Login
<a class="gkTwitter" href="#">Twitter</a><a class="gkFb" href="#">Facebook</a><a class="gkPinterest" href="#">Pinterest</a><a class="gkGplus" href="#">Google+</a>

Trgovine Cesar's u BiH nelegalno koriste ime ovog poznatog brenda

Kompanija Elpa Group iz lstanbula koju zastupa direktor Murat Ince i koja je vla snik brenda Cesar's obavještava bosanskohercegovačku javnost da trgovine Cesar's u BiH nelegalno koriste ime brenda Cesar's čime dovode javnost u zabludu i krše zakone.

– Brend Cesar's je vlasništvo firme Elpa Group iz lstanbula. Brend Cesa r's u BiH postoji već deset godina i u jednom trenutku bio je pod franšizom. Kako je vlasnik franšize prije dvije godine u Cesar's trgovine ubacio trećerazredni no name brend te ga predstavljao kao podbrend Cesar'sa, odlučili smo ukinuti franšizu te Cesar's vratiti na tržište BiH pružajući potrošačima ono što su i platili. Sa vlasnikom franšize pokušali smo na civiliziran način iskomunicirati skidanje tabli Cesar's te u konačnici prestanak korištenja našega loga na bilo kakvim reklamnim materijalima, uključujući i socijalne mreže, kazao je Ince.

Kompanija Elpa bila je spremna bez traženja bilo kakvih naknada štete završiti priču sa franšizerom. Pravnu zaštitu tražili su nakon što se franšizer na sve zahtjeve oglušio.

– Nama je važno da upoznamo potrošače da trenutno na bosanskohercegovačkom tržištu ne postoji Cesar's niti Cesar's predstavlja marku koja je osvanula kao nova kampanja po bilboardima (Cesar's presents White Mountains). Ta marka je nama nepoznata, Cesar's ni na koji način s tom markom nije povezan i ne želimo da se varaju potrošači niti da se urušava ugled brenda Cesar's, poručio je Ince.

Spomenuti franšizer trenutno ima radnje u BBI Centru u Sarajevu, u Mepasu u Mosta ru te u Zenici i Banjoj Luci. lz Elpa Group poručuju da će Cesar's u punom sjaju uskoro ponovo otvoriti vrata svojih poslovnica o čemu će potrošači biti pravovremeno obaviješteni.

Istinito

Više...

Šarović: Saradnja sa Dodikom i SNSD nije prioritet za SDS

"Pitanje saradnje sa Miloradom Dodikom i njegovim SNSD-om nije danas najvažnije pitanje za SDS i ne vidim zašto se tako forsira, žuri i iskazuje velika količina nestrpljenja i upada u pripremljenu klopku", kazao je visoki funkcioner Srpske demokratske stranke Mirko Šarović.

On u izjavi BN kaže da prema njegovom mišljenju pitanje saradnje sa SNSD-om nije najvažnije pitanje za SDS.

Priznaje da izborni rezultat nije sjajan i da jedan dio članstva misli da je rješenje u ulasku u vlast sa SNSD-om, koji je dugogodišnji politički rival SDS-u.

"Rani politički istup Gradskog odbora Doboj odmah nakon izbora, ali ne samo njih ,otvorio je raspravu na Glavnom odboru SDS-a ali konačan stav o mogućim koalicijama i pregovorima stranka nije zauzela. Pred SDS-om je jedan prevažan period u kojem treba da se prije svega konsoliduje, poreda prioritete i ne izgubi vezu sa članstvom i glasačima koji su politici stranke ostali vjerni", kazao je Šarović.

On navodi da stav, ma od koga on dolazio, da je savez sa SNSD-om ili Dodikom važniji od same stranke za njega nije prihvatljiv.

"Pitanje saradnje sa Dodikom i njegovim SNSD-om, po mom mišljenju, nije danas najvažnije pitanje za SDS. Pogrešna je, neesdeesovska i politički nezrela teza koja se želi nametnuti da je koalicija sa SNSD-om pitanje od kojeg zavisi sudbina stranke. Ne vidim zašto se tako forsira, žuri i iskazuje velika količina nestrpljenja i upada u pripremljenu klopku. Ne budimo naivni, Dodik se izgradio u ozbiljnog majstora za ovakve situacije a dobar izborni rezultat i mi ovakvi kakvi jesmo daju mu prostor da po tabli crta i zbraja šta hoće", kaže Šarović.

Vjeruje da Dodik misli da je DNS suviše narastao i disciplinovaće ga, u suprotnom skratiće ga na pola.

