Login
<a class="gkTwitter" href="#">Twitter</a><a class="gkFb" href="#">Facebook</a><a class="gkPinterest" href="#">Pinterest</a><a class="gkGplus" href="#">Google+</a>

Kome ide novac iz budžeta – veća transparentnost kroz uspostavu registra dodijeljenih grantova za NVO u BiH!

Značajan broj organizacija svakodnevno prestaje sa radom zbog nedostatka finansijske podrške dok neprihvatljivo veliki broj aktivista javno svjedoči o netransparentnoj dodjeli sredstava.

Centar za promociju civilnog društva održao je 05.07. 2018. godine 2. akcionu konferenciju pod nazivom „STANJE CIVILNOG DRUŠTVA - Održivost ili preživljavanje“ sa ciljem prezentacije aktuelnog stanje u izgradnji povoljnog okruženja za razvoj civilnog društva u BiH, izazova sa kojima se susreću udruženja i fondacije u finansiranju svojih aktivnosti iz domaćih izvora, te mogućnostima razvijanja vlastitih komercijalnih aktivnosti i nezadovoljavajućem zakonodavnom okviru kojim se obezbjeđuje finansijska održivost, izostanku institucionalne podrške ovakvim rješenjima kojima se pomaže teško zapošljivim katergorijama, kao i značajnim finansijskim efektima koji se na ovaj način mogu ostvariti.

„Mi smo uradili dva vrlo kvalitetna istraživanja, 2010. i 2012. godine i ustanovoljeno je da se sa svih nivoa u Bosni i Hercegovini izdvaja oko 100 miliona KM i taj iznos je u padu. Ne možemo spekulisati koliko je bilo u prošloj godini. Mi čak i za 2016. godinu nismo uspjeli sakupiti podatke za sve nivoe vlasti, odnosno dobili smo samo 70 posto podataka. I to nam ne daje mogućnost da damo stopostotne podatke. Mi se zalažemo je da ta dodjela mora biti transparentna, obavljena kroz proces monitoringa i evaluacije te biti usmjerena prema cilju koji je u skladu s javnim interesom. Javnost mora vidjeti efekte i konkretne rezultate od dodjeljenih sredstava“, rekao je Omir Tufo, projektni menadžer CPCD-a.

Konferencija, koja je okupila preko 130 učesnika iz vladinog i nevladinog sektora,ostvarila je značajan stepen razumijevanja uzroka ovakvog stanja, te kreirala zaključke i preporuke koji će biti prezentirani vlastima nadležnim za uspostavu institucionalnog okvira za poticajno okruženje i razvoj civilnog društva kako slijedi:

- Uspostava institucionalnih registara dodijeljenih grantova za OCD u BiH;
- Uspostava regulatornog okvira za finansiranjeOCD na svim nivoima vlasti, te uređenje njihove međusobne uvezanosti radi sprečavanja dupliranja finansiranja istih aktivnosti;
- Podrška usvajanju i promociji strategije razvoja socijalnog/društvenog poduzetništva u Federaciji BiH i Republici Srpskoj;
- Prilagodba postojećih zakonskih okvira kojim se socijalno/društveno preduzetništvo definira i prepoznaje u okviru poslovnog ambijenta.

Značajan broj organizacija svakodnevno prestaje sa radom zbog nedostatka finansijske podrške dok neprihvatljivo veliki broj aktivista javno svjedoči o netransparentnoj dodjeli sredstava. Konferencija se oslonila na aktivnosti, rezultate, i istraživanja dva projekta koje trenutno implementira Centar za promociju civilnog društva – Projekat održivosti civilnog društva (Civil society sustainability program – CSSP) finansijski je podržan od strane USAID dok je regionalni projekat Smart Start finansijski podržan od strane Evropske Unije. Očekuje se dalja podrška za definisanje i implementaciju aktivnosti predloženih u zaključcima i preporukama Konferencije.

U narednom periodu, CPCD će završiti Izvještaj o stanju civilnog društva, te preporuke za unapređenje zaključene na konferenciji dostaviti nadležnim institucijama na razmatranje.

Više...

Ambasada Velike Britanije: Dodik rizikuje da ugrozi odnose Republike Srpske i UK

Izmišljanje lažnih prijetnji je možda dobar način ubiranja izbornih poena, ali nosi rizik da ugrozi dugoročne odnose sa Ujedinjenim Kraljevstvom, navedeno je u saopštenju Ambasade Velike Britanije u BiH.

Britanska ambasada neće „uživo“ komentarisati rastući spisak smiješnih teorija zavjere koji promoviraju predsjednik Republike Srpske, g. Dodik i RTRS, javni emiter za koji je EU u izvještaju o BiH iz 2016. godine potvrdio da je pod jakim uticajem njegove stranke.

Ali, ne možemo ignorisati nedavne neosnovane napade na dvoje poznatih novinara, koji su, zajedno sa mnogim drugim, nedavno učestvovali u Britansko – bh. Fellowship programu. Ova vrsta političkog pritiska i zastrašivanja je u potpunosti neprihvatljiva i napad je na slobodu izražavanja. Zapravo, Britansko-bh. Fellowship program ima gotovo 250 učesnika, koji dolaze iz polja politike, civilnog društva, biznisa i medija. Viši zvaničnici Vlade RS i RTRS-a su također učesnici ovog programa.

Veoma je razočaravajuće to da je predsjednik Dodik odlučio da predstavlja Ujedinjeno Kraljevstvo kao neku vrstu prijetnje Republici Srpskoj. Izmišljanje lažnih prijetnji je možda dobar način ubiranja izbornih poena, ali nosi rizik da ugrozi dugoročne odnose sa Ujedinjenim Kraljevstvom.

