Login
<a class="gkTwitter" href="#">Twitter</a><a class="gkFb" href="#">Facebook</a><a class="gkPinterest" href="#">Pinterest</a><a class="gkGplus" href="#">Google+</a>

Margetić prekinuo štrajk glađu nakon sastanka s Plenkovićem

  • Objavljeno u Region

Istraživački novinar Domagoj Margetić, nakon puna 44 dana štrajka glađu, prekinuo je štrajk u petak naveče, nakon sastanka s predsjednikom Vlade Hrvatske.

- Predsjednik Vlade Andrej Plenković primio je večeras u Banskim Dvorima istraživačkog novinara Domagoja Margetića, na njegov zahtjev, saopšteno je sinoć na zvaničnom sajtu hrvatske vlade.

Margetić je Plenkoviću prenio svoje zabrinutosti zbog pritisaka kojima je izložen u svom novinarskom poslu.

- Predsjednik Vlade Plenković ponovio je snažnu privrženost Vlade poštivanju slobode medija i rada svih novinara. Informacije o zabrinutostima bit će proslijeđene nadležnim tijelima. Predsjednik Vlade pozvao je gospodina Margetića da prekine štrajk glađu, što je on večeras i učinio, saopšteno je iz Vlade RH.

Hrvatsko novinarsko društvo (HND) u srijedu je ponovo pozvalo hrvatske institucije da istraže i procesuiraju prijetnje i napade na novinara Domagoja Margetića koji je tokom štrajka glađu odbijao hospitalizaciju uprkos kritičnom zdravstvenom stanju.

Margetić je u zadnjih nekoliko godina prijavio niz prijetnji smrću, napada na imovinu i doživio dva fizička napada od kojih je jedan okvalifikovan kao pokušaj ubistva.

Margetić je bio žrtva brutalnog fizičkog napada 11. avgusta 2014., kada je ispred njegove kuće u Zagrebu udaren betonskim blokom u glavu. Županijsko državno odvjetništvo taj je napad okvalifikovalo kao pokušaj ubistva.

Tokom aprila, maja i juna 2015. godine Margetić je prijavio prijetnje smrću dok je bio pod policijskom zaštitom. Fizički je napadnut 13. decembra 2016. na Kvaternikovom trgu, zadobivši lakše ozljede, dok je lani u avgustu prijavio provalu i krađu opreme i dokumentacije vezane za priču na kojoj je radio. U novembru 2017. ponovo prijavljuje prijetnje smrću.

Margetić tvrdi da je situacija eskalirala tijekom ljeta ove godine, kada su izvršeni brojni neugodni pritisci na njega i njegovu porodicu, zbog čega je stupio u dugotrajni štrajk glađu.

Istinito

Više...

Margetić u teškom zdravstvenom stanju nakon više od 40 dana štrajka glađu

  • Objavljeno u Region

Zdravstveno stanje Domagoja Margetića, kontroverznog i nagrađivanog novinara iz Zagreba, koji već više od 40 dana štrajkuje glađu zbog pritisaka i prijetnji smrću kojima je, kako napominje, izložen kao i njegova porodica, početkom ove sedmice ušlo je u kritičnu fazu, prenose hrvatski mediji.

Kako su na društvenim mrežama kazali njegovi saradnici, u noći s ponedjeljka na utorak Margetiću je pozlilo te je u 41. dan štrajka ušao s izuzetno teškim zdravstvenim okolnostima.

“U trenutku kad je izgubio svijest, s njim su bili kolege i prijatelji. Došlo je do krvarenja debelog crijeva, ukočenosti desne strane glave, jakih bolova u bubrezima, a ponovo su ustanovljene i poteškoće u radu srca. Intervenisao je tim Hitne pomoći, više puta tokom intervencije upozorili su Domagoja na njegovo izuzetno ozbiljno i kritično zdravstveno stanje, ali budući da je u tom trenutku bio pri punoj svijesti, potpisao je da odbija preporučenu hospitalizaciju, na čemu su ljekari više puta insistirali. Stav ljekara Hitne pomoći bio je da Margetića treba hitno hospitalizovati i pružiti mu potrebnu medicinsku pomoć. Margetićevo stanje je izuzetno ozbiljno i pozivamo sve one koji mogu uticati na eventualno stvaranje uslova u kojima bi istraživački novinar Domagoj Margetić prekinuo štrajk glađu da to i učine”, navodi se u objavi njegovih prijatelja na Facebook profilu.

“Domagojevo stanje je vrlo ozbiljno i kritično, na što su upozorili i ljekari te naglasili da, sve dok je pri punoj svijesti, nijedan ne smije preduzimati išta bez njegove saglasnosti”, saznaje se iz krugova bliskih novinaru Margetiću, piše ''Glas Istre''.

Više...

Hrvatska bespuća Milorada Dodika

  • Objavljeno u Autori

Nezamislivo je da vladajuća partija u Hrvatskoj kandiduje Srbina čiji je djed ratovao u četničkim jedinicama popa Đujića. Tamo se čak zabranjuje koncert i jednom, u političkom smislu benignom, Momčilu Bajagiću, ali naivnim Srbima sve može prodati politički mag Dodik

U medijima pod kontrolom vlasti od Milorada Dodika, njegovih podanika i političkih trabanata zadnjih nekoliko godina bombardovani smo izjavama o Savezu za promjene (pobjedu) kao „izdajničkoj grupi koja vodi probosansku politiku i služi Bakiru“. Nasuprot tome, vlast s Miloradom Dodikom na čelu bori se „za jaku, stabilnu i nezavisnu Republiku Srpsku“. Dodik je najavljivao i referendum o nezavisnosti Srpske do 2018. godine, ali se on neće desiti, sudeći po poslednjim Dodikovima izjavama, u skorijoj budućnosti. Građani se više i ne sjećaju da su glasali na referendumu prije dvije godine niti šta je bilo referendumsko pitanje, ali je na krilima referendumske bajke Milorad Dodik uspio da osvoji lokalnu vlast u velikom broju gradova i opština Republike Srpske.

