Login
<a class="gkTwitter" href="#">Twitter</a><a class="gkFb" href="#">Facebook</a><a class="gkPinterest" href="#">Pinterest</a><a class="gkGplus" href="#">Google+</a>

Češki diplomata: Bez Hitlera i Staljina ne bi bilo EU

  • Objavljeno u Svijet

Bivši šef češke diplomatije Karel Švarcenberg smatra da je Evropska unija najveći uspjeh koji je ikada postignut i dodaje da bez Hitlera i Staljina nikada ne bi došlo do evropskog ujedinjenja.

"Sada ponovo mislimo da možemo da savladamo sve nacionalno, zato što je sjećanje na obojicu izblijedelo", rekao je on na sinoćnjoj konferenciji o evropskim vrijednostima u Ambasadi Mađarske u Beču.

Švarcenberg je kazao da je zato njegova najveća nada za Evropu ruski predsjednik Vladimir Putin.

"Vjerujem u Evropu", poručio je on dodajući, da ima probleme sa pojmom vrednosti, jer je on suviše nejasan, zbog čega radije voli "pravila".

Prethodno je evropski komesar za obrazovanje, kulturu, omladinu i sport Tibor Navračič, u svom govoru, zatražio više privrženosti vrednostima, jer globalizaciju mnogi smatraju kao prijetnju, a manji broj kao šansu.

"Kako da integrišemo migrante ako ne možemo da im prikažemo pozitivne vrendosti. Vjerovati u Boga je lična odluka, hrišćanski korjeni Evrope su činjenica", poručio je on.

Posebna evropska vrijednost je stvaranje zajedništva kroz razlike, rekao je bivši poljski državni sekretar za kulturu i visoko obrazovanje Aleksander Bobko.

Direktor agencije EU za osnovna prava Majkel Oflaherti rekao je da sloboda govora ne smije da se dovodi u pitanje, a da postoji problem da se ne kažnjava govor mržnje.

"Takođe ne može nikada biti evropska vrijednost da se uskrati pravo na azil", poručio je on dodajući da je hrišćanstvo važno za evropsku istoriju, ali da ono danas konkuriše sa drugim vjerama, zbog čega je važno pobrinuti se za neutralnost.

Agencije

Više...

Hrvati sve manje zadovoljni članstvom u EU

  • Objavljeno u Region

Građani Hrvatske i nakon pet godina od ulaska u EU nisu osjetili boljitak i zbog toga se i dalje masovno iseljavaju, ocjenjuju stručnjaci, a prenosi radio Deutsche Welle (DW).

Najnovije istraživanje, naime, o raspoloženju građana Evropske unije prema toj asocijaciji, tzv. Eurobarometar, nije rezultiralo pozitivnim saznanjima kad je riječ o Hrvatskoj.

Rezultati objavljeni prije nekoliko dana u većini članica Unije bilježe rast naklonosti toj asocijaciji, izuzimajući Hrvatsku, navodi DW.

Čak 60 odsto građana u svih 28 članica EU smatra da je to članstvo poželjna i iz njihovog ugla svrsishodna činjenica, međutim, u Hrvatskoj danas tako razmišlja samo 36 odsto ljudi, što predstavlja pad za punih sedam odsto u odnosu na podatke obrađene u isto vrijeme prošle godine, prenosi DW.

Indikativan statistički pokazatelj je i, kako navodi DW, onaj koji otkriva da 49 odsto hrvatskih ispitanika ima neutralan odnos prema tom pitanju, što znači da je približno polovina građana ravnodušna prema članstvu svoje zemlje u EU, ili da ga doživljavaju kao stanje podjednako dobro i loše.

Nesumnjivo poražavajuća bilješka Eurobarometra je da čak 46 odsto anketiranih građana Hrvatske vjeruje da se prilike u EU razvijaju u lošem smjeru, što je je razlog da se postavi pitanje otkuda takav sumorni stav hrvatske javnosti ili, preciznije rečeno, da se zatraži mišljenje pojedinih eksperata, navodi DW.

"Pad povjerenja u odnosu na EU nije ni najmanje iznenađujuća vijest", konstatuje Berto Šalaj s Fakulteta političkih nauka u Zagrebu, koji ukazuje na to da se osjećaj pripadnosti i uzajamnosti s nekom širom zajednicom stvara najprije kroz ekonomski i socijalni kanal.

"Evropska unija ne funkcioniše tako u praksi, ne obezbjeđuje nam kvalitetnije npr. zdravstvo i obrazovanje ili socijalnu službu, naprotiv. Zdravstvo se već godinama urušava, dok o obrazovanju samo pričamo, a penzioneri podnose sve gori životni standard. Ako ne dobijate solidarnost od nekoga jačeg, ne može se zauzvrat očekivati ni iskaz pripadnosti s njim. Ali to je samo jedan dio problema“, rekao je Šalaj za DW.