"U sličnom scenariju nudeći šargarepu i računajući na nestrpljivi SDS, stvara uslove da od njega uzme onoliko koliko mu treba. Uostalom treba samo još jednom pročitati njegovu izjavu od prije dan, dva i dobro je što ju je baš on izgovorio. Ona u suštini glasi, i to je njegova ponuda, da može sarađivati sa onim dijelom SDS-a koji je patriotski i do sada nije radio protiv interesa Republike Srpske. Vagu za mjerenje nivoa patriotizma očigledno on želi da zadrži za sebe", kaže Šarović i dodaje da bi za za stranku kojoj pripada bilo ponižavajuće da to prihvati.

"SDS treba čak i kad ima loše rezultate da ostane uspravna i na nivou ozbiljne stranke koja drži do svog digniteta, programa i politike koju je definisala i odgovornosti prema biračima. To implicira i da sve postizborne inicijative od članstva ili bilo kog drugog uključujući i pozive za saradnju ne treba da bacimo pod noge ali treba da ih predstavimo i raspravimo samo unutar organa stranke poštujući prije svega sami sebe", rekao je Šarović.

rtvbn.com

Više...

"Pod lupom": Izbori u BiH djelimično regularni, tražimo poništenje izbora u Zvorniku!

S obzirom na sve ono što se dešavalo u izbornoj kampanji, veliki broj nepravilnosti (kupovina glasova, zloupotreba javnih resursa, vršenje pritisaka na birače itd.), zatim nepravilnosti tokom glasanja, te u procesu utvrđivanja rezultata, Koalicija "Pod lupom" ocjenjuje ove izbore kao djelimično regularne, jer nije u potpunosti ispoštovana volja građana i traži poništenje izbora u osnovnoj izbornoj jedinici Zvornik

Koalicija za slobodne i poštene izbore "Pod lupom" danas je poslala Centralnoj izbornoj komisiji BiH Zahtjev za poništenje izbora u osnovnoj izbornoj jedinici Zvornik na osnovu ozbiljnih pokazatelja da je izigrana volja birača u smislu preferencijalnih glasova dodavanih kandidatima/kinjama iz ove izborne jedinice.

na osnovu zbilježenih nelogičnosti u osnovnoj izbornoj jedinici Zvornik, a koje se odnose na neuobičajeno visoke procente preferencijalnih glasova pojedinih kandidata/kinja koji su time osvojili mandat, Koalicija 'Pod lupom' traži da CIK BiH poništi izbore u osnovnoj izbornoj jedinici Zvornik.

Zahtjev je potkrepljen činjenicom da u Zvorniku, od 88 biračkih mjesta, na 64 biračka mjesta kandidati iz Zvornika imaju 100 % glasova političke partije kojoj pripadaju, a kandidati koji nisu iz Zvornika imaju nula ili samo nekoliko glasova. U ostalim sredinama sa većim biračkim tijelom, procenat koji osvoje lokalni kandidati/kinje obično rijetko prelazi 50%.

Na pojedinim biračkim mjestima u Zvorniku bilo preko 90% nevažećih listića

Kao rezultat toga, zvornički kandidati/kinje imaju nevjerovatne procente preferencijalnih glasova. Za Parlamentarnu skupštinu BiH: Lazar Prodanović (SNSD) – 97,4% glasova liste, Dragomir Vasić (SDS) – 95,3%, Nenad Nešić (DNS) – 94,88%, Jakov Galić (SP)-96,5%. Ili, za Narodnu skupštinu RS: Zoran Stevanović (SNSD) – 99,02%, Kostadin Vasić (SDS) – 95,15% , Spomenka Stevanović (DNS) – 97,85%, Edin Ramić (Zajedno za BiH) – 96,69%, Vladimir Mijatović (SP) – 92,2%.

Daljom analizom ovih kandidata, odnosno broja glasova koji su im omogućili dobijanje mandata ukazuje da bi utvrđivanje nepravilnosti, odnosno zloupotreba prilikom utvrđivanja rezultata od strane članova biračkih odbora imalo utjecaj na dodjelu mandata kod niže navedenih kandidata:

1. Zoran Stevanović (SNSD) – u izbornoj jedinici 7 (307) osvojio ukupno 14.798 glasova. U osnovnoj izbornoj jedinici Zvornik kandidat je osvojio 11.260 glasova ili 99,02% ukupnog broja glasova

2. Spomenka Stevanović (DNS) - u izbornoj jedinici 7 (307) osvojila ukupno 6.500 glasova. U osnovnoj izbornoj jedinici Zvornik kandidatkinja je osvojila čak 5.233 preferencijalna glasa, odnosno 97,85% ukupnog broja glasova stranke

3. Kostadin Vasić (SDS-SRSRS-SRS) - u izbornoj jedinici 7 (307) osvojio ukupno 5.559 glasova. U osnovnoj izbornoj jedinici Zvornik kandidat je osvojio 4.043 glasova ili 95,15% ukupnog broja glasova

Koalicija 'Pod lupom' zahtijeva od CIK BiH da utvrdi sve činjenice u vezi sa ovim Zahtjevom, te da sankcioniše članove biračkih odbora u skladu sa Izbornim zakonom BiH, a tamo gdje postoje elementi krivične odgovornosti da o istome obavijesti nadležno tužilaštvo.