Nikad nije konkretizovao koje su to „izdaje u Sarajevu“, a sam je sa većinom stranaka sa sjedištem u Srpskoj učestovao u brojnim, pa i onim najtežim prenosima nadležnosti Srpske na BiH nivo. Usvajanje akciza zajedno sa SDA i HDZ najdrastičniji je primjer djelovanja protiv interesa građana Srpske, a protiv su bili baš oni koje proziva za podaništvo Bakiru Izetbegoviću. Stiče se utisak da je Dodik odustao od „prosrpske politike“ pod pritiskom sankcija koje je njemu i njegovom poslovnom partneru Nikoli Špiriću uvela administracija SAD, ali nije do kraja jasno da li je odustao od neskrivene „prohrvatske“ politike?

Tokom predizborne kampanje isplivale su informacije o neslavnoj ulozi Peje Marića, djeda Dodikovog kandidata za Predsjednika Republike Srpske, što je potkrijepljeno navodima iz knjige „Stradanje srpskog naroda opštine Srpski Brod za vrijeme Drugog svjetskog rata“ autora Mihaila Pantića, koji navodi da je u to vrijeme u Srpskom Brodu i Derventi od ustaša stradalo dvije i po hiljade Srba. O pokolju Srba u derventskom srezu u izjavi od 14. marta 1943. godine Milan Trivunović iz sela Grk pominje zemljoradnika Peju Marića, djeda Željke Cvijanović, kao nekog ko je u to vrijeme „pristao u ustaše i sudjelovao u pokolju i pljački“.

Opozicioni prvaci u javnost su iznijeli i podatke o ujacima Željke Cvijanović i njihovim sinovima, kao i brojnim rođacima koji su se u zadnjem ratu borili u hrvatskim jedinicama protiv Republike Srpske. U selu Žeravac, odakle su rođaci Željke Cvijanović, bila je jedna od linija hrvatskih jedinica prema srpskim snagama.

Milorad Dodik je već Srbima poručio da će pored živog Mladena Ivanića njihove interese u Sarajevu da zastupa hrvatski član Predsjedništva i predsjednik stranke HDZ BiH Dragan Čović, pa ne čudi da on smatra da će srpske interese dobro zastupati i unuka Peje Marića. Još je skandaloznije da su ove teške optužbe prošle bez iole uvjerljivog demantija. Gospođa Cvijanović nije porekla da je djed Pejo bio ustaša i progonio srpsko stanovništvno, niti da je ujak bio pripadnik hrvatskih jedinica 90-ih, već je samo rekla da se radi „o ljudima iz nekog drugog vremena koji su umrli na nekim drugim prostorima“, te da joj se „ujak ne zove Ivo“.

Nezamislivo je da vladajuća partija u Hrvatskoj kandiduje Srbina čiji je djed ratovao u četničkim jedinicama popa Đujića. Tamo se čak zabranjuje koncert i jednom, u političkom smislu benignom, Momčilu Bajagiću, ali naivnim Srbima sve može prodati politički mag Dodik. Vođeni ličnim interesima spremni su prodati i mrtve i svoju čast i dostojanstvo.

S pravom se možemo zapitati da li je u pravu ministar Mektić kada na predizbornim skupovima tvrdi da je u pitanju „pokušaj ustašizacije“ Republike Srpske, te da li bi danas gospođa Cvijanović bila kandidat Hrvatske stranke prava da Vojska Republike Srpske nije izvojevala pobjedu probojom koridora prema Srbiji. Da li je kandidatura Željke Cvijanović uvreda za sve one koji su dali ono najvrijednije, živote, za odbranu Republike Srpske? Posebno za one koji su dali živote u akciji „Koridor '92“, ali i žrtve ustaške monstruozne države iz prošlog rata.

Odgovor djelimično daje spomenik poginulim hrvatskim bojovnicima iz zadnjeg rata u mjestu Modran u opštini Derventa, u obliku latiničnog slova „U“ i sa šahovnicom u sredini sa prvim bijelim poljem, kako je bilo na zastavi Nezavisne Države Hrvatske. Nameće se pitanje: „Ko je izdao dozvolu za izgradu spomenika i da li dozvola uopšte postoji? Ako nema dozvole, zašto se ne ruši? Da li su ustaški grb i simbol Pavelićeve države legalni u Srpskoj?“ Činjenica je da je tako nešto bilo nemoguće za vrijeme vlasti Hrvata Broza, ali je podignut maja 2007. godine, u vrijeme vladavine „Srbende“ Milorada Dodika. Treba reći da poginuli borci Vojske Republike Srpske ni 23 godine nakon rata nemaju centralno spomen obilježje u Banjoj Luci.

Možda i nema mjesta čuđenju s obzirom na to da je načelnik štaba 101. bosansko-brodske brigade HVO Ivo Mijić u koaliciji sa SNSD-om izabran 2016. godine za Predsjednika Skupštine opštine Brod. I dugogodišnji sekretar SNSD-a, načelnik Odjeljenja za komunalne poslove i poslove saobraćaja i odbornik u Banjoj Luci Zoran Novaković, zvani „Zenga“ upisan je u Registar hrvatskih branitelja:

„Zoran Novaković, sin Laze, rođen 1961. godine u Kuljanima, u ratu je bio član Sisačke satnije 2. brigade Zbora narodne garde (ZENG-e).

Zoran Novaković, sin Laze, rođen 1961. godine u Kuljanima, bio je i član zloglasne čete Druge gardijske brigade Hrvatske vojske, poznatije kao “Sisački gromovi”. “Sisački gromovi” se terete za ubistvo 12 srpskih civila u Dvoru na Uni 8. avgusta 1995. godine.“

Treba reći da se ove godine Dodik nije pojavio na komemoraciji na stratištu Jadovno, a da je to učinio član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić. Dodik se nije založio kod svojih hrvatskih prijatelja za oslobađanje protivpravno uhapšenog srpskog oficira Daneta Lukajića, člana udruženja „Jadovno“. Hapšenjem Lukajića hrvatske vlasti žele da zastraše Srbe koji ne dozvoljavaju da istina o ustaškim zločinima po drugi put padne u zaborav. Ali se Dodik potrudio da opravda odlazak njegovog prijatelja Čovića u Blajburg, izjednačavajući Blajburg s Jasenovcem, Jadovnom, Prebilovcima, Šušnjarom, Drakulićem:

„I ja idem na mjesta gdje su stradali Srbi“.