Drugi problematičan aspekt, kako kaže Šalaj , tiče se zajedničkog odlučivanja o važnim političkim pitanjima i sopstvenoj sudbini u okviru EU.

"Očigledno je da je Brisel izmakao mehanizme odlučivanja podalje od naroda, i to nipošto samo u Hrvatskoj", nastavlja Šalaj, uz obrazloženje da se Evropski parlament nizašta bitno ne pita, zbog čega su, smatra, razočaranost i nepovjerenje logični.

"To je dobar odgovor svima koji se čude zašto u Hrvatskoj raste popularnost jedne tzv. evroskeptične stranke koja zagovara izlazak iz EU, bez obzira na njezine kompetencije", kaže Šalaj za DW.

Agencije

Više...

London ipak ostaje u EU?

  • Objavljeno u Svijet

Britanski evroskeptici sumnjaju da zvanični London ima plan da "tajno" ostane u EU, piše, "Telegraf".

Na te misli ih je podstakla odluka Vlade da izbornoj komisiji izdvoji 829.000 funti (više od 1,1 milion dolara) za izbore za Evropski parlament 2019. godine.

List navodi da izbori za Evropski parlament treba da budu održani između 23. i 26. juna 2019. godine, dok Velika Britanija treba da napusti EU skoro dva meseca ranije - 29. marta.

"Telegraf" piše da finansiranje izborne kampanje za Evropski parlament pokazuje da se Velika Britanija sprema da ne izađe iz EU.

U izbornoj komisiji su objasnili da su ta sredstva izdvojena kao mjera predostrožnosti kako bi mogla da ispuni svoje funkcije u slučaju da ti izbori ipak budu održani u zemlji, što je malo vjerovatno.

Osim toga, za taj novac komisija će vršiti svoje ustavne funkcije, uključujući "vršenje konsultacija i davanje preporuka za političke partije i kandidate i davanje saveta i preporuka službenicima o kvalitetu anketiranja".

(NN/sputniknews.com)

 

Više...

Učenici iz Banjaluke uručena nagrada takmičenja "Moj grad u EU"

Učenici četvrtog razreda Srednje tehnološke škole Ivani Bosančić u petak su uručene plaketa i novčana nagrada za ideju u sklopu takmičenja "Moj grad u EU" na temu kako vidi svoj grad sutra u Evropskoj uniji.

Ivana i njeni drugari iz IV3 razreda naslikali su dva murala u školskom holu. Ističe da ti murali, ne samo da imaju estetsku ulogu, već nose i važnu poruku.

"Jedan grafit predstavlja Evropsku uniju kao ženu koja svojim rukama grli Banjaluku, a drugi drvo koje predstavlja našu kulturu, našu istoriju. Na drvetu, umjesto jabuka, rastu knjige, koje predstavljaju naše znanje", rekla je Ivana.

Nagradu je pobjednici uručila Aleksandra Vagner, šefica Kancelarije EU u Banjaluci, koja kaže da je ovaj projekat organizovan u maju, kada se slavi mir i jedinstvo u Evropi.

"Ove godine slavimo i naše zajedničko kulturno nasljeđe. Kultura i umjetnost predstavljaju najjednostavnije i najefikasnije sredstvo komunikacije među ljudima, bez obzira na to odakle dolazimo i na jezik kojim govorimo", rekla je Vagnerova.

Istakla je da se nada da će ovo ohrabriti kreativce u BiH da pokažu svoj potencijal.

Veliku podršku za realizaciju ovog projekta učenici su imali od svog direktora i profesora.

Zvjezdana Veselinović-Mijatović, profesorica stručnih predmeta, kaže da joj se projekat svidio, jer su učenici morali sami da smisle svoje idejno rješenje.

"Takođe, dobro nam dođe i finansijska pomoć, jer ovo je stručna škola, a našoj djeci treba više sredstava za materijale da bismo mogli i kasnije izvoditi stručne projekte", rekla je Veselinović-Mijatovićeva.

Pored Ivane Bosančić, pobjednici projekta "Moj grad u EU" su i Almedina Cifrić iz Brčkog, koja je oslikala platno ispred kancelarije EU info-centra u Brčkom, i Marko Zadro Zakky iz Mostara, koji je oslikao amfiteatar Mostarskog sveučilišta.

Nezavisne.com

Više...

Vučić: Srbija i dalje za ulazak u EU

  • Objavljeno u Region

Većina u Srbiji je i dalje za ulazak u Evropsku uniju, iako je među stanovništvom njena popularnost pala, izjavio je predsjednik Aleksandar Vučić u intervjuu za “Juronjuz”.

Na podsjećanje da je prije dvije godine, za isti TV kanal, rekao da je Srbija umorna od čekanja na pridruživanje EU i upitan kako se osjeća sada, pred samit u Sofiji, Vučić je rekao:

-Tokom te dvije godine, imali smo dodatni pad popularnosti EU u Srbiji. Ali i dalje imamo većinu stanovništva na našoj strani. Ljudi nisu više ushićeni u vezi sa time, ali racionalno govoreći, oni su za naš put u EU – rekao je on.