Podsjećamo da je Koalicija "Pod lupom" 23. oktobra poslala dopis Centralnoj izbornoj komisiji BiH sa Pregledom propusta u radu biračkih odbora, zabilježenih nepravilnosti na biračkim mjestima i 'kritičnih situacija' na dan održavanja Općih izbora 2018. godine sa Zahtjevom za preduzimanje odgovarajućih radnji i izricanjem sankcija. Također 24.10. poslan je i Zahtjev za ponovno brojanje nevažećih glasačkih listića za izbor članova Predsjedništva BiH u kojem se traži od CIK BiH da naloži ponovno brojanje svih nevažećih glasačkih listića za izbor članova Predsjedništva BiH, te da utvrdi razloge nevaženja glasačkih listića posebno u kategoriji listića koji su 'nevažeći po drugim kriterijima'. Uz ovaj Zahtjev dostavljena je Lista biračkih mjesta gdje su bili prisutni posmatrači Koalicije "Pod lupom" a zabilježeni su enormno visoki procenti nevažećih glasačkih listića za izbor članova Predsjedništva BiH.

Pregled redovnih biračkih mjesta sa procentom nevažećih listića većim od 9% za izbor članova Predsjedništva BiH

Pored praznih i neiskorištenih glasačkih listića i onih koje su nevažećim učinili birači, predsjednik Strateškog odbora Koalicije "Pod lupom" Vehid Šehić ističe da postoji i treća vrsta nevažećih listića i traže od CIK-a da se na te listiće obrati posebna pažnja.

- To su oni glasački listići gdje je neko od nesavjesnih članova Biračkih odbora dodavao križić i time ga učinio nevažećim. Mi iz tih razloga to tražimo. S druge strane napravili smo analizu. Našli smo negdje 559 biračkih mjesta gdje je procenat nevažećih glasačkih listića iznad 9%. Znači iznad onog što Centalna izborna komisija kaže da je normalno, kaže Šehić.

S obzirom na sve ono što se dešavalo u izbornoj kampanji, veliki broj nepravilnosti (kupovina glasova, zloupotreba javnih resursa, vršenje pritisaka na birače itd.), zatim nepravilnosti tokom glasanja, te u procesu utvrđivanja rezultata, Koalicija "Pod lupom" ocjenjuje ove izbore kao djelimično regularne jer nije u potpunosti ispoštovana volja građana i birača.

- Imajući u vidu činjenicu velikog nezadovoljstva političkih subjekata i građana BiH cijelokupnim tokom izbora i nepovjerenjem koje je izraženo u percepciji javnosti prema izbornoj administraciji (CiK BiH, lokalne izborne komisije i birački odbori) očekuje se od CiK BiH da temeljito razmotri sve prigovore kao i zahtjeve za ponovno brojanje glasova te poduzme zakonom predviđene mjere i izrekne adekvatne sankcije svima onima koji su kršili Izborni zakon BiH i provedbene akte Centralne izborne komisije BiH - navodi se u saopštenju Koalicije Pod lupom.

Više...

Koalicija "Pod lupom" traži ponovno brojanje nevažećih listića

Koalicija "Pod lupom" uputila je danas zahtjev Centralnoj izbornoj komisiji BiH za novo brojanje nevažećih glasačkih listića za izbor članova Predsjedništva BiH.

Od CIK BiH traže da naloži novo brojanje svih nevažećih glasačkih listića za izbor članova Predsjedništva BiH, te da utvrdi razloge nevaženja glasačkih listića posebno u kategoriji listića koji su nevažeći po drugim kriterijima.

– Uz zahtjev dostavljena je lista biračkih mjesta gdje su bili prisutni posmatrači Koalicije “Pod lupom” a zabilježeni su enormno visoki procenti nevažećih glasačkih listića za izbor članova Predsjedništva BiH – navode u ovoj Koaliciji.

Kako tvrde, riječ je o ukupno 559 redovnih biračkih mjesta, što predstavlja 10,4 odsto od ukupnog broja ovih biračkih mjesta.

– Na ovih 559 biračkih mjesta procenat nevažećih glasačkih listića je veći od devet odsto. Na čak 143 biračka mjesta taj procenat je veći od 15 odsto – obašnjavaju iz Koalicije "Pod lupom".