Predsjednicu Hrvatske Kolindu Grabar – Kitarović Dodik je ugostio u Palati Predsjednika, odakle je produžila u Jajce na obilježavanje 20 godina akcije „Maestral, što je bila uvreda žrtvama iz Mrkonjić Grada. Raniji predsjednik Hrvatske Ivo Josipović 2010. godine u Kristalnoj dvorani hotela „Bosna“ izabran je za ličnost godine u izboru „Nezavisnih novina“ Dodikovog dugogodišnjeg medijskog pokrovitelja Željka Kopanje. Teško je ne sjetiti se Tuđmanovog obećanja da će 90-ih popiti kafu u hotelu „Bosna“ u Banjoj Luci.

Dodik je gradio autoputeve kojima je povezao hrvatske teritorije u Srednjoj Bosni sa Hrvatskom. Najavljivao je i autoput do Mliništa, umjesto da je gradio putne komunikacije prema Beogradu, koje bi bile „kičma Republike Srpske“. Da li su i tome prepreka hrvatski interesi, jer veliki broj građana zapadnog dijela Srpske koristi hrvatske autoputeve prema Beogradu? Slično se tvrdi i za opstrukciju rada aerodroma u Mahovljanima, jer bi „low cost“ letovi iz Banje Luke prema evropskim destinacijama značajno smanjili promet aerodroma „Pleso“.

Gostujući u emisiji Radio televizije Srbije „Da, možda ne“ hrvatski novinar i publicista Domagoj Margetić otvoreno je optužio Dodika za političku trgovinu srpskim žrtvama u Mrkonjić Gradu, dovodeći to u vezu s Dodikovim političkim kalkulacijama s hrvatskim ministrom odbrane Antom Kotromanovićem. Činjenica je da nema procesuiranja za zločine ratnih komandanata i pripadnika jedinica iz Hrvatske, ali i da je Dodik 2014. „zaslugom za narod“ odlikovao baš Kotromanovića, jednog od komandanata u operacijama „Maestral“ i „Južni potez“. Iz Dodikovog kabineta su objašnjavali kako nije odlikovan Kotromanović, već je odlikovao eskadrilu hrvatskih helikoptera Hrvatskog ratnog zrakoplovstva zbog pomoći poplavljenim područjima u Srpskoj, te da je nesporazum nastao zato što u dopisu piše „n.r. ministru obrane“.

Čini se da Dodiku nisu strani poslovi ni sa haškim optuženikom, hrvatskim generalom Ivanom Čermakom, pomoćnikom ministra odbrane Hrvatske u periodu od 1991. do 1993. godine. Čermakova naftna kompanija „Crodux“ će, prema protokolu potpisanom između Vlada Hrvatske i Republike Srpske oktobra 2017. godine, godišnje Rafineriji Brod isporučivati 70000 m3 gasa u narednih 10 godina, a vrijednost poslova na godišnjem nivou iznosi oko 40 miliona KM. Prema pisanju „Slobodne Bosne“ Vlada Milorada Dodika je još 2007. godine sa „eskrou“ računa od prodaje „Telekoma Srpske“ na ime sumnjivih dugova platila više od 100 miliona dolara sumnjivih dugova „Rafinerije Brod“, od čega je 9 miliona dolara plaćeno zagrebačkoj firmi „Tifon“ u vlasništvu Ivana Čermaka, koji je samo mjesec dana kasnije firmu prodao mađarskom „MOL“-u.

Slično tome, Vlada Milorada Dodika isplatila je na osnovu vansudskog poravnanja 11 miliona KM na ime odštete firmi „Zmijanje plast“ Dragana Čičića, prijeratnog sekretara u Sekretarijatu za finansije SO Petrinja, a kasnije člana JUL-a Mire Marković. Novac je isplaćen na račun Čičićevog advokata, a ne njegovih firmi, čime mu je omogućeno da izbjegne plaćanje duga radnicima i Poreskoj upravi RS. Čičićevo preduzeće u medijima se dovodi u vezu i s nenaplativim kreditima „Kristal banke“ iz vremena prve Vlade Milorada Dodika. Čičića se u poslovne visine vinuo zahvaljujući Borislavu Mikeliću, dugogodišnjem direktoru mesnije industrije „Gavrilović“. Stoga i ne čudi da je Čičić kupio mesnu industriju u Brčkom u procesu privatizacije.

Veze Dodika i Mikelića datiraju još iz ratnih vremena, kad je Mikelić kontrolisao promet robe od Srbije prema Srpskoj, Republici Srpskoj Krajini i Cazinskoj Krajini. Dodik je u predvečerje rata kupio robnu kuću „Zora“ u Laktašima, preimenovao je u „Igokea“-u, da bi je početkom rata koristio kao skladište robe koju je (vjerovatno kao povlašteni distributer) prometovao prema Cazinskoj Krajini, te su žene, utovarajući i istovarajući kartone s uljem iz Srbije, proklinjale Mikelića i Bihać. Mikelić je bio čovjek od biznisa, pa je ubrzo po preuzimanju Vlade RSK otpočeo razgovore o prometu robe i otvaranju auto-puta Beograd – Zagreb. Prepreka je bila autonomna regija Zapadna Slavonija, ali veoma brzo neutralisana. Slično Mikeliću, i Dodik – čovjek od biznisa, baš u vrijeme operacije „Bljesak“ maja 1995. godine odlazi u Peruđu na razgovore sa Sejfudinom Tokićem o formiranju alternativne Vlade po okončanju rata.