Govoreći o tome kada bi Srbija mogla da se pridruži EU, s obzirom da u budžetu Unije nema naznaka proširenja do 2027. godine, Vučić je rekao:

-Prije svega, mislim da nam niko nikada nije garantovao da ćemo biti dio EU do 2025. godine. Ali govorili su: “Ukoliko uradite…” Uglavnom, radilo se o pitanju Kosova. “Ako riješite sve probleme sa Prištinom” i potom sve ostalo uključujući i vladavinu prava i sve što smo vam tražili da uradite, možda postanete članica EU 2025. godine. Mi smo na evropskom putu od 2000. godine. Prošlo je 18 godina i zbog toga se s vremena na vrijeme ljudi osećaju iscrpljeno. Svakako nema boljih rešenja. Radićemo svoj posao. I uložićemo velike napore u pokušajima da nađemo rješenja za kosovsku krizu – rekao je Vučić.

Upitan kako će izgledati normalizacija odnosa Beograda i Prištine u stvarnosti, s obzirom da je kosovskom karate timu zabranjen ulazak u Srbiju, Vučić je istakao da se Srbija u tom slučaju ponijela ispravno i da im je bio dozvoljen ulazak, ali bez ikakvih kosovskih zastava, jer Kosovo za Srbiju nije država.

-I to ne samo za nas. Već i drugima. Dogovorili smo se da mogu da uđu bez državnih zastava, kao i to da neće biti ni državnih zastava Srbije, ni drugih zemalja… nikakve himne ni ostalog. Oni su odgovarali: “Ne, ne, ne prihvatamo”. Samo zato što su željeli da im bude zabranjen ulaz – rekao je Vučić.

Na pitanje zašto Srbija, kao kandidat za EU, nije uvela ekonomske sankcije Rusiji, Vučić je odgovorio:

-Da li možete da zamislite da mi uvedemo sankcije Rusiji? Rusija je jedina zemlja, zajedno sa Kinom, koja nas podržava u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija kada pričamo o teritorijalnom integritetu Srbije. Šta očekujete od nas? Da odsječemo obe noge? Onda da kažemo, sada je sve u redu – rekao je on.

Agencije

Više...

Zbog Čovića i HDZ-a Hrvatska postala trojanski konj EU integracija

Centar za politiku demokratizacije (DPC) nedavno je objavio ospežnu analizu o krahu inicijative EU za BiH, a dio ove studije posvećen je i odnosu Hrvatske prema evropskim integracijama BiH.

U tom kontekstu, u izjveštaju se govori o sukobu Vlade Hrvatske sa pojedinim zemljama članicama EU zbog prekomjerne identifikacije sa političkim stavovima HDZ-a BiH i lidera ove političke partije Dragana Čovića. Konstatovano je da se "Hrvatska pretvorila u trojanskog konja EU integracija".

Autor studije Bodo Weber u razgovoru za Vijesti.ba pojasnio je da politika Hrvatske, nažalost, već dugo ne uspijeva da razlikuje interese bh. Hrvata od politike "ravnopravnosti konstitutivnih naroda" HDZ-a BiH, koja pod navodnom borbom za kolektivna prava Hrvata u BiH, zapravo brani uništavanje vladavine prava od strane svih vladajućih elita u BiH, te sistem patronaže, kontrole nad svim udiom državnih resursa od čega najmanje korist imaju građani, a još manje kad ne žive u Hercegovini.

"U svojoj nekritičnoj pre-identifikaciji sa vodećom politikom bh. Hrvata, Vlada Hrvatske od prošle godine došla je u otvoren, ali dosad nejavan konflikt sa Evropskom komisijom, te praktično sa skoro svim drugim državama članicama EU. U okviru pripreme zajedničke pregovaračke pozicije EU za sastanak Vijeća SAA između EU i BiH, prošlog ljeta došlo je do konflikta sa Zagrebom koji nije htjio prihvatiti da u tu pismenu poziciju ulazi konstatacija da princip 'jednakost građana' dosad nije granatovan u ustavnom sistemu BiH. Zagreb je insistirao da se to izbaci, te da se stavi 'ravnopravnost naroda'. A jednakost građana spada među osnovne principle EU acquis, tj. pravne stečevine Unije", istakao je Weber.

On je mišljenja da Zagreb svojim ponašanjem u vezi sa BiH, ne samo da ugrožava jedinstvenu politiku EU, nego i nažalost daje argumente svima unutar EU koji su protiv daljeg proširenja Unije, ukljucujuči one koji su svojevremeno bili protiv učlanjenja Hrvatske.

Vijesti.ba

Više...