Ujedinjeno Kraljevstvo je dugogodišnji partner Republike Srpske i svake godine ulažemo milione konvertibilnih maraka kako bi pomogli vlastima Republike Srpske da ispune svoje važne ustavne obaveze u sklopu BiH. Samo u zadnjih nekoliko godina pomogli smo u izradi transportne i energetske strategije za RS, koje su otključale investicije vrijedne desetine miliona eura. Poboljšali smo poslovnu klimu u mnogim gradovima, od Banja Luke do Trebinja, i uspostavili smo novi, on-line sistem registracije novih kompanija na jednom mjestu (one-stop shop). Radimo sa policijom RS kako bi poboljšali njihovu sposobnost da se bore protiv terorizma i organizovanog kriminala, a sa sudovima kako bi ubrzali rješavanje privrednih sporova. Pomogli smo da se izradi novi zakon koji će pružiti veću podršku civilnim žrtvama rata. U Banja Luku smo doveli izložbe velikih umjetnika Damian Hirsta i Grayson Perryja. Obezbijedili smo stipendije da mladi ljudi mogu studirati na vodećim britanskim univerzitetima. I da, nastavljamo da dajemo doprinos EUFOR-u u vidu snaga kako bi se osiguralo sigurno i bezbjedno okruženje u cijeloj BiH. Ovo nisu djela zemlje koja ima za cilj da naruši ili destabilizuje RS. Upravo suprotno, mi želimo jaku, stabilnu i prosperitetnu RS, u sklopu jake, stabilne i prosperitetne BiH.

Ujedinjeno Kraljevstvo ne zauzima strane na izborima u BiH. Na građanima je da odaberu svoje predstavnike. Naše opredjeljenje je da radimo sa bilo kim ko će poštivati ustav i provoditi reforme koje će učiniti da ova zemlja postane bolja za živjeti u njoj. Želimo čuti puno više o planovima stranaka da ojačaju ekonomiju i vladavinu prava, te da zaustave odliv mozgova i mladih, kako bi mi mogli planirati da pružimo podršku takvim naporima. Ljubazno molimo sve relevantne faktore da se fokusiraju na ova važna unutrašnja pitanja i da prestanu sa pokušajima da uvuku Ujedinjeno Kraljevstvo u svoje izborne kampanje.

Više...

BiH uvezla flaširane vode u vrijednosti od 120 miliona KM

Iako proizvođači, ekonomisti i mediji iz godine u godinu upozoravaju na nepotreban uvoz pitke vode u BiH, ovaj trend se ne mijenja.

Prema dostupnim podacima o uvozu, vidi se da se iz godine u godinu uvoz vode u Bosnu i Hercegovinu održava na istom nivou. Tako je 2016. u BiH uvezeno flaširane vode u vrijednosti od skoro 128 miliona KM, dok je u toku prošle godine vrijednost uvoza vode iznosila 120 miliona KM, prenosi Avaz.ba.

Radi prikazivanja bizarnosti ovog trenda, treba naglasiti da je BiH i dalje vodeća zemlja u regiji po kvalitetu pitke vode. BiH je i sedma u Evropi po potencijalima za proizvodnju vode, a brojni certifikati domaćih proizvođača vode potvrđuju da je kvalitetan domaći proizvod, koji je neophodno zaštititi.

Ekonomisti ističu da se radi o nelojalnoj konkurenciji te o uvoznim lobijima. Naglašavaju i da je promjena svijesti građana jedini način da se izborimo s ovim negativnim trendom. Potrošači u BiH moraju više znati o važnosti kupovine domaćih proizvoda.

SrpskaInfo.com

Više...

CIVILNI SEKTOR BiH: Mašina smo, a ne poslušni robovi bilo kojeg sistema!

Predstavnici civilnog sektora tvrde da u Bosni i Hercegovini postoje održive i prosperitetne organizacije civilnog društva koje svojim radom adresiraju i rješavaju veliki broj građanskih problema. Pitanje je do kada...

Da se organizacije civilnog društva u Bosni i Hercegovini bore sa nevjerovatnim izazovima i koruptivnim pokušajima da se novac iz javnih budžeta svede u privatne džepove, odveć je poznata „javna tajna“. Bosna i Hercegovina je sa svim svojim institucijama i dalje najveći donator organizacijama civilnog društva, međutim nije poznato gdje taj novac ide u potpunosti, kao i da li je opravdan na adekvatan način ispunjavajući planirane razvojne ciljeve. Kao prvi uzrok toga su nepostojanje adekvatnog sistema praćenja utrošenog novca građana kroz sredstva dodjeljena javnim pozivima, kao i neusvajanje komentara iz revizorskih izvještaja te prijedloga za izmjene i dopune ovih pravilnika i odluka. Drugi razlog tome je prevelika sloboda i nepoštivanje zakonskih odredbi vezano za izvještavanje kada se radi o utrošku sredstava iz javnih budžeta dodjeljenih organizacijama civilnog društva, ističu iz Centra za promociju civilnog društva (CPCD).

Sistem u BiH – između sna i jave

Svake godine, institucije na različitim nivoima vlasti planiraju svoje budžete čiji finalni plan za narednu godinu bude usvojen u decembru tekuće godine. Odlukama nadležnih organa, strategijama i pravilnicima za dodjelu sredstava institucije u BiH planiraju udio u budžetu koji će se dodjeliti razvoju predviđenih ciljeva u svrhu napretka BiH te raspisuju javne pozive na koje pozivom predviđena pravna lica mogu aplicirati, između ostalog i organizacije civilnog društva (OCD).

Mnoge organizacije godinama pokušavaju izgraditi imidž i održivost u radu sa svojim korisnicima, ali...
Sredstva koja se izdvajaju u Bosni i Hercegovini su ogromni iznosi izdvojeni iz džepa građana i građanki, čiji se nameti iz godine u godinu povećavaju i smanjuju kvalitet života. Dakle, sredstava je puno, ali je mnogo više organizacija civilnog društva. Čak 24.888 organizacija je trenutno na spisku koje je Ministarstvo pravde BiH objavilo na svojoj službenoj stranici, i to kao aktivne (neodjavljene). Recimo da sve one zaista rade i apliciraju na pozive koje objavljuju različite institucije i shvatit ćemo da ta planirana sredstva ne mogu zadovoljiti ovu veliku grupu OCD. U svemu ovome, nastaju velike prilike za malverzacije i korupciju.

S druge strane, Vlade entiteta su donijele zakone o finansijsko-informatičkoj agenciji (FIA) i o Agenciji za posredničke, informatičke i finansijske usluge (APIF) u čijim nadležnostima pružaju usluge registracije i kontrole finansijskih izvještaja svih privrednih subjekata, između ostalog i za udruženja za oba entiteta. Istraživanjem koje je sproveo CPCD, Brčko Distrikt još uvijek nema registrovan ovakav jedinstven registar, ali prema podacima FIA-e i APIF-a iz 2017. godine, aktivnih udruženja (koja imaju bilo kakva finansijska kretanja) je mnogo manji od spiska koji je Ministarstvo pravde BiH objavilo, i to u Republici Srpskoj 5.425, dok je u Federaciji BiH 8.530, što čini ukupno 13.955 aktivnih organizacija civilnog društva u BiH koje na različite načine prikupljaju sredstva za rad, saznaju iz Centra za promociju civilnog društva. Mnogo manje od ukupno registrovanih u cjelokupnom sistemu BiH.