Mikelić je septembra 2002. godine posredovao sastanku Dušana Spasojevića – Šiptara i Milorada Ulemeka – Legije s generalom Acom Tomićem, šefom Vojne bezbjednosti Srbije, te su i Tomić i Mikelić pritvarani tokom operacije „Sablja“. „INA“, „Gavrilović“, „Agrokomerc“, „Zagrebačka banka“, „Tvornica duhana Rovinj“ bile su pod kontrolom KOS-a, te ne čudi ponašanje ni Mikelića ni Abdića tokom rata, kao ni Dodikov nadimak „Mile Ronhil“. Iz izjave koju je Dodik dao inspektorima Finansijske policije i Republičke tržišne inspekcije Marinku Bašiću i Milošu Ajderu jasno je da su mu oduzeta dva šlepera cigareta iz Robnih rezervi RSK koje je u Srpsku uvozio iz RSK novembra 1994. godine. Očigledno da je tih godina Dodik bio povlašteni distributer, jer je iste godine imao probleme da iz Makedonije u Srpsku uveze „vek“ i „kratki partner“.

Hrvatski mediji dovode Dodika u vezu s Vanjom (Mike) Špiljkom, bivšim rukovodiocem „INA“-e koji je 90-ih smatran glavnim oficirom za vezu između Miloševića i Tuđmana, a smatra se da upravo Špiljak stoji iza Čermaka. Prema pisanju „Večernjeg lista“ Špiljkova firma „Mitan Handels AG“, sa sjedištem u Cirihu, 2004. godine „INA“-i prodaje 9,7% udjela u banjalučkom „Krajinapetrolu“ za nešto manje od 2 miliona KM. U tekstu naslova „Čija je INA u Republici Srpskoj“ sarajevski list „BH dani“ navode da je protokol o poslovno-tehničkoj saradnji Špiljkove firme i „Krajinapetrol“-a potpisan u vrijeme prve Vlade Milorada Dodika 1998. godine, te da je tada Špiljak na sastanke s vlastima Srpske dolazio po ovlaštenjima Hrvoja Šarinića, tadašnjeg predsjednika Nadzornog odbora INA-e. Zagrebačko predstavništvo Špiljkove firme 1999. godine osniva „off shore” kompanija s Britanskih Djevičanskih Ostrva „Mitan International Ltd”.

Prema pisanju hrvatskog portala dnevno.hr, Špiljak je vlasnik i ciriške kompanije „Daccomet AG“ koja upravlja fabrikom namještaja „Standard“ u Prnjavoru, koja proizvodi isključivo za skandinavsku „Ikeu“, a direktor je izvjesni Edin Dacić iz Ciriha, kojeg smo 2018. mogli vidjeti na RTRS u ulozi uspješnog privrednika. Predsjednik Skupštine Standarda bio je Slavko Malobabić, prvi čovjek KOS-ovih operacija „Labrador“ i „Opera“ 1991. godine u Zagrebu, koga je 1985. za svog specijalnog savjetnika u CK SKH imenovao Vanjin otac Mika Špiljak. Malobabićev mlađi sin Veliša postao je savjetnik Predsjednika Skupštine grada Banja Luka Zorana Talića, neposredno nakon što je Talić napustio PDP i postao dio vladajuće većine na čelu sa SNSD Milorada Dodika.

Prema tvrdnjama jednog od značajnijih srpskih vojnih bezbjednjaka iz prethodnog rata, Dodikova prohrvatska politika se može objasniti činjenicom da je vrbovan za hrvatsko krilo KOS-a još u vremenu kad je prodavao paprike na pijaci u Zagrebu, no tu informaciju je teško provjeriti. Ipak, Dodikovi biznis i politički putevi daju nam za pravo i da povjerujemo u takvu jednu tvrdnju.

Zanimljivo da je Dodikov povlašteni distributer mazuta za banjalučku „Toplanu“ u vrijeme drugog Dodikovog premijerskog mandata postaje firma „Higat“ iz Graca, vlasništvo Milorada Mihajlovića – Miće, čovjeka koga Hrvoje Šarinić u knjizi „Svi moji tajni pregovori sa Slobodanom Miloševićem“ opisuje kao glavnog Karadžićevog pregovarača sa Vladom Hrvatske. Mihajlovića u filmu „Pad Krajine“ hrvatski brigadir Dušan Viro optužuje da je u Gracu tokom rata imao sastanke s predstavnicima hrvatske Vlade, te da je marta 1993. tražio pomoć od Tuđmana u nafti i novcu u zamjenu za pasivnost vojnih snaga Srpske pri Tuđmanovom zauzimanju Krajine. Mihajlović se nije pojavljivao u javnosti sve do pobjede SNSD-a 2010. godine, kada se pojavljuje sa šampanjcem u ruci u izbornom štabu SNSD-a u društvu Milorada Dodika i Nebojše Radmanovića na naslovnoj strani dnevnog lista „Pres RS“. Jedanaest godina Mihajlović je isporučivao „Toplani“ u Banjoj Luci mazut koji je kupovao u „Rafineriji Brod“, ali i od hrvatske „INA“-e. Prema pisanju portala energetikars.com samo 2008. godine „Toplani“ je prodao 9,7 hiljada tona mazuta iz „INA“-e sa visokim sadržajem sumpora, koji je uvezao bez odgovarajuće dozvole Ministarstva spoljne trgovine BiH. Toplana je mazut Mihajlovićevoj firmi plaćala 1540 KM po toni, što je 324 KM skuplje nego da je nabavljala od Rafinerije u Brodu, što znači da su građani više od 8 miliona skuplje plaćali mazut nego da je nabavljan od Rafinerije.

Nakon lokalnih izbora 2016. godine Mihajlovićev „Higat“ se izbacuje iz igre, prelazi se na drvnu sječku pod izgovorom da Srpska obiluje šumom, da je drvo mnogo jeftiniji energent, a zatim se kao dobavljač pojavljuje firma „Forest“ iz Jastrebarskog u Hrvatskoj.

Slično je i sa drugim trgovcem energentima, Vukom Hamovićem, sinom generala Rade Hamovića, po majčinoj liniji takođe vezanom za Hrvatsku, koji je dobio koncesiju na izgradnju „Termoelektrane Stanari“, ali prema pisanju „Jutarnjeg lista“ vode se pregovori o prodaji termoelektrane „Hrvatskoj elektroprivredi“.