Tuđa ruka svrab ne češe

  • Objavljeno u Autori

Čekajući da nas pripuste, odnosno da se reformišu i dublje integrišu, bolje bi bilo da gledamo svoja posla i konačno nešto napravimo od ove države. Najblaže rečeno je degutantno, da ne kažem da je zločin protiv čovečnosti stalno držanje ratnih tenzija ovom sluđenom i siromašnom narodu.

Neki dan se prepisujem sa drugarom sa Kosova, inače Albancem, ako je to uopšte bitno, pa dobijem potpuno isto pitanje koje i mi sebi ovde postavljamo: “Šta smo mi to zgrešili ili šta je to u vazduhu da glasamo uvek za iste i da nam se uvek isto dešava?” Povod je bilo odgađanje uvođenja carine od 17 odsto na mleko iz Bosne i Hercegovine. Niti on može u BiH, iako je studirao ovde nekad, a još uvek o ovoj državi govori kao o svojoj, niti mogu privrednici bez bolne i neizvesne administrativne procedure.

Vizna liberalizacija je još uvek misaona imenica dok se zaklinjemo u Evropu i sve moguće konvencije o ljudskim pravima, pa i slobodi kretanja. Ne možeš ovamo, ali mleko može.

Naravno, dok ovo pišem, zamišljam već komentare Srba kako nisam napisala Kosovo i Metohija, već samo Kosovo. Nema, sine, ovde života dok moraš paziti na svaku reč pred onima koji u eter puštaju takvu retoriku, takve gadosti da se svaki dan stomak prevrće više puta. Eto ti sad i posebne sednice na zahtev Kluba SNSD-a zbog, kako rekoše, ratnohuškačke retorike Bakira Izetbegovića. Zašto nije bilo ranijih sednica kad se SNSD obrušavao na sve i svakog, ne treba ni da se pitam. Valjda sa ovom posebnom sednicom nećemo pitati zašto su protiv elektronskog glasanja na izborima, zašto se krije kako je ubijen David, a zaboravićemo i silna zaduženja ili činjenicu kako su usvojene izmene Zakona o akcizama i zašto sada padaju prihodi od njih.

Reče Bizmark davno: “Zakoni su nalik na kobasice. Bolje bi bilo da ne vidite kako se donose”. Nažalost, mi donekle i gledamo, samo brzo zaboravimo šta je u tu akciznu kobasicu strpano, a ima i slatkog i slanog i ljutog i otpada. Najviše otpada, iako se na kraju začinilo kolačima.

Pa onda dođemo i do Izveštaja o napretku BiH na putu ka EU. Izgleda da smo napredovali sve dok te puste akcize nisu usvojene, krediti se nauzimali, a sad opet ništa od impesioniranosti. Sad više nije ni važno da se šminkamo. Kreditno smo se udali, namete povećali.

Francuski predsednik Macron reče da nije vreme za proširenje EU dok se ona dublje ne integriše i provedu reforme. Ničim ili nečim izazvano, odmah mi pade na pamet Savez Evrope ili Sveta alijansa, formirana nakon poraza Napoleona 1815. godine. Evropski kraljevi su formirali novi diplomatski klub kako bi bili sigurni da Francuska nikada neće postati sila, pa su tako krajnji desničari prekrojili mapu Evrope. Naglašavam: krajnji desničari. Pripremili su teren nacionalističkim pobunama i omogućili stvaranje Nemačke i Italije, a na red su prvo došli susedi, Belgija i Holandija, koje su spojene u jedno, Ujedinjeno Kraljevstvo Holandije, iako belgijski Valonci i holandski Flamanci nisu imali ništa zajedničko. Poljska je maltretirana stotinu godina, jer je veći deo zemlje dodeljen Rusiji kao nagrada za pomoć u ratu protiv Napoleona, a dobili su i Finsku od Švedske, pa pošto je Švedska izgubila Finsku, od Norveške je dobila Dansku. Ujedinjeno Kraljevstvo Holandije je postojalo jedno 15 godina, Rusi se brutalno obračunali sa Poljacima, Finci su proglasili čim pre nezavisnost, a Norveška se 1905. mirnim putem odvojila od Švedske.

Evo nama krajnje desnice opet na političkoj sceni ne samo Evrope.

Koje i kakve reforme treba da očekujemo u EU da bi nas pripustili tamo? Treba li, valjda, i mi da se reformišemo i integrišemo u BiH da bismo ušli u reformisanu i integrisanu EU? Tuđa ruka svrab ne češe, pa neće pomoći ni ruka EU ako vlastita ne locira odakle svrab i kako sa njim.

