Login
<a class="gkTwitter" href="#">Twitter</a><a class="gkFb" href="#">Facebook</a><a class="gkPinterest" href="#">Pinterest</a><a class="gkGplus" href="#">Google+</a>

Hoće li Dodiku biti zabranjeno učešće na izborima!?

Antidejtonsko djelovanje, izjave protiv BiH, otvorene prijetnje i napadi, atmosfera straha koju Dodik i njegovi politički i kriminalni jastrebovi šire u Republici Srpskoj uoči oktobarskih izbora, razlozi su zbog kojih bi lideru SNSD moglo da bude zabranjeno učešće na izborima, saznaje Istinito.

Nakon što su SAD uvele sankcije potpredsjedniku SNSD i poslaniku u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Nikoli Špiriću, zbog dokazanog učešća u korupciji, otvara se pitanje njegove kandidature na predstojećim izborima. To automatski povlači i paralelu sa liderom SNSD Miloradom Dodikom, kome su SAD takođe uvele sankcije početkom 2017. godine i to zbog antidejtonskog djelovanja.

U pojedinim medijima se uveliko spekuliše da bi neke strane ambasade od visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH mogle zatražiti da sankcioniše Milorada Dodika i spriječi njegovu kandidaturu za srpskog člana Predsjedništva BiH.

- Navodno su zapadne sile i više nego zabrinute zbog političkog djelovanja SNSD-a i odnosa koje funkcioneri ove stranke imaju s Rusijom, jer se postupanja Dodika i njegovih parlamentaraca direktno održavaju na nacionalnu sigurnost zapadnih zemalja, prenosi portal Klix.

Od kancelarije visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH (OHR) zatražili smo potvrdu informacije da će naredne sedmice biti održana sjednica Savjeta za implementaciju mira (PIK), na kojoj bi se raspravljalo o eventualnoj suspenziji Milorada Dodika.

- Visoki predstavnik se redovno sastaje sa Upravnim odborom Vijeća za provedbu mira na nivou ambasadora, kako bi razmatrali prilike u zemlji. Dnevni red ovih sastanaka nije javan, glasio je kratak odgovor iz OHR.

Budući da OHR nije ni potvrdio, niti demantovao mogućnost održavanja sjednice PIK-a, ostaje nejasno i da li je neko od ambasadora zemalja EU ili SAD zatražio Dodikovu suspenziju.

Za sada je jedino poznato da je visoki predstavnik posljednjih dana primio nekoliko pisama od političara i intelektualaca u kojima je pozvan da iskoristi bonska ovlašćenja i zabrani političko djelovanje predsjedniku SNSD Miloradu Dodiku.

Kandidati za članove Predsjedništva BiH Mirsad Hadžikadić (Platforna za progres) i Amer Jerlagić (Stranka za BiH) poslali odvojena pisma visokom predstavniku.

Hadžikadić je u pismu naveo da izostanak adekvatne reakcije Incka na izjave Milorada Dodika neće samo biti znak da se OHR ne zanima za svoje dužnosti u Bosni i Hercegovini, nego i da prećutno odobrava interno rušenje države i njenih institucija koje su mnogi mukotrpno gradili boreći se s raznim ograničenjima ustava koji je ovoj zemlji nametnut kroz Dejtonski mirovni sporazum.

- Ja vas ovim putem, kao kandidat za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, pozivam da napravite izuzetak u odnosu na svoju dosadašnju praksu nekorištenja bonskih ovlasti i Milorada Dodika trajno udaljite iz izbornog procesa, napisao je Hadžikadić.

On je Incka podsjetio i da je na upit novinara RTRS-a da li je njegov politički motiv i danas nezavisna Republika Srpska, Dodik odgovorio: "Naravno, ja to i ne krijem". U istom intervjuu, također je rekao: "Bosna i Hercegovina nije moja država".

Kandidat za člana Predsjedništva BiH i predsjednik Stranke za BiH Amer Jerlagić u svom pismu Inzku je naveo da su posljednje Dodikove izjave "da ga BiH ne interesuje i da je njegov krajnji politički cilj nezavisna Republika Srpska" prelile čašu, pa makar se radilo o politikanstvu.

