Beču, Berlinu, Oslu i Beogradu, te generalnim konzulatima u Čikagu, Minhenu, Štutgartu, Frankfurtu i Gracu.

Na ovogodišnjim izborima učestvuje 128 političkih subjekata – 58 stranaka, 36 koalicija i 34 nezavisna kandidata. Za kompenzacione mandate na opštim izborima dostavljene su 73 liste. Između 7.498 kandidata bira se 518 nosilaca mandata, odnosno gotovo 15 puta više kandidata nego mandata koji se biraju.

Na centralnom biračkom spisku nalaze se 3.352.933 osobe, od kojih je redovnih birača 3.254.767, raseljenih koji glasaju u odsustvu oko 8.000, raseljenih koji glasaju lično oko 12.000, dok je za glasanje putem pošte registrovano oko 77.000.

Za praćenje izbora CIK akreditovao je oko 6.500 posmatrača, od kojih oko 1.500 stranih, dok su opštinske izborne komisije registrovale oko 60.000 stranačkih posmatrača.

Prve izborne rezultate CIK će, kako je najavljeno, objaviti na dan izbora, oko ponoći.

Više...

TI BiH podnio krivične prijave protiv Dodika

Transparency International u Bosni i Hercegovini (TI BIH) uputio je krivične prijave Tužilaštvu BiH, i okružnim tužilaštvima u Banjaluci, Bijeljini i Trebinju, protiv predsjednika Republike Srpske, Milorada Dodika, zbog izjava koje iznio u nastupima i na stranačkim skupovima u prethodnom periodu, a u kojima su iznesene prijetnje penzionerima, zdravstvenim radnicima, radnicima RiTE Gacko i drugim segmentima populacije, s ciljem uticaja na birače i pridobijanja podrške na izborima.

"U izjavama gospodina Dodika sa javnih skupova održanih u Ugljeviku, Banjaluci i Gackom, u periodu od 18. do 22. septembra postoje elementi krivičnih djela definisanih Krivičnim zakonikom RS, koja se odnose na prinudu, povredu ravnopravnosti građana, javno izazivanje i podsticanje nasilja i mržnje, podmićivanje pri izborima i glasanju, te povreda slobode opredjeljenja birača. Pored toga, član 151. Krivičnog zakona BiH, zabranjuje upotrebu sile, prijetnje, prinude, podmićivanja ili korištenje nečijeg teškog ekonomoskog stanja kako bi se uticalo na birače, te je stoga TI BiH, osim okružnim tužilaštvima koja su nadležna za krivična djela počinjena u Banjaluci, Gacku i Ugljeviku, podnio prijavu i Tužilaštvu BiH.

Naime, gospodin Dodik, koristeći uticaj koji ima kao predsjednik RS, na javnim skupovima je u prethodnom periodu prijetio penzionerima da će im biti oduzeta jednokratna pomoć ukoliko ne budu glasali za SNSD, te u isto vrijeme i konstatovao da je pomoć i isplaćena kako bi penzioneri mogli izaći na izbore i glasati za SNSD. Nastavljajući ovu praksu, na otvaranju UKC RS je izjavio i da zdravstveni radnici koji su iskazali podršku Miodragu Femiću, predsjedniku Strukovnog sindikata doktora medicine RS, neće dobiti najavljeno povećanje plate. Još jedna direktna prijetnja upućena je radnicima RiTE Gacko, na predizbornom skupu SNSD-a u ovom gradu, da će dobiti otkaz svi oni koji budu glasali za SDS i Vukotu Govedaricu", stoji u saopštenju.

Osim krivičnih prijava, TI BiH je uputio i prijavu Centralnoj izbornoj komisiji BiH, zbog kšrenja Izbornog zakona, po članu 7.3 tačka 4., koji se odnosi na obećavanje novčane nagrade ili druge materijalne koristi s ciljem dobivanja podrške birača ili prijetnje pristalicama drugih političkih stranaka, koalicija, listi nezavisnih kandidata i nezavisnih kandidata.

Uz sve upućene prijave, priloženi su i video snimci spornih izjava.