Čekajući da nas pripuste, odnosno da se reformišu i dublje integrišu, bolje bi bilo da gledamo svoja posla i konačno nešto napravimo od ove države. Najblaže rečeno je degutantno, da ne kažem da je zločin protiv čovečnosti stalno držanje ratnih tenzija ovom sluđenom i siromašnom narodu. I susedi obnavljaju naoružanje, ministar inostranih poslova Srbije izjavio da se Srbija sprema za treći svetski rat, Šešelj palio hrvatsku zastavu u Skupštini Srbije, Hrvatska otišla krajnje desno sve za dom spremna i jedva usvojivši benignu Istanbulsku konvenciju, a mi slikamo Wigemarka kako ministru Bevandi uručuje nekakav izveštaj, o kojem bi prosečni stanovnik mogao da kaže samo jedno: lošije živi nego prošle godine, a daleko lošije nego, na primer, pre 10 godina.

Kažem prosečni stanovnik, jer znamo ko se na naše oči bogati, a to su upravo samoproglašeni zaštitnici svojih naroda. I konsultanti u nazovireformama, da ne zaboravim.

Ni u pisanom obliku nema, a kamoli na delu, da široka informisanost donosi poštovanje zakona i harmonizaciju društva. Nikad više medija svih vrsta i oblika, a nikad manje informisanosti. Jer, pravo na istinu se svelo na zadati politički kurs, na 100 ili više maraka ispod stola da se proturi koješta, a veće sume imaju svoj rok trajanja, posle čega ako se ne plati opet, ide upozorenje u vidu obljuvavanja. Plati, baćo, pa će istina izgledati kako ti hoćeš! Čast izuzecima, a jako ih je malo i slab im je tiraž.

Niko nas nije još ni učio, ni naučio da volimo istinu. Valjda to u projektima nema, pa valja sačekati da se EU reformiše i integriše, a možda tu bude i istine.

DANI, april. 2018.

Više...

Iz Zapadnog Balkana u Evropu sa dozvolom i sedam evra?

Državljani zemalja Zapadnog Balkana će morati da preko interneta ubuduće od Evropske unije zatraže dozvolu za ulazak u prostor Šengena iako im nije potrebna viza i da plate taksu od sedam evra, u sklopu mjera koje EU uvodi za mnogo stroži nadzor spoljnih granica Unije, potvrdili su izvori EU u Briselu.

Ovu odluku, koju su usaglasili ambasadori zemalja EU, sada treba da potvrdi Evropski parlament, a potom usvoji i Savjet ministara Unije i od januara 2021. će stupiti na snagu ove nove mjere u sklopu sistema ETIAS.

To će obuhvatiti državljane svih zemalja izvan Unije, kojima nije potrebna ulazna viza u šengenski prostor EU, uključujući države Zapadnog Balkana, rekli su Beti zvaničnici u Savjetu ministara EU.

Poslije podnošenja zahtjeva, putnik koji namjerava da krene u šengenski prostor EU će u roku od 96 sati dobiti odgovor, odnosno 96 sati pošto u sistemu ETIAS bude primljen zahtjev, ako bi bila potrebna dodatna provjera podataka.

Dozvola za putovanje će važiti tri godine, odnosno do kraja važnosti putnih dokumenata, ističe se u objašnjenju mjera u sklopu sistema ETIAS.

Cilj opravdava sredstva?
Cilj je, kako je izjavio Valentin Radev, ministar unutrašnjih poslova Bugarske, predsjedavajućeg EU, da se “zna ko dolazi u EU prije nego stigne na granicu, tako da ćemo biti u stanju da bolje zaustavimo one koji mogu predstavljati prijetnju našim građanima”.

Kako se navodi u obrazloženju odluke,”ETIAS će omogućiti da se unaprijed provjeri i, ako bude nužno, odbije dozvola za putovanje i ulazak u šengenski prostor građanima trećih zemalja kojima nije potrebna viza”.

– To će poboljšati unutrašnju bezbjednost, spriječiti ilegalnu imigraciju, zaštiti zdravlje građana i smanjiti vrijeme prolaska preko granica jer će biti utvrđeno koja lica mogu predstavljati opasnost za ova područja i prije nego što dođu na spoljne granice EU – dodaje se.

Evropska komisija je poslije krvavih atentata islamskih terorista 2015. i 2016. u Parizu i Briselu, kao i imigrantske krize predložila članicama Unije da osjetno pojačaju nadzor spoljnih granica i uvedu strogu kontrolu svih putnika koji ulaze i izlaze iz Unije.

Primjena sistema ETIAS će ubuduće za državljane zemalja Zapadnog Balkana značiti da će oni prije putovanja u šengenski prostor EU preko internet stranice morati da prethodno zatraže dozvolu i za to plate sedam evra takse.

Sve informacije koje podnese državljanin zemlje sa bezviznim režimom za Šengen, automatski će se obraditi u bazama podataka EU i Interpola da bi se utvrdilo da li ima osnove da se odbije dozvola za putovanje.

Obavezne provjere
U obrazloženju ovih mjera EU se navodi i da će avioprevoznici i brodarske kompanije prije ukrcavanja putnika biti obavezne da provjere da li oni raspolažu važećom dozvolom za prelazak spoljne granice Unije i ulazak u šengenski prostor.