Vrijeme da se razgovara o osjetljivim stvarima!

CPCD radi na izvještaju o stanju civilnog društva koji će obuhvatiti dvije bitne komponente i to finansiranje iz javnih budžeta, te kako organizacije civilnog društva ostvaruju prihode od vlastitih aktivnosti i u kojoj mjeri. Isti izvještaj će predstaviti na konferenciji koja će se održati u Sarajevu 05. jula 2018. godine sa početkom u 10 časova u prostorima My Face na Vilsonovom šetalištu.

Druga akciona konferencija pod nazivom STANJE CIVILNOG DRUŠTVA: Stabilnost i održivost, savršena je prilika da se OCD oglase o stvarima koje narušavaju ideju razvijene i evropske Bosne i Hercegovina. O bitnosti ovog događaja govori i činjenica da će učesnici konferencije biti službenici i odgovorna lica iz institucija na različitim nivoima u BiH prema kojima će se adresirati uočeni problemi u raspodjeli novca iz javnih budžeta, kao i polja u radu OCD koja nisu regulisana zakonom, a mogu se tretirati kao jedinstvena prilika za razvoj civilnog sektora.

Društveno preduzetništvo, komercijalne (ekonomske) aktivnosti OCD, start-up programi, održive i inovativne ideje... su oblasti koje zakon u trenutku nastanka nije predvidio, niti je drugim zakonima definisano i regulisano u potpunosti. Upravo iz ovih razloga, CPCD je odlučio javnosti i donosiocima odluka adresirati probleme i izazove sa kojima se civilni sektor susreće.

Više...

Skoro pet odsto testirane hrane neispravno

Savjet ministara Bosne i Hercegovine usvojilo je Izvještaj Agencije za sigurnost hrane BiH o stanju u oblasti sigurnosti hrane u BiH za 2017. godinu.

Prema podacima koje su Agenciji za sigurnost hrane dostavile laboratorije za kontrolu hrane (iz oblasti javnog zdravstva, veterinarstva, poljoprivrede i privatnog sektora), kako se navodi u Izvještaju, u periodu od 1. januara do 31. decembra 2017. godine u BiH, ukupno su obrađena 93 222 uzorka hrane. Od tog broja neodgovarajuća su bila 4 453 uzorka ili 4,78 posto.

Ukupan broj izvršenih analiza hrane na obrađenom broju uzoraka je 131 029.

Prikupljeni, obrađeni i evaluirani podaci predstavljeni u ovom izvještaju daju pregled rezultata laboratorijskih analiza hrane, epidemioloških podataka o oboljenjima čiji je put prijenosa hrana te podataka o prijavljenim slučajevima zoonoza, i služe u svrhu procjene rizika i praćenja trendova u oblasti sigurnosti hrane.

Podaci se mogu upotrebljavati pri izradi kontrolnih planova, zasnovanih na procjeni rizika, saopšteno je iz Savjet ministara BiH.

Agencije

Više...

U BiH se vratio 41 borac sa stranih ratišta

Evropol je objavio izvještaj o stanju u vezi sa terorizmom za 2017. godinu, u kojem se navodi kako je prošle godine zabilježen samo jedan neuspjeli pokušaj pojedinca da otputuje iz BiH na strano ratište.

U izvještaju se na nekoliko mjesta spominje i BiH, a prije svega u kontekstu da je 2017. objavljen magazin terorističke organizacije Islamska država i na jeziku bošnjačkog naroda.

Prema procjenama vlasti BiH, 107 državljana BiH i dalje se nalazi u Siriji, od čega 61 muškarac i 46 žena.

U BiH se navodno vratio 41 borac sa stranog ratišta, a 71 je poginuo.

Evropska policija upozorava i da unutar ekstremističkih grupa u BiH postoje frakcije s različitim vjerskim i ideološkim uvjerenjima.

Agencije

Više...

Dodik o budućnosti BiH, Ivaniću, Izetbegoviću, Čoviću, "Pravdi za Davida", migrantima

Predsjednik Republike Srpske i lider SNSD-a Milorad Dodik u ekskluzivnom intervjuu za Vijesti.ba poručio je da će mu primarni cilj kao člana Predsjedništva BiH biti jačanje pozicije RS, ali i poštovanje ustavnog poretka BiH. Tu nema ništa sporno, potcrtao je Dodik.


Planovi za Predsjedništvo

Špekulacijama je okarakterisao tvrdnje da bi na poziciji kolektivnog šefa države radio na destabilizaciji i rušenju RS.

''Mnogi u moje ime govore šta bi trebalo da radim. Nemam namjeru da činim bilo šta loše ni Bošnjacima, ni Hrvatima, ali isto tako imam namjeru da odlučno branim konzum koji mene dovede na tu poziciju. Ne vjerujem da se u tom pogledu razlikujem od onih koji će u ime Hrvata i Bošnjaka to isto činiti'', poručio je Dodik.

Stoga, ukoliko 7. oktobra dobije podršku birača u šta je uvjeren, planira kreirati atmosferu dobre koordinacije između entiteta, a to do sada, prema njegovom mišljenju, nije bio slučaj.

Nezadovoljan je načinom na koji je protekle četiri godine RS predstavljanja.  

''Satanizovana je. Želim da se jasno postavi situacija i kaže da to nije tako, jer to nije tako. Idem u Predsjedništvo da bih ojačao poziciju RS. Ne može se desiti da bude zaustavljeno ono što institucije RS utvrde kao naš interes, a koji nije na štetu ni FBiH, ni Bošnjaka ni Hrvata. Ukoliko to neko zaustavi zbog svog ciznizma, male duše ili političkog kalkulanstva, vjerujte da više nijedna tačka neće biti na dnevnom redu'', kategoričan je Dodik.  

Duel s Ivanićem

Govoreći o predstojećem političkom duelu sa Mladenom Ivanićem u utrci za člana Predsjedništva BiH iz RS, Dodik je za Vijesti.ba kazao kako posljednje ankete govore da je razlika u glasovima povećana u njegovu korist.

Prema tim analizama, kaže da Ivanić na nekim lokalitetima, poput Bijeljine, ima očekivanu podršku, ali da gubi u svim drugim područjima, ''počev od Banjaluke, gdje živi i radi i koja ga zna, do Trebinja, gdje dramatično gubi''.