Dodik se otvoreno zadnjih godina zbližio s hrvatskim liderom Čovićem i otvoreno se zalaže za „treći“ hrvatski entitet. Dodik je već s Čovićem i Sulejmanom Tihićem potpisao 2009. godine Prudski sporazum, koji podrazumijeva i teritorijalnu reorganizaciju BiH, s pravom smo zabrinuti nakon Čovićevih izjava da bi treći entitet obuhvatao i Posavinu. Ovdje bismo mogli reći da je Dodik doslijedan, jer je i 1993. godine jedini u NSRS glasao za Vens-Ovenov plan, kojim teritorija Srpske nije imala kontinuitet, već bila sastavljena od enklava.

Nekadašnja potpredsjednica SNSD-a, danas predsjednica aktiva žena te stranke Nada Tešanović, učestvovala je marta 2015. godine u radu konstitutivnog saziva Hrvatskog Narodnog Sabora BiH i glasala za Deklaraciju koja zagovara ustavno i administrativno – teritorijalno preuređenje BiH.

Jedan od SNSD ideologa, dugogodišnji gensek stranke Rajko Vasić na svom blogu „Samostalnost Srpske“ 1.10.2013. piše:
„Ja, kadgod, putujući kroz Federaciju, prijeđem na hrvatsku teritoriju, javim ženi Evo me na slobodnoj teritoriji.“
Slutimo da Vasić slobodnom teritorijom smatra i Prebilovce. Slobodom od koga?

Slično Dodiku, Vasiću i Tešanovićevoj, trećim entitetom još 2010. godine otvoreno se oduševljavao i član Glavnog odbora i Političkog savjeta SNSD Srđan Mazalica. Na fejsbuk zidu urednika hrvatskog portala poskok.info Ivana Šušnjara, kolumnisti poznatijem pod imenom Nikola Zirdum, Mazalica kliče:

„Treći, put ka BH sreći...“
„Naprijed Treći, Prvo Treći, Moj dom Treći, Treći zauvijek!
„Tresla se Herceg-Srpska, rodio se miš...“
„Dodikovi Srbi su glasove dali Borjani Krišto, a ne HDZ-u, jer su za kantonalne, federalnu i parlamentarnu skupštinu glasali za SNSD.“

Ne samo da se SNSD visoki dužnosnici, isti oni koji su prećutali kad je Dodik aminovao eksteritorijalizaciju Brčko distrikta iz sastava Srpske, svesrdno zalažu za hrvatski entitet i otvaranje „Pandorine kutije“ izmjenom „Dejtonskog sporazuma“, već se otvoreno druže sa saveznicima iz „Herceg-Bosne“:

„Bio mi (Tvrtko Milović) je u petak ovdje u BL, svratio malo na slobodnu teritoriju na putu do Zagreba…“ (Srđan Mazalica)
Poput Milovića, u Banju Luku sve češće dolazi i nekada „probosanski“ Hrvat, novinar Mato Đaković, kome je Dodik poklonio udarni termin na nacionalnoj televiziji. Nije jasno kako se tu našao i nekadašnji borac tzv. ARBiH Veselin Gatalo. Možda zato što je ratovao i u hrvatskim jedinicama. Gatalo je 7. februara 2015. u autorskoj emisiji „Ljudovanje“ na RTRS-u ugostio hrvatskog književnika Predraga Raosa, koji u emisiju donosi gusle s grbom NDH i kaže:

„Evo vam gusle s ustaškim grbom. Takve su mi kupili.“

Treba li reći da je Dodiku nabliži vladika ekumenista Mladen Durić, vladika Grigorije, koji čak sam sebe nazva biskupom, a u više navrata organizovao je zajedničke molitve s dubrovačkim katoličkim klerom, pa i padao na koljena u katedrali u Dubrovniku?

S obzirom na sve navedeno, ali i činjenicu da je rezultat Dodikove „prohrvatske“ politike prevođenje trećine stanovništva u Dodikove podanike (da bi opstali u Srpskoj) , protjerivanje trećine stanovništva u Njemačku i Sloveniju (da bi uopšte preživjeli) i ubijanje trećine stanovništva siromaštvom (bez hrane i lijekova), možda bismo mogli i povjerovati hrvatskom generalu Ljubi Ćesiću Rojsu i pisanju „Slobodne Dalmacije“ da je Dodik Hrvat. I ako nije, isto nam je.

Više...

Propao Dodikov dogovor sa Hrvatima: Zbog Pelješkog mosta ne gradi se most na Savi

  • Objavljeno u Region

Projekat gradnje mosta Gradiška preko rijeke Save između Hrvatske i Bosne i Hercegovine prva je finansijska “žrtva” mosta Pelješac, prenosi Jutarnji.hr

Hrvatske ceste i Ministarstvo prometa planirali su da gradnju mosta finansiraju sredstvima iz Operativnog programa konkurentnost i kohezija za period 2014 - 2020. EU je za to namijenio 330 miliona eura.

Kako je sav taj novac otišao na sufinansiranje gradnje mosta Pelješac, za sve ostale projekte u hrvatskoj cestogradnji nije ostalo novca, pa će se ovaj projekat morati finansirati novim kreditnim zaduženjem. Ministarstvo prometa je pokušalo da projekat sufinansira kroz Evropski fond za regionalni razvoj, a u sklopu investicijskog prioriteta 7a – podrška multimodalnom jedinstvenom evropskom saobraćajnom prostoru ulaganjem u transevropsku saobraćajnu mrežu, ali to nije uspjelo.

Desetogodišnji pregovori

S obzirom na takav razvoj situacije, Hrvatske ceste će se zadužiti na inostranom tržištu, najvjerojatnije kod EIB-a ili EBRD-a, uz državnu garanciju. Tek kad Vlada izda državno jamstvo i realizuje se kredit, Hrvatske ceste će raspisati konkurs za izvođača radova, prenosi Jutarnji pozivajući se na izvore u Ministarstvu prometa.