Takođe je predočeno da “dozvola za putovanje ne znači automatsko pravo da se uđe i boravi u EU, jer će pogranična policija o tome donijeti konačnu odluku”.

Agencije

Više...

Ponovo stižu loše ocjene za BiH iz Brisela

Evropska komisija 17. aprila usvaja ”paket proširenja” koji daje ocjenu stanja i napretka svake od zemalja Zapadnog Balkana koje su na putu evrointegracija. Očekuje se da će BiH dobiti kritike zbog usporenih reformi.

Šest zemalja Zapadnog Balkana 17. aprila dobiće od Evropske komisije dubinsku analizu stanja zasnovanu na političkim i ekonomskim kriterijumima kao i procjenu sposobnosti za preuzimanje obaveze koje nosi članstvo u EU. U Briselu su pred ovaj izvještaj najavili da podrška koju EU daje procesu proširenja ni na koji način neće uticati niti uljepšati ocjenu stanja demokratije, vladavine prava, ljudskih prava, ekonomije i usklađenosti sa standardima EU u svakoj od šest partnerskih zemlja iz regiona. Prema uvidu koje je DW imao u ovogodišnji izvještaj, vladavina prava, organizovani kriminal i korupcija, sloboda izražavanja i bilateralni sporovi ponovo su ocijenjeni kao ”bolne tačke” čitavog regiona.

BiH i Kosovo - korak naprijed, korak nazad

Bosna i Hercegovina je zemlja koja u regionu ima najdužu ”tradiciju” loših ocjena i izvještaja Evropske komisije. EU je bezbroj puta pozivala BiH i njeno rukovodstvo da ispuni one reforme na koje su se obavezali na svom putu evrointegracija i da u korist naroda prevaziđu postojeće etničke podjele u zemlji. Novi izvještaj o BiH ponovo ukazuje na sporost reformskog procesa u zemlji i nepromijenjene strukturne probleme koji se vide kao prepreka za napredak BiH.

 U Briselu kao pozitivan pomak u BiH vide činjenicu da je zemlja predala odgovore na Upitnik Evropskoj komisiji 

EU i dalje čeka da od BiH dobije konkretan dokaz odlučnosti i rada koji je do sada ili izostao ili došao sa velikim zakašnjenjem. ”Vrlo sam zabrinut jer ni ove godine izvještaj neće biti mnogo drugačiji od ranijih jer nije mnogo napretka ostvareno u prethodnih godinu dana u BiH. Napredak ka punoj demokratiji i vladavini prava u BiH u najboljem slučaju stagnira ili je čak u nazadovanju. U BiH nema opipljivog napretka”, naglašava u razgovoru za DW Eduard Kukan, član Spoljnopolitičkog odbora Evropskog parlamenta i dugogodišnji predsjednik Odbora za saradnju sa Zapadnim Balkanom.

Ono na šta Evropska komisija (i ove godine) posebno upozorava BiH jesu socijalno-ekonomske reforme, jačanje vladavine prava, reforma javne uprave kao i hitno usvajanje izbornog zakona i adekvatno funkcionisanje Mehanizma koordinacije. U Briselu kao pozitivan pomak u BiH vide činjenicu da je zemlja predala odgovore na Upitnik Evropskoj komisiji, ali se i kaže da to i dalje ne govori o konkretnim pomacima u različitim oblastima koje BiH mora da reformiše ako želi da postane dio evropske porodice.

Albanija i Makedonija spremne za korak dalje ka članstvu u EU

Albanija i Makedonija bi, prema prvim uvidima u godišnji izvještaj Evropske komisije, u utorak trebalo da dobiju preporuke za otvaranje pristupnih pregovora. Sagovornik DW Edurad Kukan smatra da su obje zemlje u godini za nama objektivno napravile značajan napredak na EU putu.

 Makedonija najduže čeka na otvaranje pristupnih pregovora

”Albanija je napravila dubinsku reformu pravosuđa koja će, jednom kada se primijeni, biti daleko najvažnija reforma sprovedena među zemljama u procesu proširenja, a rekao bih čak i ozbiljnija nego što je to slučaj u nekim zemljama članicama EU”, objašnjava Kukan.

Evropska komisija u svojim ocjenama naglašava da Albanija napreduje po svih pet ključnih prioriteta nephodnih za približavanje EU, počev od reforme javne administracije, pravosudne reforme, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala i zaštite ljudskih prava. Predsjednik Evropske komisije Žan Klod Junker je početkom godine najavio da će Evropska komisija, ako Albanija nastavi započetim reformskim putem, dati vladi u Tirani preporuku za otvaranje pristupnih pregovora sa EU u prvih šest mjeseci 2018. godine, što će po svemu sudeći i biti slučaj.

Da li će zemlje članice ”odblokirati” Makedoniju?