Tvrdi da kandidat Saveza za promjene nije vrijedan i angažovan, te da je spreman da propusti.

''Ivanić nije učinio ništa posebno za RS, otaljao je posao. Učinio je da RS ne bude onoliko prisutna i jaka koliko je bila u ranijem periodu. Kada SNSD imao člana Predsjedništva BiH i kada su naši ljudi bili na zajedničkom nivou, RS je bila pitana i nezaobilazna. Sada je zaobilazna i sada nije pitana. S našeg stanovišta, to je uspjeh Mladena Ivanića, njegove ekipe i njegove priče'', naglasio je Dodik.

Sličnog je stava kada je u pitanju djelovanje Saveza za promjene u proteklom mandatu, te uz konstataciju da su su mnoge mjere iz reformskog paketa, koji je ovaj politički blok najavljivao kao svoj program, dobile podršku zahvaljujući upravo SNSD-u na čijem je čelu.

Stranci upravljaju u BIH

Prema njegovim riječima, najveći problem odnosa u BiH leži u neprimjerenom učešću stranaca u devastaciji ustavnog poretka ove zemlje.

''Sarajevska čaršija spremna je da uništi sve i uništava sve. Ako je podanička, ona je podanička u ime čitavog naroda. Ne smijemo biti podanici. Ako se BiH ne izvuče iz međunarodnog upravljanja kakvo danas imamo, ovo nikuda ne vodi'', mišljenja je Dodik.

Nemoguće je očekivati strane investicije, ukoliko zemljom upravljaju stranci.

''Ne može nijedna vlast promovisati povećanje proizvodnje u uslovima nelojalne konkurencije. Dolaze nam velike firme iz inostranstva i kupuju preduzeća, gase njihovu proizvodnju i onda ubacuju robu. To je uloga EU koja nam je otvorila granice za svoju robu'', istakao je on.

U razgovoru za Vijesti.ba, Dodik je otkrio i razloge zbog koji smatra da je RS bila ugrožena od nivoa BiH u protekle četiri godine.  

''Svi projekti koje smo ispregovarali sa Svjetskom bankom i Evropskom komisijom, zaustavljeni su u verifikacijama. Mi iz vlastitih sredstava finansiramo izgranju autoputa, samo zato što namjerno nisu prošli ugovori. SDS to zatraži, a SDA prihvati i stavi na stranu“, naveo je Dodik, poručivši da ne želi zaustaviti FBiH u njenom razvoju, ali da Sarajevo zadržava RS i koči je u svemu što može.

Kao primjer, naveo je nastavak izgradnje Koridora 5C od Doboja do Vukosavlja, odnosno do Modriče i dalje prema Distriktu Brčko do granice sa Srbijom.

''Sa jednom kineskom kompanijom dogovorili smo nastavak izgradnje damo pod koncesiju od 40 godina. Taj projekat bio je uvršten kao prioritet na Samitu 16 +1 u Sofiji. Međutim, u Savjetu ministara BiH Denis Zvizdić u saglasnosti sa Mirkom Šarovićem mijenjaju tu situaciju. Navodno hoće da to budu termoelektrane u Tuzli ili u Kaknju, za koje nije provedena nikakva procedura, a RS ne može. Zašto ne može? Što će nama takva BiH u kojoj kad god krenemo nešto da dogovorimo, oni nas zaustave u tome?'', pita predsjednik RS.

U RS nema socijalnih nemira, prosječna plata ista kao i u FBIH

Danas u Federaciji nisu ništa veće plate nego u RS-u, smatra predsjednik RS.

"Prosječna plata je tu negdje, s tim što u tu prosječnu platu upada značajan broj ljudi koji rade u Sarajevu kod međunarodnih organizacija i dobijaju visoke plate. Onda kažu da je sarajevski kanton najjači. Naravno da mora biti najjjači kada 40 hiljada ljudi prima plate od stranaca koji navodno rade za BiH, a šta mi to imamo u Banjaluci od toga? Nemamo ništa! Šta imaju u Mostaru i Tuzli od toga? Nemaju ništa!", naglašava Dodik.

Govoreći o tome šta smatra svojim najvećim uspjehom u zadnje četiri godine, Dodik je istakao da je ostvaren niz uspjeha u veoma nestabilnom okruženju, da je sačuvan subjektivitet RS-a, i da u RS-u nema socijalnih i sindikalnih pokreta te da niko ne štrajkuje.

"Uspjeli smo da očuvamo subjektivitet RS-a kojeg smo odbranili od najezde prenosa nadležnosti i devalviranja snage RS-a. Na ekonomskom planu naslijedili smo prije dvaneast godina podatak po kojem je pokrivenost uvoza bila 34 posto a danas je pokrivenost 75 posto. Povećali smo bruto domaći proizvod gotovo duplo u odnosu na period kad smo došli na vlast i to u globalnoj krizi. Naslijedili smo 4,8 milijardi domaćeg proizvoda a u zadnjoj godini je bio 10 milijardi što govori o tome da smo mi radili. Izgradili smo ozbiljne projekte. Republika Srpska prije 7 godina nije imala ni kilometar autoputa a ovu godinu završava sa 120 kilometara. Završavamo rekostrukciju svih bolnica a za 45 dana polažemo kamen temeljac za izgradnju nove bolnice od 85 miliona KM u Doboju. Izgradili smo prvu termoelektranu nakon 40 godina na ovim prostorima. Bilo je mnogo osporavanja u vezi s tim ali sada nema nijene primjedbe na njen rad. Povećali smo penziju za 20 posto, što nije dovoljno ali isto rijetko ćete naći prostor gdje je isti broj radnika i penzionera. U RS-u nemate socijalnih pokreta, nemate seljaka koji izlaze na ulice, nemate sindikata i ne znam da li danas ima ijednno preduzeće koje štrajkuje. Pokušat ćemo da vidimo sa MMF-om da li postoji prostor za povećanje plata u RS-u, što ćemo učiniti u drugoj polovini ove godine", rekao je Dodik za Vijesti.ba.

- Dakle, imamo jednu stabilnu i mirnu situaciju. Borimo se protiv organizovanog kriminala i nemamo kriminalnih grupa, ali ovdje nema oklijevanja u borbi protiv kriminala, ali i dalje ostajemo nezadovoljni radom Tužilaštva i Suda, dodao je, osvrnuvši se na slučaj smrti Davida Dragičevića.