TI BiH poziva nadležne institucije da što prije postupe po prijavama zbog sve prisutnje prakse nosilaca funkcija da koriste svoj uticaj i prisustvo u javnosti da direktnim prijetnjama i obećanjem različitih vrsta koristi neprimjereno i nedozvoljeno utiču na volju birača i izvrše pritisak s ciljem uticaja na izbore.

Istinito

Više...

Lavrov: Rusija za razvijanje odnosa u svim oblastima

Milorad Dodik, predsjednik RS, rekao je da je velika čast što smo mogli ugostiti ministra spoljnih poslova Rusije Sergeja Lavrova, te da je njegova posjeta rezultat saradnje iz prethodnog perioda.

"Ruska Federacije je za nas prijatelj i želimo da razvijamo svake moguće odnose, prije svega ekonomske, ali kulturne, političke i svake druge odnose" rekao je Dodik dodajući da je Republika Srpska onemogućila BiH da uvede sankcije Rusiji.

„Želim da odbacim bilo kakve špekalucaije i tvrdnje koje govore o lošem uticaju RS. Rusija je za nas prijatelj, i pomaže nam na svim nivoima. Danas smo razgovarali o dostignućima koji smo imali i našim planovima za budućnost RS“, rekao je Dodik.

Naglasio je da posebnu zahvalnost RS duguje u pogledu rezolucije o Srebrenici u Savjetu bezbjednosti na koju je Rusija uložila veto.

„Želim da se zahvalim u ime srpskog naroda i RS. To pitanje za nas će ostati vječito upisano kao dokaz našeg prijateljstva“, kazao je Dodik.

Rekao je da je su dvije delegacije razgovarale i o ekonomskim pitanjima i o tome na koji način sarađivati dalje.

Lavrov je rekao da mu je drago da se nalazi u BiH te da je sa predsjednikom Srpske razmotren odnosi BiH i Srpske.

"Mi smo zainteresovani da razvijamo odnose u svim oblastima. Porast robne razmjene sa BiH se puno odnosi na RS prije svega voće i povrće", rekao je Lavrov dodajući da je bilo govora o tome da se što prije stvore uslovi za izvoz mesa i mlijeka.

FOTO: Siniša Pašalić

Lavrov je podsjetio da je sa Gaspromom potpisan sporazum o gradnji fabrike u Zvorniku naglašavajući da se nada da će se tečni gas iz te fabrike koristiti ne samo u Srpskoj, nego i u Srbiji.

„Mi smo zahvalni RS na stalnoj podršci poslovanju ruskih kompanija. Gasprom već nekoliko godina zaredom omogućava isporuku gasa RS. Aktivno se razvijaju veze između RS i ruskih regiona", rekao je Lavrov.

Na sastanku su razmotrena i regionalna pitanja, a kako je rekao Lavrov, bilo kakve reforme u BiH su moguće uz dogovor dva entiteta i tri naroda naglašavajući da se Rusija zalaže za poštovanje Dejtonskog sporazuma.

Lavrov je rekao da je nedopustivo nametanje sa strane i postavljanje stava da su na strani Rusije ili protiv Rusije.

Komentarišući navode da je ruski čovjek, Dodik je rekao da je srpski čovjek i da poštuje i voli Rusiju te da je vještačka i nametnuta ta priča zbog antiruske histerije.

On je odbacio bilo kakve tvrdnje o ruskom uticaju.

Zajednički stav Srpske i Rusije je da visoki predstavnik kao i strane sudije iz Ustavnog suda treba da odu i da je nedopustivo miješanje stranaca u BiH.

Lavrov je rekao da je se slaže sa Dodikom te da Rusija nije ta koja pokušava da očuva protektorat u BiH.

On je rekao da je BiH priznata kao nezavisna država i da je nedopustivo to što je zapad uveo visokog predstavnika koji može da ukida dogovore tri naroda.

Govoreći o regionu, Lavrov je rekao da se stvorila dvostruka situacija u Makedoniji te da Rusija ne govori ništa što bi moglo da se protumači kao miješanje u unutrašnje stvari za razliku od velikog broja zapadnih zemalja koje se otvoreno miješaju u budući referendum.