Kada je Makedonija u pitanju, ona najduže čeka na otvaranje pristupnih pregovora. Zemlja je 2005. godine dobila status zemlje kandidata, a preporuku Evropske komisije za otvaranje pristupnih pregovora dobijala je već dva puta 2009. i 2012. godine. Oba puta preporuka nije dobila neophodnu podršku zemlja članica EU, na prvom mjestu zbog otvorenog pitanja imena zemlje kome se protivi Grčka. Makedonija je nakon posljednjih izbora imala dramatičan period smjene stare i dolaska nove vlade, a ocjena Komisije jeste da je zemlja ”prevazišla političku krizu” i pokazala ”jasnu političku volju za napredak”.

Eduard Kukan se slaže u stavu da je Makedonija vidno napredovala u posljednjih godinu dana. On dodaje da sadašnji premijer Zoran Zaev sprovodi dinamičnu spoljnu politiku i pokušava da riješi sva otvorena pitanja. Poslije godina stagnacije, pregovori oko pitanja imena zemlje su pokrenuti, a zemlja je dobila još jednu priliku da od članica EU dobije dugo očekivano ”zeleno svjetlo” za početak pristupnih pregovora.

”Često se dešava da zemlje članice svoje pozicije zasnivaju, ne na rezultatima koje neka zemlja postiže u procesu evrointegracija, već na političkim i bilateralnim pitanjima. Apelovao bih na Savjet da objektivno vrednuje rezulatate koje su Albanija i Makednija postigle na svom Evropskom putu”, poručio je Eduard Kukan.

Nezvanične informacije do kojih je DW došao u Briselu govore da su visoki zvaničnici Evropske komisije praktično do samog usvajanja izvještaja pregovarali sa zemljama članicama EU o otvaranju pristupnih pregovora sa Skopljem i Tiranom.

Na Kosovu stvari ne fukcionišu kako bi trebalo

 Kosovo ne bi trebalo da se nada pozitivnom stavu Evropske komisije

Prema riječima Edurada Kukana ni Kosovo ne bi trebalo da se u ovogodišnjem izvještaju nada pozitivnom stavu Evropske komisije. Vladavina prava i ekononomski aspekti u zemlji su i dalje pod velikim znakom pitanja, a normalizacija odnosa sa Srbijom je u stagnaciji uz povremene eskalacije i tenzije sa obje strane. Evropska komisija kaže da su reforme na Kosovu usporene zbog prošlogodišnjeg izbornog perioda. Od vlasti u Prištini se traži da efikasnije radi na primjeni Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, ali i da se više angažuje u dijalogu sa Beogradom i primijeni sve postignute sporazume, na prvom mjestu sporazum o formiranju Zajednice srpskih opština.

”Smatram da ovaj izvještaj neće donijeti mnogo ohrabrenja za Kosovo jer su mogli mnogo više da urade. Koliko im je samo vremena trebalo da u parlamentu glasaju za demarkaciju granice sa Crnom Gorom? To je dokaz da stvari na Kosovu ne funkcionišu kako bi trebalo. Očekujem dosta oštrih preporuka u izvještaju o tome kako i šta da poprave na svom daljem evropskom putu”, ocjenjuje Kukan.

Kada je riječ o viznoj liberalizaciji, to neće biti dio izvještaja o Kosovu. Priština je poslije dugo vremena ispunila jedan od dva preostala uslova za viznu liberalizaciju i usvojila demarkaciju sa Crnom Gorom. Nezvanično, u Briselu se može čuti da bi u cilju podrške viznoj liberalizaciji za građane Kosova, kojima su i dalje potrebne vize za ulazak u Šengen, Evropska komisija mogla da predstavi i neke pozitivne aspekte borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala na Kosovu. Sa druge strane, zbog velike imigracije sa Kosova, zemlje članice su više nego oprezne kada je riječ o stavljanju Kosova na bijelu šengensku listu.

Srbija i Crna Gora lideri sa zajedničkim problemima

Srbija i Crna Gora su od Evropske komisije dobile još prošle godine pohvalnu etiketu ”lidera” u procesu evrointegracija. To su i jedine dvije zemlje sa Zapadnog Balkana koje su uključene u pristupne pregovore sa EU.

 Varnice koje i dalje izbijaju između Beograda i Priština predstavljaju prijetnju za stabilnost čitavog regiona

”Jasno je da će ove zemlje dobiti podršku za još brže otvaranje i zatvaranje pristupnih poglavlja, ali uz ispunjavanje svih kriterijuma i bez ikakvih prečica”, kaže Eduard Kukan.

On što je takođe jasno jeste da će se jedan od najvažnjih, ako ne i najvažniji dio izvještaja Evropske komisije o Srbiji odnositi na proces normalizacije odnosa sa Kosovom.

Iako iz Evropske službe za spoljne poslove poručuju da u tom procesu ima napretka, očigledan je i zastoj kada je riječ o implemetaciji već postignutih dogovora, ali i ukupnoj normalizaciji odnosa dvije strane. Evropska komisija će i u ovom izvještaju podsjetiti Srbiju da njen napredak na EU putu zavisi kako od reformi u zemlji tako i od normalizacije odnosa sa Kosovom i primjene svih postignutih sporazuma, na prvom mjestu sporazuma o eneregetici.