Sklonite se, bolje nego da vas sklanjamo

"Opozicija se generiše oko ovog pokreta u Banjaluci, ali ovo što mi radimo ovdje to treba da urade državni organi, kvalifikovani da rasvjetle te događaje. Nažalost, stradao je momak, i odmah se krenulo sa špekulacijama. Očigledno je da je bilo i nekih pogrešnih koraka i samih državnih organa, ali oni nisu bitno uticali na sam tok tih istraga, ali MUP je trebao da ćuti a ne da izađe sa konferencijom za štampu koja je iritirala. Mi ako prihvatimo da sada ulica kvalifikuje šta je bilo onda nam ne treba ni Tužilaštvo ni Sud. Međutim, neki su na dimenziji stradanja raznim kalkulacijama počeli da organizuju okupljanja koja su poprimila politički značaj. Mi smo čak formirali Anketni odbor u parlamentu sa nadom da će ti ljudi u odboru biti objektivni i reći da to treba da završe državni organi, a ne da se upuštaju u kvalifikaciju i kažu da je bilo ubistvo, a otkud oni znaju to? Tužilaštvo ne može dati odgovor na to, pokušava da nađe nove dokaze, ali to jedino Tužilaštvo može reći a ne Anketni odbor. Pokušala se napraviti neka vrsta priče od toga, ali ljudima je jasno da to moraju završiti državni organi", rekao je Dodik.

Dodao je da su se pod uticajem toga počele zaustavljati i prometnice u RS.

"Zaustavili su u Prijedoru najfrekventniju prometnicu a nakon dva dana smo im rekli; sklonite se, nemojte da vas mi sklanjamo. Ne možemo se mi povinovati onima koji su to organizovali, a Banjaluka zna ko je to organizovalo i zato nemaju političke podrške, i to su momci koji su iz najbogatijih porodica. Oni koji su na ekploataciji poslova sa javnim sektorom zaradili veliki novac i oni sada nešto protestvuju, ali situacija je stabilna", kazao je Dodik.

Borenović ima bolju kuću nego ja, protestuju bogataši

Odgovarajući na kritike opozicije po kojima se tvrdi da je Dodik izgubio osjećaj za realnost, Dodik ističe da je situacija potpuno obrnuta.

"Oni su su izgubili osjećaj za realnost. Borenović ima bolju kuću nego ja, njegova kuća je vrijednija nego moja. Kako onda da ja ne živim u realnom svijetu? Ja živim 30 kilometara odavde a on je došao kao izbjeglica i napravio kuću u Banjaluci. A možda sam i ja mogao, prema onome šta sam radio prije nego što sam ušao u politiku, mogao sam ne da ovdje imam kuću, nego da imam stambene zgrade, ali eto nisam, ali on je u realnom svijetu a ja nisam. U kojem je realnom svijetu Govedarica, šta je kod njih realno? Da ovdje ništa ne valja. Realno je to da ode Bakiru Izetbegoviću i da kaže da zaustave nas iz RS-a, a Bakir to iz svojih razloga čini veoma rado", naveo je Dodik.

Granični službenici ne čuvaju granicu

Komentarišći navode o separatizmu, Dodik je istakao kako bi volio da se dogovori o Bosni i Hercegovini i da dejtonska pozicija RS-a u Bosni i Hercegovini nije problem ali je, kako je kazao, dejtonska pozicija urušena i da treba tražiti novi dogovor.

"Imate niz stvari koje su napravljene na nivou Bosne i Hercegovine a ne funkcionišu. Samo se tamo nakupilo stotine i hiljade nekih uposlenika koji primaju plate. Danas ima 24 hiljade ljudi koji primaju plate iz budžeta Bosne i Hercegovine. Što će nama to? Je li to treba i Bošnjaku iz Sarajeva, meni u Banjaluci ili nekome bilo gdje, u Zenici recimo, je li ima neka korist? Ja tvrdim da od toga nema nikakve koristi. Je li imamo efikasniju granicu? Nemamo, ne bi nam ovako ulazili migranti da to imamo. Pa šta će nam onda pet hiljada graničnih službenika koji ne mogu da čuvaju granicu, a nešto moramo da uradimo. Šta će nam vojska koja ne može da čuva granicu? Kažu da im to nije u nadležnosti, ali ovo je vanredna situacija. Migranti će satrati i onako hirovitu situaciju u Bosni i Hercegovini", rekao je Dodik za Vijesti.ba

Evropa nam sa migrantima daje socijalne slučajeve

Dodao je da je prije dva mjeseca govorio o tome pa su mu rekli da Dodik izmišlja kako bi sakrio neke probleme u RS, a to je problem Evrope a ne BiH. Naveo je da se smije dozvoliti da migranti u Bosnu i Hercegovinu ulaze iz Srbije i Crne Gore jer su oni njihov problem.

"Čuli ste jučer Mektića koji kaže da smo u ozbiljnom problemu. Žao mi je tih ljudi. Niko ne može da gleda onu malu djecu koja se danima vuku po cestama, ali ljudi moji, Bosna i Hercegovina mora da kaže, ovo je problem Evrope. Oni su taj problem generisali. Otvorili su granice i kada su se napunuli sa ljudima koji njima trebaju, školovanim i mladim, onda su ih zatvorili i nama rekli; evo vama socijalne probleme, pa nek se lociraju kod vas, a mi imamo dovoljno socijalnih problema. E problem je što Ivanić i takvi neće da razgovaraju sa Evropom na taj način. Evropa nam kaže; imamo mi pare, pa ćemo vam dati da vi napravite u Kladuši,. Banjaluci u Sarajevu, te centre, i mi ćemo vam to plaćati pet godina, a šta poslije pet godina? Šta će nama to, izvinite, šta će nama to? Bosna i Hercegovina nema nijedan razlog da bude čak na ruti izbjeglica. Ovo što ulazi u BiH, 99 posto ulazi da ovdje ostane. Ko će se time baviti, a onda čujem to da ja izmišljam problem", rekao je Dodik

- Razgovarao sam sa nekim svojim pozanicima, Bošnjacima iz Sarajeva, koje sam znao i prije rata i ostali smo u dobroj komunikaciji i tvrdim da tu ima određena dimenzija prijateljstva, i oni su mi u šapatu, da ih neko ne čuje, pričali o tome, kako je nedopustivo da ovaj broj Arapa ulazi u Sarajevo, da je Ilidža potpuno preuzeta od strane Arapa, i da oni imaju određeni strah zbog svega toga, kazao je.