Istinito

Više...

Nenada Radinkovića uskoro izručuju BiH!

Belgijske vlasti će uskoro Bosni i Hercegovini izručiti Nenada Radinkovića (30) iz Laktaša, koji je pravosnažno osuđen na četiri godine zatvora za saobraćajnu nesreću u kojoj je u Banjaluci poginuo Banjalučanin Nikola Đurović (21), saznaju "Nezavisne".

Naš sagovornik otkriva da je kompletna procedura gotova te da je poznat i dan izručenja, ali se datum, iz bezbjednosnih razloga, strogo čuva od javnosti.

"Uglavnom, on će do kraja mjeseca biti izručen BiH", otkriva izvor "Nezavisnih".

Naša saznanja zvanično su juče potvrđena u Ministarstvu pravde BiH, koje je prije nekoliko mjeseci od belgijskih vlasti zatražilo izručenje odbjeglog mladića.

"Belgijske vlasti odgovorile su pozitivno na zahtjev naše zemlje, to jest odobrile su izručenje Nenada Radinkovića Bosni i Hercegovini. Njegov transfer u našu zemlju biće izvršen krajem ovog mjeseca", kazali su iz Ministarstva pravde BiH.

Radinković je, nakon četiri godine bjekstva, u junu uhapšen u Briselu. Podsjetimo, kod sebe je imao pasoš Srbije te je, kako je ispričao naš sagovornik, "pao" na briselskom aerodromu, gdje je doletio avionom iz Beograda.

"U glavni grad Belgije u srce Evropske unije putovao je sam. Kada je 8. juna naveče, oko 20 časova, stigao avion iz Beograda, Radinković je uhapšen", otkriva sagovornik "Nezavisnih". Belgijska policija, kada je uhapsila Radinkovića, odmah je kontaktirala policiju RS.

"Tražili su preko Interpola Sarajevo od MUP-a RS podatak o tome da li je još na snazi potjernica za Radinkovićem. MUP RS je odgovorio da jeste", pojašnjava sagovornik "Nezavisnih".

Po zahtjevu MUP-a Republike Srpske, od 10. novembra 2014. godine raspisana je međunarodna potjernica za Radinkovićem radi izvršenja četvorogodišnje zatvorske kazne za ugrožavanje saobraćaja.

On je 2012. godine pravosnažno osuđen na četiri godine zatvora za saobraćajnu nesreću u kojoj je stradao Đurović, čiji roditelji, podsjetimo, i dalje tvrde da Radinković nije krivac za smrt njihovog sina.

U presudi je navedeno da je on 21. avgusta 2011. godine, oko pola sata iza ponoći i pri brzini od 116 kilometara na čas, vozilom projurio na crveno svjetlo na semaforu na magistralnom putu Banjaluka - Klašnice i udario u FIAT punto nastradalog Đurovića.

Radinković je, kako je ranije objavljeno, u međuvremenu osuđen i na osam godina zatvora u Francuskoj zbog trgovine oružjem. U toj državi je zbog krijumčarenja oružja uhapšen 2013. godine.

Nezavisne.com

Više...

Kusturica: Dodik je od selendre Banjaluke napravio grad!

Režiser Emir Kusturica smatra da kada bi Milorad Dodik bio glavni preovlađujući ton u BiH, ona bi za pet godina povećala sve parametre uspješnosti, izašla iz ekonomske krize i pojačala infrastrukturu.

- On na manevarskom prostoru djeluje kao najbolji centrafor na svijetu. Čuvaju ga svi, ali kada lopta poleti u šesnaesterac, on je nezaustavljiv. Sposoban je da otrese dvojicu protivnika s leđa i da postigne gol, rekao je Kusturica za "Večernje novosti".

On je dodao da će se vidjeti vrlo brzo da Dodik nije problem, kao što ga stranci predstavljaju.

- Rasplet devedestih bio je samo još dokaz da se tamo ratovi ne vode da bi riješili neki problem, nego, kada završe dejstva, čekaju nove ratove da bi riješili nagomilane probleme iz proteklih vremena, smatra Kusturica.

On je ocijenio da je Dodik važan, jer uspijeva da uradi sve što zamisli i da ima nevjerovatnu energiju.

Istakao je da istinu o stanju u BiH Dodik ponavlja svakodnevno, čineći tako da u teškim okolnostima ona bude dostupna svima na dnevnom nivou.

- Od selendre Banjaluke, on je napravio grad, gdje se mogu pobrojati svi simptomi evropskog centra, uključujući i predgrađe. Uz stotinjak kilometara auto-puta, uz bolnice i škole, presudno je uticao na stvaranje Andrićgrada kao središta kulture i nauke, kaže Kusturica.