To se očekuje do kraja godine. Projekat Gradiška sačinjavaju most preko rijeke Save, 9,5 kilometara četverotračne ceste koja bi spajala most s autoputem Zagreb – Lipovac, te međunarodni granični prelaz najviše kategorije. Ukupna procijenjena vrijednost gradnje mosta i spojne ceste je oko 60 miliona eura.

Cijena mosta je oko 23 milijuna eura, od čega pola plaća Hrvatska, a pola Bosna i Hercegovina. Kako za realizaciju projekta nisu osigurana sredstva EU, Hrvatske ceste će prvo raspisati konkurs za gradnju mosta, a u nekoj drugoj fazi za pristupnu cestu. Gradnja graničnog prelaza je pak u ingerenciji Ministarstva finansija.

O gradnji ovog mosta Hrvatska i Bosna i Hercegovina pregovaraju više od deset godina. On je od velikog značaja za Bosnu i Hercegovinu i Republiku Srpsku jer se nastavlja na već sagrađenu autocestu od Gradiške do Banjaluke te bi bio jedan od glavnih cestovnih izlaza iz BiH prema Hrvatskoj. Stoga tamošnje vlasti rade konstantan pritisak na Hrvatsku da krene u realizaciju ovog projekta, navodi Jutarnji.

On je bio i dio svojevrsne “trgovine” između Hrvatske i Republike Srpske. Naime, predsjednik RS Milorad Dodik je naredio članovima svoje stranke u BiH parlamentu da zajedno sa zastupnicima HDZ-a glasaju protiv blokade gradnje mosta Pelješac što je tražio SDA nakon što je iz Zagreba dobio čvrsto obećanje da će Hrvatska ove godine krenuti u realizaciju ovog projekta. No zbog problema s finansiranjem cijela se priča s hrvatske strane odužila, a u BiH su sve nervozniji jer Hrvatske ceste, iako je dano čvrsto obećanje, još nisu raspisale konkurs za izvođača radova.

BiH strana je, naime, već osigurala finansijska sredstva preko Europske investicijske banke, a novi granični prelaz kod budućeg mosta je pred završetkom i uskoro će biti pušten u promet. U hrvatskom Ministarstvu financija naglašavaju kako će granični prelaz s hrvatske strane biti sagrađen paralelno sa završetkom mosta preko rijeke Save.

“Trenutno se u suradnji s Hrvatskim cestama radi na izradi određenih rješenje za ishođenje potrebnih dozvola za građenje.”

Granični prelaz

U Ministarstvu kažu da na pitanja o cijeni, vremenskom roku gradnje i izgledu graničnog prijelaza, ne mogu odgovoriti “jer na mostu nije započela gradnja, a nemamo ni približan datum kada će započeti i koliko će trajati. Prema našim planovima u sljedećoj godini gradnja graničnog prelaza neće započeti jer opet smo vezani na gradnju mosta i pristupnih cesta sa strane Republike Hrvatske”, stoji u odgovoru Ministarstva finansija.

Prema projektu most Gradiška ukupne je dužine 426 metara, širine 22,6 metara i imaće četiri saobraćajne trake od kojih će svaka biti široka 3,75 metara. Predviđeno vrijeme gradnje je tri godine.

Jutarnji.hr/IstinitoA

Više...

Rastao izvoz BiH u Srbiju i Hrvatsku u prvom polugodištu

BiH je u prvom polugodištu u Srbiju izvezla robu vrijednosti 601 milion KM, što je više za 14,69 odsto u odnosu na isti period prošle godine, podaci su Spoljnotrgovinske komore BiH.

Uvoz iz Srbije iznosio je oko 1,28 milijardi KM, što je više za 7,68 odsto u odnosu na prvo polugodište lani.
Na tržište Srbije najviše je izvezeno koksa i polukoksa od kamenog uglja i to u vrijednosti 126,33 miliona KM, električne energije 78,95 miliona KM, toplo valjane žice od željeza 41,96 miliona KM, drveta obrađenog po dužini 26,42 miliona KM, te šipki od željeza i nelegiranog čelika u vrijednosti od 20,16 miliona KM.

Iz Srbije u BiH je uvezeno naftnih ulja i ulja od bitumenskih minerala u vrijednosti od 76,03 miliona KM, ulja od sjemena suncokreta, šafranike ili pamuka 40,25 miliona KM, kukuruza 38,82 miliona KM, hljeba, peciva, kolača i keksa 30,85 miliona KM, te sjemena suncokreta u vrijednosti od 27,66 miliona KM.

Kada je riječ o spoljnotrgovinskoj razmjeni sa Hrvatskom, izvoz iz BiH u ovu zemlju EU u prva dva kvartala iznosio je blizu 724 miliona KM, što je više za 16,57 odsto u odnosu na isti period 2017, dok je uvoz iznosio 1,47 milijardi KM, što je više za 10,26 odsto u odnosu na prvo polugodište lani.

Električne energije izvezeno je u vrijednosti od 144,01 miliona KM, sirovog aluminijuma 67,06 miliona KM, drveta 34,12 miliona KM, sjedala 28,14 miliona KM, te naftnih ulja i ulja bitumenskih minerala u vrijednosti od 25,07 miliona KM.

Iz Hrvatske se u BiH uvezlo najviše naftnih ulja i ulja bitumenskih minerala u vrijednosti od 162,46 miliona KM, kamenog uglja, briketa i slično 44,33 miliona KM, čokolade i drugih prehrambenih proizvoda koji je sadrže 33 miliona KM, piva od slada 28,56 miliona KM, te portland cementa, aluminijumskog cementa i drugih vrsta u vrijednosti od 24,31 milion KM.

Srpskainfo.com

Više...

Hrvatska: Policija uhapsila Daneta Lukajića, člana udruženja "Jadovno 1941"

  • Objavljeno u Region

Hrvatska policija uhapsila je danas Daneta Lukajića iz Banjaluke, člana Udruženja "Jadovno 1941", koji je putovao na obilježavanje Dana sjećanja na Jadovno i 77 godina od stradanja više od 40.000 ljudi u kompleksu ustaških logora smrti Gospić-Jadovno-Pag, rečeno je Srni u ovom Udruženju.

U Udruženju "Jadovno 1941" su istakli da je Lukajić bio u autobusu sa ostalim hodočasnicima na putu u Jadovno.