Za efikasnu Bosnu i Hercegovinu

"Kada kažu da je Dodik protiv Bosne i Hercegovine, mogu reći da je sam protiv ovakve neefikasne i nikakve Bosne i Hercegovine, ali jesam za efikasnu Bosnu i Hercegovinu, i za granicu na kojoj se kaže; ne možeš proći majstore, bez obzira ko si. Ma ne možeš proći ni iz Srbije, jer te Srbija primila pa nek ona to riješava kako zna. Šta će nama ovdje to? Ne možeš da uđeš iz Crne Gore, nedam ti da uđeš, jer Crna Gora te primila pa nek ona to riješava. I sad mi treba da riješavamo ovo u narednih pedeset godina, i ja sam protiv toga", naglasio je predsjednik RS-a.

Dodao je da takvu pogrešnu politiku vode u Predsjedništvu BiH i u Vijeću ministara.

"Imate, Mirka Šarovića, a provjerite, njegov bliski rođak je suvlasnik firme u Istanbulu koja iz BiH uvozi meso za Tursku. Da li ta Bosna i Hercegovina nekom treba. Znači ako si spreman da tome podrediš sve, onda nema nikakve efikasnosti", rekao je Dodik.

Rasporediti Oružane snage BiH na granicu

Zapitao se zbog čega pripadnici Oružanih snaga BiH ne bi mogli biti raspoređeni na državnu granicu.

- Pa šta rade, zbog čega postoje? Otiđite u Gacko - svaki dan „crnim prolazima“ u to područje uđe 50 do 100 ljudi iz Crne Gore. Imate mogućnost da pošaljete samo jednu patrolu i kažete: „Stani brate, ne možeš da prođeš, vrati se!“ - ističe Dodik.

Predlaže da BiH iz svojih sredstava godišnje izdvaja 10 miliona KM za migrante, ali da se oni ne nalaze u našoj zemlji.

- Hajde, evo, da to uradimo. Da mi pomognemo Evropi. Ja ću prvi glasati za to da damo za migrante 10 miliona, ali da ih u narednih pet godina nemamo u BiH - dodaje Dodik.

Potcrtava da BiH treba pojačati svoju politiku prema Hrvatskoj i reći: „Kakva je ovo priča da vi ne dozvoljavate ljudima da slobodno prolaze?“

- Ja nisam za to da Srbija rješava svoje migrantske probleme time što će oni doći u BiH. Ja sam protiv tog pitanja - dodaje Dodik.

O Džaferoviću, Bećiroviću i Radončiću

Kako aktuelni predsjednik Republike Srpske gleda na Predsjedništvo BiH u čijem je sastavu i Šefik Džaferović, imajući u vidu probleme s kojim su se, dok je on bio predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta BiH, suočavali zastupnici SNSD-a.

- On je bio načelnik Centra bezbjednosti u Zenici gdje je formiran El Mudžahedin, a nije poduzeo nikakve mjere. Mi smatramo da i on ima odgovornost za to. Ja ne mogu da biram Bošnjaka, niti hoću da Bošnjak bira Srbina za člana Predsjedništva, mada je Mladen Ivanić izabran glasovima Bošnjaka, koji su iskazivali neko nezadovoljstvo s njim jer su više očekivali - govori Dodik.

- Koga će izabrati Bošnjaci, ja na to ne mogu da utičem - taman to bio i Džaferović - ističe Dodik, naglasivši kako on neće biti taj koji će opstruisati rad Predsjedništva BiH.

Napominje kako ne prati političko djelovanje SDP-ovog kandidata za člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića.

- Znam da je nešto pokušavao da negativnim stvarima prema Republici Srpskoj i Srbima prikupi neku pažnju. Ja vjerujem, a možda nisam upravu, da dok Islamska zajednica ne kaže ko je član Predsjedništva, to se neće ni desiti - mišljenja je Dodik.

Naglašava da su na prethodnim izborima poziciju bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Haris Silajdžić i Sulejman Tihić dobijali zahvaljujući Islamskoj zajednici.

- Na posljednjoj vjerskoj službi pred izbore niko nije ništa rekao u džamiji, ali je pred njom stajalo obavještenje da Bošnjaci trebaju da glasaju za Mladena Ivanića. Ne kažem da to nije legitimno - ističe Dodik.

Navodi kako se aktuelni reisu-l-ulema Islamske zajednice Husein efendija Kavazović „'proslavio' kad je otišao tamo u Švajcarsku pa pričao o nama kao vlasima. A onda bi htio da ima suživot?“.

Na pitanje šta misli o Fahrudinu Radončiću kao kandidatu za člana Predsjedništva BiH, rekao je ga uopšte ne zanimaju kandidature za bošnjačkog člana.

- Nijednog od njih neću podržati tamo, niti očekujem da oni mene podrže ovdje - kazao je Dodik.

Kao buduće članove Predsjedništva BiH želi vidjeti ljude koji su pragmatični i spremni da naprave neke pragmatične poteze.

- Bošnjaci, naravno, imaju snažnu emociju za BiH i ona je ugrožena činjenicom da ta BiH nije po onoj mjeri kako to oni žele. Srbi, opet, neskriveno misle da BiH nije za njih. Ali nije ovdje niko iluzionista. Mi vidimo da je to neki zadati okvir, ali u tom zadatom okviru hajde nek svima nama bude dobro. Hajde da to pokušamo da uradimo - ističe Dodik.

Koalicija sa Čovićem i odnos s Izetbegovićem

Uslijedilo je pitanje vjeruje li Draganu Čoviću, s obzirom na to da je i 2014. HDZ napravio vlast sa Savezom za promjene.

- Jeste, ali sam se ja složio s tim. Tada je HDZ bio izopšten iz organa, a Lijanović i ostali su bili u strukturama i na nivou FBiH i BiH. Da bi se vratio, HDZ je morao da se uključi. Mi smo imali taj dogovor i sjeli smo. Ja sam rekao da razumijem tu situaciju i da je dobro da se on pozicionira. Sad je HDZ pozicioniran i to je jedna sasvim druga situacija - dodaje Dodik.

Naglašava da sa Čovićem nikad ništa nije radio ili se dogovorio da to bude protiv BiH, Bošnjaka ili bilo koga drugog.