Dodao je da su plate u Republici Srpskoj veće nego u Srbiji ili Rumuniji, iako ne utiču presudno na domaćinsku ekonomiju.

Kusturica je naveo da je početak Dodikovog uspjeha bila dobra saradnja sa Vojislavom Koštunicom i prodaja mobilnog operatera na najbolji način i završila odličnom političkom kooperacijom sa Aleksandrom Vučićem, bez čije podrške ne bi bilo ništa kako jeste.

Istinito

Više...

Komšić odgovorio kardinalu Puljiću: Odmakni se od ustašluka i pokloni se sjenima zaklanih!

Nakon što je nadbiskup vrhbosanski Vinko kardinal Puljić juče na misi u Žepču Željka Komšića usporedio sa Hitlerom rekavši kako se Hrvatima u BiH oduzimaju prava i da se to predstavlja zakonitim, baš kao što je i Hitler na zakonit način stigao na vlast, za TV1 Komšić je odgovorio kardinalu Puljiću.

Niko ne očekuje, kaže Komšić, od uzoritog da se bavi prizemnim i svjetovnim stvarima kao što je politika:

- A ako već pokazuje toliki interes za zločinačke likove kao što je Hitler i za povijest, onda mu savjetujem da čim prije ode u Jasenovac ili bar na takozvanu Topolu užasa koja se nalazi na bosanskohercegovačkoj strani i pokloni se sjenama nevinih, zaklanih, maljem ubijenih žrtava Hitlerovog ratnog druga poglavnika Pavelića i pomoli se za njihove duše. Na taj način bi napravio povijesni odmak od ustašluka i ustaških zločina, a koji se od njega očekuje kao od kardinala, navodi se u odgovoru Željka Komšića na upit TV1.

Oslobodjenje.ba

Više...

Promjena nakaradnog izbornog sistema je uslov opstanka

Banjalučki intelektualac i bivši visoki politički funkcioner dr Dragutin Ilić uputio je otvoreno pismo svim političkim i nevladinim organizacijama, udruženjima građana i javnosti Bosne i Hercegovine. Ilić se u pismu osvrće na protekle Opšte izbore u BiH i predlaže da se oni ponište, a mandat prethodnim zakonodavnim i izvršnim vlastima produži za 90 dana, kako bi izmijenili Izborni zakon i raspisali nove izbore.

PIŠE: dr Dragutin Ilić

Narod kaže: "Kada je prvo dugme zakopčano naopako, onda su i sva ostala zakopčana naopako".

Prvo dugme na našoj košulji naopako je zakopčao OEBS, još davne 1996. godine, kada u Izborni zakon nije unio ključnu odrednicu o vanrednim izborima i ostavio nam ovakvu Centralnu izbornu komisiju, u kojoj umjesto odgovornih profesionalaca sa ograničenim mandatom, strogim pravilima ponašanja i drastičnim kaznama za zloupotrebu, "doživotno" sjede stranački ljudi, koji su izvođači kršenja izborne volje birača od prvih poslijeratnih izbora 96-te, pa do danas.

Dvadest pet godina građani u RS i BiH, čekaju na uređeno društvo i državu čije bi institucije odgovorno i profesionalno radile u njihovom interesu, društvo okrenuto budućnosti, društvo u kome će živjeti slobodno i moći izabrati svoje predstavnike, koji će njima polagati račune za svoj rad. Umjesto toga mi imamo interesne grupe i moćne pojedince koji su institucije pretvorili u instrumente lične vlasti, a građane drže u stalnom strahu od novog rata, nesigurne egzistencije i neizvjesne budućnosti, zaklinjući se u nacionalne interese i predstavljajući se kao jedini njegovi zaštitnici.

Ovi izbori su na najbrutalniji način pokazali sve slabosti tog nakaradnog sistema, a građani umjesto očekivanih promjena su doživjeli najveće poniženje i potcjenjivanje zdravog razuma i logike.

Mi više nemamo vremena. Radno aktivno stanovništvo masovno odlazi. Negativna stopa nataliteta se drastično pogoršava. Institucije vlasti su postale same sebi svrha. Urušeni su obrazovni, zdravstveni i pravosudni sistem, koji su uslov za stabilno društvo. Privreda je na rubu propasti, pogotovo danas kada radnici odlaze u inostranstvo.

Jedna mudrost kaže: "Ako hoćeš da uništiš jedan narod uništi mu obrazovni sitem". Da bi ispravili ono što je urađeno sa našim obrazovnim sistemom potrebno je više od pola vijeka. Dokle smo dogurali kada u eri informacionih tehnologija mi čak i u srednje škole uvodimo vjeronauku. Dok drugi koracima grabe naprijed mi se vraćamo u srednji vijek.