Jedan od putnika u autobusu, koji je želio da ostane anoniman, ispričao je Srni kako nije bilo nikakvih problema prilikom prelaska granice sa Hrvatskom, već da su hrvatski policajci u Ličkom Petrovom selu priveli Lukajića i još jedno lice, vjerovatno, po dojavi granične policije zbog dodatne kontrole.

On je rekao da je lice, koje je privedeno sa Lukajićem, poslije kratke provjere vraćeno u autobus, dok je Lukajić zadržan.

Isti izvor je naveo da mu hrvatski policajci nisu dozvolili da fotografiše ovaj incidnet, te da su zatražili da navuče zavjesu na prozor autobusa.

Prema navodima ovog izvora, postoji mogućnost da je Lukajić uhapšen zbog navodnog ratnog zločina, jer je u proteklom ratu bio srpski oficir.

Predsjednik Udruženja "Jadovno 1941" Dušan Bastašić izrazio je negodovanje zbog ovog incidenta, jer je to bio razlog i zašto je više od jednog časa kasnilo obilježavanje Dana sjećanja na Jadovno.

Negodovanje zbog hapšenja Lukajića izrazili su i srpski član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić, te izaslanik predsjednika Republike Srpske Miladin Dragičević.

Kod Šaranove jame na Velebitu se obilježava Dana sjećanja na Jadovno 1941. godine kada je na najsvirepiji način ubijeno više od 40.000 uglavnom Srba i Jevreja.

Agencije

Više...

U požaru na PIK-ovoj farmi dim ugušio 10 hiljada svinja

  • Objavljeno u Region

U požaru na Svinjogojskoj farmi PIK-a Vinkovci u Andrijaševcima koji je potpuno ugašen rano jutros, izgorjela su tri od ukupno četiri objekta farme i u njima je stradao dio životinja, a zaposleni su na vrijeme napustili farmu.

"Šteta na Svinjogojskoj farmi PIK-a Vinkovci u Andrijaševcima na kojoj je četvrtak naveče buknuo požar je zasigurno velika, a kolika će tačno biti znaće se nakon obavljenog uviđaja", izjavio je direktor PIK-a Vinkovci Vladimir Džaja dodajući kako su od ukupno četiri, izgorjela tri objekta farme.

"Riječ je o tragičnom događaju u kojem je nažalost stradao i dio životinja koje su se nalazile u objektima. Čim su primijetili požar, naši radnici pristupili su njegovom gašenju", kazao je Džaja dodajući kako će svi radnici s farme u Andrijaševcima biti zbrinuti na drugim farmama dok se ne obnovi proizvodnja u Andrijaševcima.

Policija je u poslijepodnevnim satima otkrila kako je došlo do velikog požara.

"Obavljenim uviđajem na svinjogojskoj farmi u Andrijaševcima u ulici Matije Gupca, gdje je juče, 28. juna, oko 18 sati izbio je požar, utvrđeno je da je do požara došlo zbog kvara na električnim instalacijama rasvjete. Naime, u hali broj 2 došlo je do kvara na električnim instalacijama rasvjete, gdje je požar započeo, a nakon čega se proširio na hale lijevo i desno, od hale br.2. Od posljedica dima, ugušilo se oko 10.000 komada svinja, dok je oko 320 svinja spašeno", saopštili su iz policije.

(index.hr)

Više...

Junker: Hrvatska se ponaša kao da je osnivač EU

  • Objavljeno u Region

Hrvatska će sutra obilježiti petu godišnjicu od pristupanja Evropskoj uniji, a predsjednik Evropske komisije Žan Klod Junker je danas kazao da se zvanični Zagreb od prvoga dana članstva ponaša pozitivno kao da je njen osnivač.

"Slavimo sutra petu godišnjicu hrvatskog pristupaja Evropskoj uniji. Iskreno rečeno, ne mogu ni da se sjetim vremena kada Hrvatska nije bila članica EU jer se od prvog dana svog članstva ponaša kao zemlja osnivač", naveo je Junkr, prenela je HINA.

Junker je dodao da je EU postala kompletnija i čestitao godišnjicu Hrvatskoj, za koju je rekao da je "velika nacija".

"Ne bih želio da mi ova velika i ugledna nacija nedostaje", rekao je Junker u izjavi hrvatskim novinarima nakon završetka sammita EU.

Upitan kakva je uloga Hrvatske unutar EU, Junker je rekao da ona snažno brani svoje interese u evropskom duhu.

"Hrvatska ima pozitivnu ulogu. Hrvatska nije uvijek lagan partner. Mi u Evropi zapravo i nemamo laganih partnera. Kao što sam rekao Hrvatska se ponaša kao zemlja osnivač, izražava svoj stav, ponekad snažno brani svoj interese u evropskom duhu", rekao je Junker.

Junker je, inače, u vreme potpisivanja pristupnog ugovora i ulaska Hrvatske u članstvo EU-a bio luksemburški premijer i bio je jedna od potpisnika hrvatskog ugovora o pristupanju.

U odvojenoj izjavi i premijer Hrvatske Andrej Plenković se osvrnuo na 5. godišnjicu članstva.

"Hrvatska je po meni poprilično profitirala od članstva u EU-u u prvih pet godina. Vjerujem da smo možda mogli i više, međutim ubrzali smo u mojoj vladi i pojednostavili proces apsorpcije evropskih sredstava, ali nisu samo fondovi bitn", naveo je Plenković.

Bitne su, kazao je, politike, bitno je evropsko zakonodavstvo, bitna je pouzdanost našeg pravnog i poreznog sistema, što je jedna dodatna legitimacija za ulagače i uopšteno usvajanje evropskih vrijednosti u hvatsko društvo.

"To je ono što je najvažnije, a kontinuirani ekonomski rast u tom smislu je očito pozitivan, jer znamo da svi pokazatelji od 2013. pa do sada idu nabolje", rekao je Plenković.

Plenković je rekao i da misli da je Hrvatska poštovana, da je uspjela da se pozicionira na svim nivoima, od Savjeta, Evropskog savjet i profiliranosti zastupnika.