- Mi pokušavamo ovdje da napravimo realan odnos i smatram da Hrvati treba da zadrže svoju konstitutivnost i da je od ključne važnosti za funkcionisanje BiH konstitutivnost tri naroda. Nas ne treba niko da privodi stolu da se mi složimo o tome da Hrvati treba da izaberu svog kandidata, Srbi svoga, Bošnjaci svoga, i da tu ne smije biti miješanja drugih - rekao je Dodik.

Odgovorio je i na pitanje može li sa Čovićem konačno završiti pitanje konstitutivnosti Srba u FBiH, odnosno u kantonima u kojima se na vlasti nalazi HDZ.

- To je ostalo otvoreno. RS je to završila, a FBiH, odnosno kantoni nisu. I u tom pogledu naravno da smo uvijek očekivali da se to postavi na dnevni red. I uvijek je Čović bio za da se to pitanje riješi, i vjerujem da će biti riješeno i treba biti riješeno. Naravno, ukoliko se ne riješi u dogledno vrijeme, može da bude problema i među nama - napomenuo je Dodik.

Uslijedilo je pitanje da li će, prema mišljenju analitičara, jačanjem veza turskog i ruskog predsjednika, Recepa Tayyipa Erdogana i Vladimira Putina, u neku ruku biti umanjen sukob na relaciji Dodik – Izetbegović?

- Pa Izetbegovića i nema. Pa, šta će on od oktobra biti? Evo, zapišite da će ga otkačiti ovi njegovi iz SDA. Do proljeća više neće biti ni predsjednik. On nije uopšte relevantan. On je prošlost - mišljenja je Dodik.

Smatra da je Izetbegović loše vodio bošnjačku nacionalnu politiku, jer ju je ponovo suprotstavio hrvatskoj politici i snažno usložio odnose sa Srbijom, „što svakako ne može da bude korisno za Bošnjake“.

- Izetbegović je za partnera izabrao opozicioni SDS, i ako nećete da uvažite srpsku većinu, vi govorite šta mislite o Srbima. Bilo je sjajnih prilika da ranije završimo pitanje Sejdić - Finci. Problem bošnjačke politike je maksimalizacija - u svemu hoće sve. Toga nema i neće nikad ni biti - poručio je predsjednik manjeg bh. entiteta.
Problematičnim je ocijenio artikulisanje bošnjačke nacionalne politike, koja je potpuno podijeljena.

Vijesti.ba

Više...

MUP Srpske od srijede na istočnim granicama BiH zbog "navale" migranata

Granična policija BiH najavila je da će od sutra granični pojas na istoku BiH, pod nadležnošću i u saradnji sa pripadnicima ove agencije, nadzirati i pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske i Policije Brčko distrikta.

Na sastanku u Sarajevu sa rukovodiocima osnovnih i jedinica Granične policije pod čijom nadležnošću su područja sa najvećim pritiskom migranata iz pravca Srbije i Crne Gore zaključeno je da je najveći procenat migranata odvraćen ili otkriven na istočnom dijelu granice, zbog čega su pripadnicima Granične policije pridruženi policijski službenici Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH i Agencije za istrage i zaštitu BiH.

Na sastanku, organizovanom radi dogovaranja novih modaliteta sprečavanja ilegalnih ulazaka, razgovarano je o konstantnom prilivu migranata na područjima u nadležnosti terenskih kancelarija Granične policije "Istok" sa sjedištem u Višegradu, "Sjeveroistok" sa sjedištem u Bijeljini i "Jug" sa sjedištem u Čapljini, što iziskuje još efikasnije pojačane mjere, koje se na granici realizuju od oktobra prošle godine.

Direktor Granične policije BiH Zoran Galić rekao je da insistira na boljoj organizaciji i koordinaciji na terenu, posebno sa kolegama iz lokalnih policijskih uprava i stanica, saopšteno je iz Granične policije BiH.

On je istakao da zahtijeva veću fleksibilnost timova na terenu, zbog činjenice da migranti u sve kraćem vremenskom periodu pronalaze nove pravce kretanja: šumske i teško prohodne puteve, brdovita područja, pa čak i rijeku.

Galić je naglasio da od glavnih inspektora i načelnika terenskih kancelarija očekuje potpunu odgovornost za stanje ilegalnih migracija na području pod nadležnošću njihove organizacione jedinice i maksimalan angažman radi sprečavanja ove pojave.

On je istakao da je svjestan da je devetomjesečno preduzimanje pojačanih mjera, uz znatan kadrovski manjak, gotovo iscrpilo ljudske i materijalno-tehničke kapacitete ove policijske agencije, ali da se situacija s povećanim brojem migranata ne smiruje, zbog čega se nastavlja maksimalno korišćenje svih raspoloživih resursa.

Navodi se da, u skladu sa zaključcima Savjeta ministara i Operativnog štaba za pitanje migracija u BiH, to podrazumijeva da će policijski službenici Granične policije BiH preduzeti sve neophodne zakonske mjere s ciljem sprečavanja ulaska migranata iz pravca Srbije i Crne Gore u BiH. Na sastanku su bili i zamjenik direktora Fahrudin Halač i pomoćnik direktora za organizaciju i operacije Slobodan Krstić.

Agencije

Više...

"Kućna" droga ubija najviše mladih u Srpskoj

Dok narkomani u Republici Srpskoj svakog dana troše kilograme teških droga, odnosno heroina, kokaina, spida i ekstazija, policija je u proteklih sedam godina zaplijenila tek nešto više od 11 kilograma ove vrste narkotika.

Ukupan broj narkomana nijedna zemlja, pa ni BiH, odnosno Republika Srpska ne znaju, ali je ustaljena praksa da se taj broj procjenjuje da je do deset puta veći od broja zavisnika koji su se javili na liječenje tokom godine.

Kako je broj onih koji se tokom godine u RS jave na liječenje oko 300, onda se prostom matematikom dolazi do podatka da je broj narkomana u RS oko 3.000.

Matematički gledano, u krv mladih koji žive u RS u proteklih sedam godina ušpricano i ušmrkano je više od dve tone teških droga, narkodileri su zaradili više od 80 miliona maraka, a policija je zaplijenila tek mrvice.

Kokain, takozvana “droga bogatih” gotovo da i ne postoji u RS, barem kada su u pitanju zapljene, jer je od 2011. godine MUP Republike Srpske zaplijenio tek nešto više od četiri kilograma kokaina.

Droga koja je najčešće na meti policijskih akcija, o čemu svjedoči i količina koja je oduzeta jeste marihuana.