Zato plebiscitarno tražimo da se ovi izbori ponište, a mandat prethodnim zakonodavnim i izvršnim vlastima produži za 90 dana, u kom roku treba da izmijene Izborni zakon i raspišu nove izbore.

U Izbornom zakonu treba da se nađu sljedeće odredbe koje će onemogućiti manipulacije biračima i omogućiti im da slobodno iskažu svoju volju:

1. U Izborni zakon uvesti odredbu koja omogućava vanredne izbore. Da smo tu odredbu imali u postojećem izbornom zakonu, čvrsto sam uvjeren da bi BiH bila prosperitetna zemlja sa visokim standardom života i ravnopravna članica EU. Kako? Odgovor je jednostavan. Kada nam u predizbornoj kampanji neka politička opcija (nije bitno kako se zove) ponudi program i ljude koji nam se dopadnu i mi glasamo za njih, šest mjeseci je dovoljan period da pokažu da će provoditi to što su obećali. A, ako se to ne desi i ustanovimo da je to bilo samo da dobiju naše glasove, tražimo vanredne izbore i kaznimo ih glasajući za drugu opciju. Ako i oni omanu idu ponovo vanredni izbori. Kada ih za četiri godine promijenimo četiri puta onda će shvatiti da zavise od građana, a ne građani od njih. I još važnije od toga građani će shvatiti da nisu bespomoćna masa kojom nečasni manipulišu u svoju korist.

Kao potvrda toga šta mogu građani ako se osvijeste i ujedine, jeste ono što, više od pola godine iz dana u dan u Banjoj Luci, na Trgu Krajine, pokazuju članovi GRUPE PRAVDA ZA DAVIDA. Oni su više učinili na razobličavanju privatizovanih institucija vlasti i svih mogućih zloupotreba vlastodržaca nego sva opozicija za dvanaest godina. Zato je to, po meni, istorijski događaj, jer predstavlja prvi zametak u buđenju građanske svijesti. Ponosan sam na moje Banjalučane i Krajišnike, jer su i ovaj put kao što su to činili u našoj tegobnoj prošlosti, ustali protiv nepravde i tiranije.

Zapamtite ništa više poslije ovoga neće biti isto.

2. Umjesto ovakve CIK-e izabrati profesionalce, sa strogim pravilima rada i ograničenim mandatom i visokim kaznama za zloupotrebe. To isto primijeniti na opštinske i gradske izborne komisije.

3. Propisati najsrtožije kazne za zloupotrebu instutucija vlasti i njihovih resursa u izbornom procesu i tretirati to kao krivično djelo, isto važi i za kupovinu glasova, pritisak na birače i sve one radnje koje smo do sada vidjeli, a bile su nekažnjene.

4. Mandat pripada političkoj organizaciji, a pojedincu samo ako je bio nezavisni kandidat. Time sprečavamo političku korupciju, koja je postala pravilo ponašanja. To podrazumijeva i ukidanje kompenzacionih mandata.

5. RS i FBiH da budu po jedna izborna jedinica, jer se time omogućava veći demokratski kapacitet i mogućnost da u paralamente uđu nezavisni kandidati ili male partije.

6. Objediniti opšte i lokalne izbore, zbog racionalnosti.

7. Uvesti elektronsko glasanje, čime se izborni proces pojednostavljuje i pojeftinjuje i što je najvažnije spriječava prepravljanje volje birača.

8. Formirati pravni tim koji će sve ove principe prevesti u normu, uz eventualne dopune koje bi bile u istoj funkciji OMOGUĆAVANjA SLOBODNIH I POŠTENIH IZBORA.

Nadam se da će ove principe podržati i partije koje su trenutno na vlasti i koje su se već proglasile pobjednicima. Ako su uvjereni da imaju podršku građana, onda je i njihov interes da to na ovaj način potvrde i tako otklone svaku sumnju da su nelegitimni i još važnije od toga da spriječe da se to riješi na ulici.

Njima, ali i svima nama za nauk, neka posluže naučno dokazane i u praksi potvrđene ove dvije istine:

- Jedna respektabilna sociološka studija je utvrdila da vlast nakon sedam godina mijenja i najčvršće karaktere ljudi. Zato su mnoge zemlje u svojim ustavima i zakonima ograničili mandate na dva puta po četiri godine, i

- U psihologiji je poznato psihološko stanje koje počinje sa ravnodušnošću, zatim prelazi u depresiju, a iz depresije u očaj, koji na kraju eksplodira bijesom. Šta smo sve u takvom stanju spremni učiniti svako zna na vlastitiom primjeru. Naknadno kajanje ne može popraviti učinjenu štetu. Imajte ovo naumu, vi koji biste da, kada jednom budete izabrani na neku poziciju, tu ostanete doživotno. Funkcija je prvo odgovornost, a tek potom privilegija.