Dodik je rekao da posjeta Lavrova nema nikakve veze sa izborima te da je tu dinamiku diktirala Srpska pravoslavna crkva u pogledu osveštenja srpsko-ruskog hrama u Banjaluci.

nezavisne.com

Više...

Lavrov: Naši favoriti na izborima su građani

Mi imamo svoje favorite, a to su ljudi, državljani BiH koji će na izborima dati glas političarima. Nikada nikom ne preporučujemo za koga će ko da glasa kada se radi o izborima u drugim zemljama, poručio je u Sarajevu ministar inostranih poslova Rusije Sergej Lavrov, odgovarajuči na novinarsko pitanje da li Rusija ima favorite na izborima u BiH, poseno u Republici Srpskoj.

-Mi ćemo uvijek poštovati izbor građana i radićemo sa onima kojima povjerenje daju građani – rekao je Lavrov na zajedničkoj konferenciji za novinare sa ministrom inostranih poslova BiH Igorom Crnatkom.

Upitan u vezi sa pismom grupe „Pravda za Davoda“ iz Banjaluke, Lavrov je rekao da nije stigao da se upozna s njim, jer je u Sarajevo doputovao noćas.

-Sada mi je kolega Igor rekao da postoji takvo pismo naslovljeno na moje i na njegvo ime. Ne želim da komentarišem prije nego što se upoznam s tim – poručio je Lavrov.

Crnadak je dodao da je Lavrovu prenio poziv „Pravde za Davida“ da ih posjeti, ali je naglasio da je veoma teško očekivati da ruski diplomata vešeras bude s njima „ne zbog njega, već zbog protokola u Banjaluci“. -Zahvalan sam mu jer je prisao da se upozna sa ovim pitanjem – rekao je Crnadak.

U obraćanju novinarima, Lavrov je izjavio da za Rusiju ne postoji alternativa Dejtonskom mirovnom sporazumu.

-Podržavamo suverenitet, teritorijalni integritet BiH i ustavna prava dva entiteta i tri naroda. Mi smo zainteresovani i da se rezultati izbora u BiH zasnivaju na tim principima. Zainteresovani smo za nastavak saradnje sa BiH. Između naše dvije zemlje u stalnom je porastu robna razmjena, zahvaljujući stalnom porastu izvoza voća i povrća iz BiH u Rusiju. Realizuju se veliki investicioni projekti po liniji ruskih kompanija kao što su Zberbanka i Zarubežnjeft. Obilježavamo 40 godina saradnje u gasnoj sferi. Nastavljamo isporuku gasa BiH i Gazprom saražuje sa BiH preko RS i FBiH – izjavio je Lavrov u svom prvom obraćanju prilikom službene posjete BiH.

Po pitanju međunarodnih odnosa, Lavrov je istakao da postoje slični stavovi BiH i Rusije.

-Ističem neophodnost poštovanja principa Rezolucije UN 1244 Pozdravljamo dijalog Beograda i Prištine, ali je najvažnije da se realzuje ono što bude dogovoreno. Saglasni smo da spoljni igrači na Balkanu ne treba da stvaraju konfliktne situacije, niko ne treba da smatra da samo on može da diriguje situacijom, da je ostalima zabranjen ulaza – zaključio je Lavrov.

Igor Crnadak je zahvalio Lavrovu što je prihvatio poziv i došao u posjetu koja je za nas od „ogromnog značaja“.

-Odnosi sa Rusijom su prijateljski, razgovarali smo kako ih unaprijediti u oblasti ekonomske saradnje i spoljnotrgovinske razmjene. Danas je bila prilika da se zahvalim kolegi Lavrovu za isplatu 125 miliona dolara Klirinškog duga BiH i za otvaranje ruskog tržišta za izvoz naših proizvoda. Kao predstavnik RS, radujem se što će Lavrov posjetiti Banjaluku i Istočno Sarajevo. Između RS i Rusije postoji poseban odnos koji nije prepreka za saradnju sa BiH. U tom kontekstu pozdravljam njegovu posjetu lokaciji na kojoj će se nalaziti rusko – srpski centar u Banjaluci – dodao je Crnadak.