Hrvatska je potpisala ugovor o pristupanju EU 9. decembra 2011. a od 1. jula 2013. je punopravna članica.

Agencije

Više...

Crnogorski policajci na hrvatskom primorju

  • Objavljeno u Region

Crnogorski policajci naredna dva mjeseca biće angažovani u hrvatskoj policijskoj upravi Dubrovačko-neretvanskoj, u okviru projekta razmjene policijskih službenika na primorju tokom ljetnje turističke sezone.

Projekat sprovode Uprava policije Crne Gore i Direktorat policije Hrvatske.

Vršilac dužnosti direktora Uprave policije Vesko Damjanović i pomoćnik direktora za Sektor policije opšte nadležnosti Nikola Janjušević danas su se sastali sa službenicima policije koji će narednih dva mjeseca biti radno angažovani u Hrvatskoj, saopšteno je iz Uprave policije crnogorskog Ministarstva unutrašnjih poslova.

Damjanović i Janjušević su rekli da očekuju da će nastavak takvog oblika saradnje osnažiti razmjenu policijskih iskustava, jačati bezbjednosnu zaštitu i preventivno uticati na kriminalne aktivnosti međunarodnog karaktera za vrijeme ljetnje turističke sezone u Crnoj Gori i Hrvatskoj.

"Šest policijskih službenika, tri iz uniformisanog i tri iz sastava kriminalističke policije će od 1. jula do 1. septembra, u smjenama od po 20 dana, biti angažovani u policijskoj upravi Dubrovačko-neretvanskoj, dok će u istom periodu na crnogorskom primorju radno boraviti policajci iz Hrvatske”, navodi se u saopštenju.

Projekat razmjene policijskih službenika, podsjeća se u saopštenju, počeo je 2012. godine i obuhvatao je policajce iz Hrvatske, Srbije i Albanije, dok je 2013. godine proširena saradnja sa policijama Makedonije i Italije.

Agencije

Više...

Hrvatska sa tri pobjede u osminu finala

  • Objavljeno u Sport

Reprezentacija Hrvatske savladala je Island u meču posljednjeg, trećeg kola grupe D na Svjetskom prvenstvu i sa maksimalne tri pobjede prošla u osminu finala 2:1 (0:0).

Mada je selektor Hrvatske Zlatko Dalić izveo jedan kombinovan tim, bez Vrsaljka, Vide, Rakitića, Lovrena, Mandžukića, Rebića, Subašića, Strinića i Brozovića, ”vatreni” nisu igrali podređenu ulogu u prvom poluvremenu. Island je morao da juri pobjedu, koja bi mu, uz odgovarajući rezultat meča Argentina – Nigerija donio plasman u osminu finala, na njegvom prvom Mundijalu u istoriji.

Prva polovina poluvremena protekla je bez povoljnih prilika, a Hrvati su imali znatno veći posjed lopte, ali bez konkretne završnice. Kako je meč odmicao, tado su Ostrvljani sve češće ugrožavali golmana Kalinića, pa je tako u 29. minutu Magnuson glavom tukao pored gola. Nešto malo kasnije i Gilfi Sigurdson je šutirao iz slobodnog udarca, ali bez problema za golmana Hrvatske. Uslijedili su pokušaji Bjarnadsona na jednoj i Perišića na drugoj strani, prije nego što je Finbogason propustio možda najbolju šansu u prvih 45 minuta, odlično ga je uposlio Sigurdson, ali je on za malo promašio gol. U sudijskoj nadokandi dvije šanse za ekipu sa najsjevernijeg evropskog ostrva, prvo je Bjarnasonov šut izblokiran, a onda je Gunarson odlično šutirao sa 16 metara, ali je Kalinić spektakularnom intervencijom spriječio pogodak.

Hrvatska je mnogo bolje počela nastavak, pa je Badelj u 52. minutu pogodio prečku, pripomogao je i golman Haldorson. Isti fudbaler se ispravio minut kasnije, kada je odličnu akciju i ubacivanje sa lijeve strane, poluvolejem pretvorio u vođstvo ”Vatrenih”, golman Islanda bio je nemoćan, Hrvatska vodi 1:0 u 53. minutu.

Brzo su mogli da poravnaju ”sjevernjaci”, Ingason je šutirao glavom pod prečku, ali je odlični Kalinić još jednom odlično intervenisao. U 55. minutu ništa nije mogao ni odlični golman Hrvata, ali je prečka spasila ”vatrene” poslije još jednog odličnog skoka Ingasona i udarca glavom poslije kornera.

Hrabri Islanđani nastavljali su sa atacima, vjerujući u čudo. Najbolju šansu imao je Bjarnason, koji je bio sam ispred Kalinića, nakon ubacivanja sa desne strane, ali je jako loše zahvatio loptu koja je otišla pored gola. Umalo da to kazne Hrvati, dva minuta kasnije, kada su Ostrvljani imali mnogo sreće.

U 76. minutu Island je dobio penal! Lopta je poslije centaršuta pogodila Lovrena u ruku, pa je lahoz pokazao na bijelu tačku. Siguran je bio Gilfi Sigurdson, pa se Island vratio u igru, kada je plasman u dalje takmičenje u pitanju.

Utakmica je postala potpuno otvorena, igralo se bukvalno bez odbrana, Island je jurio trijumf, ali su i Hrvati željeli da zadrže stoprocentni učinak na Mundijalu. Perišić je iz slobodnog udarca za malo prebacio gol u 85. minutu, a isto to je uradio i Rakitić, samo dva minuta kasnije. Priliku je propustio i Kramarić u 89. minutu, kada je Haldorson samo pogledom ispratio put lopti u gol aut.

 

Gol Hrvatske je visio u vazduhu, a pao je u 90. minutu. Ivan Perišić je preciznim udarcem sa lijeve strane savladao golmana Islanda i tako im ugasio svaku nadu u prolaz u osminu finala.

Hrvatska kao prvoplasirana prolazi u narednu fazu, gdje će u osmini finala igrati protiv Danske.

Agencije

Više...
Priključi se za RSS feed