Tako je u periodu od 2011. godine do aprila ove godine policija Republike Srpske zaplijenila više od tone marihuane i skanka.

Iako nam zvanični podaci MUP RS o količini zaplijenjenih “teških” droga govore da u RS gotovo da i ne postoje narkomani, nažalost, stvarnost je drugačija, a dovoljno je samo na trenutak stati i pogledati kakvo je stanje na ulicama u noćnim satima.

Prema podacima nacionalnog koordinatora za borbu protiv alkoholizma i narkomanije u RS se svake godine na liječenje javi tek svaki deseti zavisnik od heroina.

Sagovornik “EuroBlica” odlično upućen u ovu oblast otkriva da se posljednjih godina i u Srpskoj dogodila određena tranzicija kada su u pitanju teške droge.

– Heroin polako odlazi u zaborav, jer su ga zamijenile “kućne” droge u koje se stavljaju razne hemikalije, među kojima i domestos. To se kuva i prodaje kao “spid” ili “ekstazi” i to je ono što trenutno ubija najviše mladih, jer se zavisnost stvara za svega par dana, a posljedice su katastrofalne – objašnjava sagovornik “EuroBlica” čiji idenitet je poznat redakciji.

Prema njegovim riječima, na ulicama Banjaluke je sve više i “lošeg kokaina”.

– Cijena kokaina je oko 80 maraka, ali taj kokain koji se svakodnevno šmrče po lokalima u Banjaluci je sve samo ne “čist”. Sa marihuanom je druga priča. U posljednje vrijeme skočila je njena cijena, pa se sada “pis” nabavlja po 20 maraka, jer velike količine odlaze na ilegalno medicinsko tržište za pravljenje ulja od kanabisa, gdje par mililitara košta nekoliko stotina evra – objasnio je sagovornik “EuroBlica”.

Priču našeg sagovornika potvrđuje i posljednji izvještaj Evropskog centra za praćenje droga i zavisnosti o drogama u kojem se između ostalog, navodi da su snažne sintetičke droge koje su se pojavile na ulicama gradova EU rastuća prijetnja zdravlju.

– Od 2012. godine EU sistem ranog upozoravanja prima sve veći broj izvještaja o sintetičkim drogama i štetnim posljedicama koje one uzrokuju. Ove vrste droga predstavljaju veliku opasnost za zdravlje, ali i izazov za agencije za borbu protiv droga – navodi se u posljednjem izvještaju Evropskog centra za praćenje droga.

– U današnje vrijeme gotovo da ne možete pronaći maloljetnika koji nije probao ili nije bio u društvu nekoga ko je konzumirao marihuanu, ali kao što rekoh, od dva zla sve je prisutnije ono gore zlo, odnosno hemikalije poput “spida” i “eksera” koje su daleko jeftinije od marihuane, a bukvalno razaraju organizam. Pogledajte samo policijske izvještaje u kojima se može pročitati koliki je porast nasilja među mladima, posebno maloljetnicima. Upravo je ta hemija jedan od glavnih uzroka – ispričao je sagovornik “EuroBlica”.

Preciznih podataka o broju narkomana u RS, pa tako i u BiH nema, jer ne postoje adekvatna istraživanja, ali se zna da taj broj raste zajedno sa količinom droge koja se pojavljuje u našoj zemlji.

Ovome u prilog ide i zvanična informacija MUP Republike Srpske da se povećava i broj maloljetnika koji prodaju drogu.

Podaci ministarstava pokazuju da broj maloljetnika koji prodaju drogu raste, pa ih je tako 2016. godine uhapšeno petoro, a prošle godine sedmoro.

– Svi oni su stariji maloljetnici, odnosno imali su od 16 do 18 godina. Zbog konzumiranja droge u 2017. lisice su stavljene na ruke 20 tinjedžera. Od tog broja, njih troje su mlađi maloletnici, odnosno imali su od 14 do 16 godina. Godinu ranije otkrili smo deset starijih maloljetnika koji su uživali narkotike – naveli su još ranije iz MUP RS.

Nedostaju preventivne akcije

Psiholog Aleksandar Milić ističe da se institucije sistema bave samo posljedicama, dok ozbiljnih preventivnih akcija gotovo da nema.

– Nedostaje nam dio primarne prevencije, odnosno rada nastavnika i vaspitača sa djecom. Razgovarao sam da se pokrene incijativa preko ministarstava obrazovanja, zdravlja i socijalne zaštite, te porodice, omladine i sporta, jer je svemu uzrok ne znanje. Mi intervenišemo kada su djeca već izgubljena, a primarna zaštita i ne postoji- tvrdi psiholog Milić. Dodaje kako su uličarsko ponašanje, nasilje, dilanje droga i konzumiranje narkotika sve češće pojave kod mladih.

– Naša populacija se ionako iz godine u godinu smanjuje, a neće nam biti perspektive ukoliko ne budemo radili sa djeco m- zaključio je Milić.

SrpskaInfo.com

Više...

Njemačka: Državljanin BiH pijan napao dječaka

  • Objavljeno u Svijet

U njemačkom Pasingu pokrenut je postupak protiv 32-godišnjeg državljanina BiH zbog nanošenja teških tjelesnih povreda.

Sve je počelo u jednom lokalnom restoranu brze hrane, gdje je pijani Bosanac počeo verbalno vrijeđati 15-godišnjeg dječaka iz Sirije, piše njemački Fokus.

Tinejdžer je napustio restoran, ali je za njim krenuo državljanin BiH koji je imao čak dva promila alkohola u krvi.

Stigao ga je na ulazu u lokalni voz S-Bahn, nekoliko puta oborio na zemlju. Sirijac se pridigao, ušao u voz, ali Bosanac je krenuo za njim, nastavio ga udarati i pokušao izbaciti.

Incident je eskalirao, život sirijskog dječaka bio je u opasnosti jer je jednom nogom visio između ivice platforme i voza spremnog za polazak.

Sirijskog dječaka pokušali su zaštititi 30-godišnja žena iz Sendlinga i 26-godišnjak iz Pasinga koji su vjerovatno uspjeli spriječiti najgore.

Ubrzo je stigla policija i uhapsila državljanina BiH, dok je dječak iz Sirije prebačen u bolnicu krvavog nosa, s brojnim modricama i ogrebotinama na glavi i gornjem dijelu tijela.

Agencije

Više...
Priključi se za RSS feed