Tokom razgovora o stanju u regionu istaknuto je da bi uspješan završetak pregovora Beogarad i Prištine bio koristan za prosteprietet cijelog regiona.

-Imamo do sada dobru saradnju i na međunarodoj sceni, uvjeren sam da će se to nastaviti. Naše pozicije se neće mijenjati kod onih stvari od značaja za Rusiju, kao što su pitanja sankcija prema Rusiji, Kosovo i NATO – rekao je Crnadak.

srpskainfo.com

Više...

Lavrov u Sarajevu sa članovima Predsjedništva BiH

Članovi Predsjedništva BiH sastali su se danas u Sarajevu sa ministrom inostranih poslova Ruske Federacije Sergejom Lavrovom, koji je noćas stigao u posjetu BiH.

Sa Lavrovom razgovarajupredsedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović i članovi, Mladen Ivanić i Dragan Čović.

Lavrov će u Sarajevu razgovarati i sa ministrom spoljnih poslova BiH Igorom Crnatkom, a popodne će posjetiti Banjaluku.

Tokom razgovora sa Crnatkom, Lavrov će potpisati Plan konsultacija između ministarstava dviju država za period 2019/2020.

Ministar spoljnih poslova Ruske Federacije Sergej Lavrov doputovao je kasno noćas u zvaničnu posjetu BiH.

Lavrov je na sarajevski aerodrom sletio u 01:40 časova.

Istinito

Više...

Hoće li Dodiku biti zabranjeno učešće na izborima!?

Antidejtonsko djelovanje, izjave protiv BiH, otvorene prijetnje i napadi, atmosfera straha koju Dodik i njegovi politički i kriminalni jastrebovi šire u Republici Srpskoj uoči oktobarskih izbora, razlozi su zbog kojih bi lideru SNSD moglo da bude zabranjeno učešće na izborima, saznaje Istinito.

Nakon što su SAD uvele sankcije potpredsjedniku SNSD i poslaniku u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Nikoli Špiriću, zbog dokazanog učešća u korupciji, otvara se pitanje njegove kandidature na predstojećim izborima. To automatski povlači i paralelu sa liderom SNSD Miloradom Dodikom, kome su SAD takođe uvele sankcije početkom 2017. godine i to zbog antidejtonskog djelovanja.

U pojedinim medijima se uveliko spekuliše da bi neke strane ambasade od visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH mogle zatražiti da sankcioniše Milorada Dodika i spriječi njegovu kandidaturu za srpskog člana Predsjedništva BiH.

- Navodno su zapadne sile i više nego zabrinute zbog političkog djelovanja SNSD-a i odnosa koje funkcioneri ove stranke imaju s Rusijom, jer se postupanja Dodika i njegovih parlamentaraca direktno održavaju na nacionalnu sigurnost zapadnih zemalja, prenosi portal Klix.

Od kancelarije visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH (OHR) zatražili smo potvrdu informacije da će naredne sedmice biti održana sjednica Savjeta za implementaciju mira (PIK), na kojoj bi se raspravljalo o eventualnoj suspenziji Milorada Dodika.

- Visoki predstavnik se redovno sastaje sa Upravnim odborom Vijeća za provedbu mira na nivou ambasadora, kako bi razmatrali prilike u zemlji. Dnevni red ovih sastanaka nije javan, glasio je kratak odgovor iz OHR.

Budući da OHR nije ni potvrdio, niti demantovao mogućnost održavanja sjednice PIK-a, ostaje nejasno i da li je neko od ambasadora zemalja EU ili SAD zatražio Dodikovu suspenziju.

Za sada je jedino poznato da je visoki predstavnik posljednjih dana primio nekoliko pisama od političara i intelektualaca u kojima je pozvan da iskoristi bonska ovlašćenja i zabrani političko djelovanje predsjedniku SNSD Miloradu Dodiku.