U Briselu svakako primjećuju da varnice koje i dalje, svako malo, izbijaju između Beograda i Priština predstavljaju prijetnju za stabilnost čitavog regiona i krše jedan od osnovnih zahtjeva EU u procesu proširenja, a to su dobrosusjedski odnosi i rješavanje bilateralnih sporova. I pored dobrih ocjena koje je dobijala za svoju ekonomsku reformu i pozitivnu ulogu u regionalnim odnosima, Srbija se i ovoga puta suočava sa kritikama kad su u pitanju reforme u oblasti pravosuđa, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala i slobode izražavanja. Sve to su bolne tačke čitavog regiona i to od samog početka evrointegracionog procesa regiona.

”Postoji stagnacija ili čak nazadovanje demokratije u regionu. Razlikuje se od zemlje do zemlje ali opšte stanje nije dobro. Vladavina prava, transparentnost u javnim poslovima, saradnja civilnog društva i državnih institucija, sve se to mora poboljšati. A sloboda medija i tretiranje medija od strane vlasti predstavljaju jedan od najznačajnijih problema na Zapadnom Balkanu”, zaključuje Kukan u razgovoru za DW.

Ono što ostaje da se vidi jeste da li će i Evropska komisija u svom izvještaju biti dovoljno čvrsta i jasna u kritikama boljki Zapadnog Balkana, a sve u cilju da ih izliječi i kvalitetno pripremi zemlje regiona za prava i obaveze članstva u EU.

DW.com

Više...

Janjić: Dodik je na korak od sankcija Berlina i EU

Dodik se nalazi na korak od izricanja sankcija Njemačke i EU, tvrdi direktor Foruma za etničke odnose iz Beograda Dušan Janjić u izjavi EuroBlicu.

Komentarišući pisanje uglednog njemačkog dnevnika "Frankfurter algejmane cajtung", koji je, pozivajući se na izvore njemačkog Ministarstva inostranih poslova, naveo da se Dodik nalazi na korak od izricanja sankcija Njemačke i EU, izvori EuroBlica tvrde da bi eventualno uvođenje sankcija Evropske unije prema lideru SNSD Miloradu Dodiku automatski značilo i njegovu eliminaciju kao kandidata za srpskog člana u Predsjedništvu BiH.

Ističući da bi u slučaju da se obistine prognoze medija koji, inače, važe za izuzetno bliske vladi njamčke kancelarke Angele Merkel, bilo nezamislivo da Dodik zasjedne u fotelju srpskog člana u Predsjedništvu BiH, izvori tog lista navode da bi u tom slučaju i OHR mogao da iskoristi pravo na korištenje Bonskih ovlaštenja.

- Ako dođe do proširenja sankcija prema Dodiku, a najvjerovatnije je da hoće, osnovni razlog neće biti njegova kandidatura za Predsjedništvo BiH. Razlog će biti Dodikova polittika, odnosno njegovo otvoreno promovisanje ruskog uticaja, pogotovo u najnovijoj fazi ponovnog povezivanja krize na Kosovu sa situacijom u BiH - kaže Janjić.

On, između ostalog, smatra da su zvaničnom Berlinu posebno zasmetali Dodikovi posljednji nastupi u Beogradu kada je ponovo negirao postojanje BiH kao države.

- To je nešto na što Evropska komisija sigurno neće ostati bez odgovora. Oni kad jednom krenu da primjenjuju sankcije to traje sve dok sankcije ne počnu da daju rezultate. U Dodikovom slučaju, to je očekivanje da prestane s politikom promovisanja i zagovaranja ruskog uticaja. Za Dodika se situacija dodatno zakomplikovala i time što se na primjeru posljednje krize na Kosovu potvrdilo da Turska i Rusija rade zajedno. To čini strah EU i SAD još većim, u smislu da je Kosovo samo odskočna daska za destabilizaciju BiH. To je način na koji se razmišlja u Briselu, Vašingtonu i Berlinu - tvrdi Janjić.

Na pitanje da li bi hipotetičko uvođenje sankcija EU Dodiku, predsjedniku Republike Srpske, moglo da spriječi njegovu kandidaturu za Predsjedništvo BiH, Janjić odgovara potvrdno.

- Mislim da to uopšte nije hipotetičko pitanje, već je to samo pitanje vremena. Ako bi Dodik bio izabran kao član Predsjedništva BiH pod sankcijama EU i SAD, on ne bi mogao normalno da radi. Koji bi model tu bio primijenjen, još je u sferi spekulacija, ali ne zaboravite da OHR posjeduje Bonska ovlaštenja", rekao je Janjić EuroBlicu.

(BN)

Više...
Priključi se za RSS feed