Banja Luka, 13.oktobar 2018.godine.

dr Dragutin Ilić

Više...

KAKO SMO PREVARENI: Centralna izborna krađa

Dva dana prije izbora kompanija bliska HDZ-u dobila od CIK-a posao „održavanja baze podataka i sistema za zaštitu i pohranu“. Firma Atlantik koja je štampala listiće godinama dobijala više papira nego što je ugovoreno. Ruska Federacija platila Ireni Hadžiabdić službeni put u Moskvu.

Piše: Avdo Avdić

Alexey Semenikhin - pisalo je na vizit karti koju koje Irena Hadžiabdić spustila u svoju torbu 13. marta ove godine. Tako se, zapravo, zvao ruski diplomata kojeg je ruski ambasador u BiH Petr Ivancov zadužio da bude u kontaktu sa predsjednicom CIK-a kada je u pitanju buduća saradnja. Istog dana Centralna izborna komisija BiH pohvalila se na svojoj web stranici da njihova predsjednica putuje u Rusiju da nadgleda ruske izbore.

„Domaćin će snositi sve troškove boravka predstavnika Centralne izborne komisije u Moskvi“, pisalo je na službenoj stranici CIK-a.

Pet dana poslije, Irena Hadžiabdić i Novak Božičković otputovali su o trošku Rusije u Moskvu. No, pred hotelom u glavnom ruskom gradu automobil je čekao samo tadašnju predsjednicu –Irenu Hadžiabdić koja je otišla na posebne sastanke. Imala je sastanak sa Ellom Pamfilovom, predsjednicom ruske Izborne komisije, gdje su usaglasile daljnju saradnju na osnovu Memoranduma iz 2010. godine kojeg je u ime BiH potpisala upravo Irena Hadžiabdić.

DVIJE VELIKE AFERE

Po povratku iz Rusije, Irenu Hadžiabdić zatekle su dvije velike afere koje je objavio Žurnal.

Prva – ona je u Rusiji dogovorila angažman ruskih IT stručnjaka za provođenje izbora u BiH, i druga – nestanak 35 tona papira namijenjenog za štampanje glasačkih listića iz skladišta CIK-a. IT stručnjacima vratit ćemo se kasnije, nakon što objasnimo detalje u vezi sa listićima i papirom.

Popisna Komisija CIK-a je, naime, utvrdila da je u proteklih deset godina iz skladišta nestalo 35 tona papira namijenjenog za štampanje glasačkih listića. I baš tada, kada je trebala da se otvori rasprava u Parlamentu BiH, u zaštitu Irene Hadžiabdić i Centralne izborne komisije staju zastupnici SNSD-a i HDZ-a BiH koji su u Parlamentu BiH bili protiv rasprave o „nestanku CIK-a“.

„CIK najveća smetnja za bošnjačke stranke“, glasio je naslov teksta objavljenom u HDZ-ovom glasilu Večernji list koji su u cjelosti 18. aprila 2018. godine prenijele Nezavisne novine i novinaska agencija Srna.

Mjesec nakon ovog teksta, Večernji list je potpisao ugovor sa Centralnom izbornom komisijom BiH na osnovu kojeg je za poslove „oglašavanja“ dobio 32 hiljade maraka. Nešto ranije, isti iznos, Centralna izborna komisija uplatila je i na račun Glasa Srpske, koji je u vlasništvu Nezavisnih novina. No, pravi poslovi tek su uslijedili.

ATLANTIK POSAO

Poslove štampanja listića, obrazaca za biračka mjesta i biračke odbore dobile su firme iz Banja Luke i Laktaša sa firmom Atlantik na čelu. Upravo je ta firma štampala listiće i 2014. godine kada je posao dobila tako što je Ured za razmatranje žalbi, na čijem je čelu tada bio bivi ministar u prvoj Vladi Milorad Dodika, dokumente o ovom slučaju, umjesto u CIK – poslao u pržionicu kafe. Na čelu CIK-a tada je, kao i danas, bio Branko Petrić. Firma Atlantik tada je nabavila više papira za štampanje listića nego što je ugovoreno, što dokazuju i mailovi u koje Žurnal imao uvid. Apsolutnu kontrolu nad ovim poslom imali su Branko Petrić i Irena Hadžiabdić.