Kandidati za članove Predsjedništva BiH Mirsad Hadžikadić (Platforna za progres) i Amer Jerlagić (Stranka za BiH) poslali odvojena pisma visokom predstavniku.

Hadžikadić je u pismu naveo da izostanak adekvatne reakcije Incka na izjave Milorada Dodika neće samo biti znak da se OHR ne zanima za svoje dužnosti u Bosni i Hercegovini, nego i da prećutno odobrava interno rušenje države i njenih institucija koje su mnogi mukotrpno gradili boreći se s raznim ograničenjima ustava koji je ovoj zemlji nametnut kroz Dejtonski mirovni sporazum.

- Ja vas ovim putem, kao kandidat za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, pozivam da napravite izuzetak u odnosu na svoju dosadašnju praksu nekorištenja bonskih ovlasti i Milorada Dodika trajno udaljite iz izbornog procesa, napisao je Hadžikadić.

On je Incka podsjetio i da je na upit novinara RTRS-a da li je njegov politički motiv i danas nezavisna Republika Srpska, Dodik odgovorio: "Naravno, ja to i ne krijem". U istom intervjuu, također je rekao: "Bosna i Hercegovina nije moja država".

Kandidat za člana Predsjedništva BiH i predsjednik Stranke za BiH Amer Jerlagić u svom pismu Inzku je naveo da su posljednje Dodikove izjave "da ga BiH ne interesuje i da je njegov krajnji politički cilj nezavisna Republika Srpska" prelile čašu, pa makar se radilo o politikanstvu.

- Do sada ste/smo trpjeli njegove protiv ustavne i protiv državne izjave, ali ovaj put se radi o kandidatu za člana Predsjedništva BiH i od vas očekujemo jasnu reakciju. S ovakvim izjavama ni u jednoj zemlji svijeta ne bi mogao biti kandidat za predsjedništvo države. Gospodine Inzko, od vas očekujemo da kao konačni tumač civilnog dijela Dejtonskog mirovnog sporazuma primjenite svoje ovlasti i Dodika suspendujete iz političkog života u Bosni i Hercegovini, napisao je Jerlagić.

Visokom predstavniku međunarodne zajednice u BiH pisao je i predsjednik Foruma bošnjačkih intelektualaca i profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu akademik Suad Kurtćehajić.

- Minimum ispod koga se ne bi smjelo ići jeste da se njemu lično zabrani izlazak na izbore jer ne može član Predsjedništva BiH ili predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine biti osoba koja izjavljuje da Bosna i Hercegovina nije njegova država ili da mu je politički cilj nezavisna Republika Srpska što znači kraj Bosne i Hercegovine. Za udaljavanje Dodika iz politike ne treba vam Vijeće za implementaciju mira jer je ono vaš savjetodavni, a ne naredbodavni organ, napisao je Kurtćehajić.

Iako mnogi smatraju da bi ovakvi zahtjevi koji dolaze iz Sarajeva mogli da budu vjetar u leđa Dodikovoj izbornoj kampanji u Republici Srpskoj, naročito među desno orijentisanim biračima, tehnički, Dodik bi ipak mogao da bude uklonjen sa liste, što bi značilo i kraj njegove političke karijere.

Istinito

Više...

Propao Dodikov dogovor sa Hrvatima: Zbog Pelješkog mosta ne gradi se most na Savi

  • Objavljeno u Region

Projekat gradnje mosta Gradiška preko rijeke Save između Hrvatske i Bosne i Hercegovine prva je finansijska “žrtva” mosta Pelješac, prenosi Jutarnji.hr

Hrvatske ceste i Ministarstvo prometa planirali su da gradnju mosta finansiraju sredstvima iz Operativnog programa konkurentnost i kohezija za period 2014 - 2020. EU je za to namijenio 330 miliona eura.

Kako je sav taj novac otišao na sufinansiranje gradnje mosta Pelješac, za sve ostale projekte u hrvatskoj cestogradnji nije ostalo novca, pa će se ovaj projekat morati finansirati novim kreditnim zaduženjem. Ministarstvo prometa je pokušalo da projekat sufinansira kroz Evropski fond za regionalni razvoj, a u sklopu investicijskog prioriteta 7a – podrška multimodalnom jedinstvenom evropskom saobraćajnom prostoru ulaganjem u transevropsku saobraćajnu mrežu, ali to nije uspjelo.

Desetogodišnji pregovori

S obzirom na takav razvoj situacije, Hrvatske ceste će se zadužiti na inostranom tržištu, najvjerojatnije kod EIB-a ili EBRD-a, uz državnu garanciju. Tek kad Vlada izda državno jamstvo i realizuje se kredit, Hrvatske ceste će raspisati konkurs za izvođača radova, prenosi Jutarnji pozivajući se na izvore u Ministarstvu prometa.

To se očekuje do kraja godine. Projekat Gradiška sačinjavaju most preko rijeke Save, 9,5 kilometara četverotračne ceste koja bi spajala most s autoputem Zagreb – Lipovac, te međunarodni granični prelaz najviše kategorije. Ukupna procijenjena vrijednost gradnje mosta i spojne ceste je oko 60 miliona eura.

Cijena mosta je oko 23 milijuna eura, od čega pola plaća Hrvatska, a pola Bosna i Hercegovina. Kako za realizaciju projekta nisu osigurana sredstva EU, Hrvatske ceste će prvo raspisati konkurs za gradnju mosta, a u nekoj drugoj fazi za pristupnu cestu. Gradnja graničnog prelaza je pak u ingerenciji Ministarstva finansija.

O gradnji ovog mosta Hrvatska i Bosna i Hercegovina pregovaraju više od deset godina. On je od velikog značaja za Bosnu i Hercegovinu i Republiku Srpsku jer se nastavlja na već sagrađenu autocestu od Gradiške do Banjaluke te bi bio jedan od glavnih cestovnih izlaza iz BiH prema Hrvatskoj. Stoga tamošnje vlasti rade konstantan pritisak na Hrvatsku da krene u realizaciju ovog projekta, navodi Jutarnji.

On je bio i dio svojevrsne “trgovine” između Hrvatske i Republike Srpske. Naime, predsjednik RS Milorad Dodik je naredio članovima svoje stranke u BiH parlamentu da zajedno sa zastupnicima HDZ-a glasaju protiv blokade gradnje mosta Pelješac što je tražio SDA nakon što je iz Zagreba dobio čvrsto obećanje da će Hrvatska ove godine krenuti u realizaciju ovog projekta. No zbog problema s finansiranjem cijela se priča s hrvatske strane odužila, a u BiH su sve nervozniji jer Hrvatske ceste, iako je dano čvrsto obećanje, još nisu raspisale konkurs za izvođača radova.

BiH strana je, naime, već osigurala finansijska sredstva preko Europske investicijske banke, a novi granični prelaz kod budućeg mosta je pred završetkom i uskoro će biti pušten u promet. U hrvatskom Ministarstvu financija naglašavaju kako će granični prelaz s hrvatske strane biti sagrađen paralelno sa završetkom mosta preko rijeke Save.

“Trenutno se u suradnji s Hrvatskim cestama radi na izradi određenih rješenje za ishođenje potrebnih dozvola za građenje.”

Granični prelaz

U Ministarstvu kažu da na pitanja o cijeni, vremenskom roku gradnje i izgledu graničnog prijelaza, ne mogu odgovoriti “jer na mostu nije započela gradnja, a nemamo ni približan datum kada će započeti i koliko će trajati. Prema našim planovima u sljedećoj godini gradnja graničnog prelaza neće započeti jer opet smo vezani na gradnju mosta i pristupnih cesta sa strane Republike Hrvatske”, stoji u odgovoru Ministarstva finansija.

Prema projektu most Gradiška ukupne je dužine 426 metara, širine 22,6 metara i imaće četiri saobraćajne trake od kojih će svaka biti široka 3,75 metara. Predviđeno vrijeme gradnje je tri godine.

Jutarnji.hr/IstinitoA

Više...
Priključi se za RSS feed