No, osim poslova štampanja glasačkih listića koji su dodijeljeni firmama bliskim Miloradu Dodiku, Centralna izborna komisija je sve poslove u oblasti informacionih tehnologija dodijelila kompaniji čiji je osnivač Goran Lovrić bio predsjednik mladeži HDZ-a 1990 u periodu dok je tu stranku vodio Božo Ljubić.

Dva dana prije izbora Centralna izborna komisija je Lovrićevom komapanijom AVA COM Group d.d. Mostar potpisala ugovor o „održavanju virtualizirane softverske infrastrukture operativnog sistema baze podataka i sistema za zaštitu i pohranu“. Tokom ove godine, ova firma, koja je uglavnom poslovala sa javnim preduzećima i institucijama kojim su rukovodili kadrovi HDZ-a BiH, bila je glavni dobavljač Centralne izborne komisije BiH kada je u pitanju IT sektor.

No, glavni softver (GIS) u Centralnoj izbornoj komisiji instalirala je kompanija King ICT Zagreb s kojom je u decembru prošle godine sklopljen ugovor vrijedan 340 hiljada maraka. Tako je ta kompanija imala pristup svim bazama podataka Centralne izborne komisije BiH. Upravo podaci iz Centralne izborne komisije korišteni su za fiktivno prijavljivanje birača koji su glasali putem pošte. Ti fiktivni birači, uglavnom, prijavljeni u Srbiji i Hrvatskoj mogli bi imati presudnu ulogu u utrci za predsjednika Republike Srpske.

zurnal.info

Više...

Opšti izbori u BiH: Otvorena sva biračka mjesta, na biračkom spisku 3.352.933 ljudi

U Bosni i Hercegovini danas se održavaju opšti izbori. Sva biračka mjesta su otvorena, uz neznatan broj manjih kašnjenja. Građani danas mogu da biraju članove Predsjedništva BiH, poslanike u državnom i entitetskim parlamentima, predsjednika i potpredsjednike RS i predstavnike za kantonalne skupštine u FBiH.

Predizborna ćutnja pred opšte izbore koja je počela juče ujutro u 7 časova traje do zatvaranja biračkih mjesta, večeras do 19 časova. Iz Centralne izborne komisije BiH saopšteno je da su tokom predizborne ćutnje zabranjene sve političke aktivnosti.

Navode i da su birači dužni da na glasačkom mjestu imaju jedan od identifikacionih dokumenata izdatih u BiH – ličnu kartu, pasoš ili vozačku dozvolu.

CIK BiH pozvao je birače da na veb-stranici ove komisije ili slanjem poruke na broj 091-12-12-12 provjere na kojem biračkom mjestu glasaju jer su se u posljednje vrijeme pojavile informacije da je jedan broj građana BiH, bez njihove volje, odjavljen i prijavljen za glasanje iz inostranstva.

Ističu da će svima koji utvrde ovu nepravilnost biti omogućeno da glasaju, a birački paketi koji su se iz inostranstva vratili sa njihovim imenom biće eliminisani.

– Od 77.000 paketa za glasanje u inostranstvu, od kojih je polovina upućena u Srbiju i Hrvatsku, do petka se vratilo 47.000, od čega 6.000 neuručenih – navode u CIK BiH.

Opšti izbori se provode na 5.794 biračka mjesta, od kojih 5.380 redovnih. Biće angažovano 314 mobilnih timova, koji će obići 10.000 građana koji će glasati u ustanovama ili svojim domovima.
U diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH u inostranstvu oko 1.000 birača moći će da glasa u ambasadama BiH u Kamberi, Beču, Berlinu, Oslu i Beogradu, te generalnim konzulatima u Čikagu, Minhenu, Štutgartu, Frankfurtu i Gracu.

Na ovogodišnjim izborima učestvuje 128 političkih subjekata – 58 stranaka, 36 koalicija i 34 nezavisna kandidata. Za kompenzacione mandate na opštim izborima dostavljene su 73 liste. Između 7.498 kandidata bira se 518 nosilaca mandata, odnosno gotovo 15 puta više kandidata nego mandata koji se biraju.

Na centralnom biračkom spisku nalaze se 3.352.933 osobe, od kojih je redovnih birača 3.254.767, raseljenih koji glasaju u odsustvu oko 8.000, raseljenih koji glasaju lično oko 12.000, dok je za glasanje putem pošte registrovano oko 77.000.

Za praćenje izbora CIK akreditovao je oko 6.500 posmatrača, od kojih oko 1.500 stranih, dok su opštinske izborne komisije registrovale oko 60.000 stranačkih posmatrača.

Prve izborne rezultate CIK će, kako je najavljeno, objaviti na dan izbora, oko ponoći.

Više...
Priključi se za RSS feed