- Do sada ste/smo trpjeli njegove protiv ustavne i protiv državne izjave, ali ovaj put se radi o kandidatu za člana Predsjedništva BiH i od vas očekujemo jasnu reakciju. S ovakvim izjavama ni u jednoj zemlji svijeta ne bi mogao biti kandidat za predsjedništvo države. Gospodine Inzko, od vas očekujemo da kao konačni tumač civilnog dijela Dejtonskog mirovnog sporazuma primjenite svoje ovlasti i Dodika suspendujete iz političkog života u Bosni i Hercegovini, napisao je Jerlagić.

Visokom predstavniku međunarodne zajednice u BiH pisao je i predsjednik Foruma bošnjačkih intelektualaca i profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu akademik Suad Kurtćehajić.

- Minimum ispod koga se ne bi smjelo ići jeste da se njemu lično zabrani izlazak na izbore jer ne može član Predsjedništva BiH ili predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine biti osoba koja izjavljuje da Bosna i Hercegovina nije njegova država ili da mu je politički cilj nezavisna Republika Srpska što znači kraj Bosne i Hercegovine. Za udaljavanje Dodika iz politike ne treba vam Vijeće za implementaciju mira jer je ono vaš savjetodavni, a ne naredbodavni organ, napisao je Kurtćehajić.

Iako mnogi smatraju da bi ovakvi zahtjevi koji dolaze iz Sarajeva mogli da budu vjetar u leđa Dodikovoj izbornoj kampanji u Republici Srpskoj, naročito među desno orijentisanim biračima, tehnički, Dodik bi ipak mogao da bude uklonjen sa liste, što bi značilo i kraj njegove političke karijere.

Istinito

Više...

Propao Dodikov dogovor sa Hrvatima: Zbog Pelješkog mosta ne gradi se most na Savi

  • Objavljeno u Region

Projekat gradnje mosta Gradiška preko rijeke Save između Hrvatske i Bosne i Hercegovine prva je finansijska “žrtva” mosta Pelješac, prenosi Jutarnji.hr

Hrvatske ceste i Ministarstvo prometa planirali su da gradnju mosta finansiraju sredstvima iz Operativnog programa konkurentnost i kohezija za period 2014 - 2020. EU je za to namijenio 330 miliona eura.

Kako je sav taj novac otišao na sufinansiranje gradnje mosta Pelješac, za sve ostale projekte u hrvatskoj cestogradnji nije ostalo novca, pa će se ovaj projekat morati finansirati novim kreditnim zaduženjem. Ministarstvo prometa je pokušalo da projekat sufinansira kroz Evropski fond za regionalni razvoj, a u sklopu investicijskog prioriteta 7a – podrška multimodalnom jedinstvenom evropskom saobraćajnom prostoru ulaganjem u transevropsku saobraćajnu mrežu, ali to nije uspjelo.

Desetogodišnji pregovori

S obzirom na takav razvoj situacije, Hrvatske ceste će se zadužiti na inostranom tržištu, najvjerojatnije kod EIB-a ili EBRD-a, uz državnu garanciju. Tek kad Vlada izda državno jamstvo i realizuje se kredit, Hrvatske ceste će raspisati konkurs za izvođača radova, prenosi Jutarnji pozivajući se na izvore u Ministarstvu prometa.

To se očekuje do kraja godine. Projekat Gradiška sačinjavaju most preko rijeke Save, 9,5 kilometara četverotračne ceste koja bi spajala most s autoputem Zagreb – Lipovac, te međunarodni granični prelaz najviše kategorije. Ukupna procijenjena vrijednost gradnje mosta i spojne ceste je oko 60 miliona eura.

Cijena mosta je oko 23 milijuna eura, od čega pola plaća Hrvatska, a pola Bosna i Hercegovina. Kako za realizaciju projekta nisu osigurana sredstva EU, Hrvatske ceste će prvo raspisati konkurs za gradnju mosta, a u nekoj drugoj fazi za pristupnu cestu. Gradnja graničnog prelaza je pak u ingerenciji Ministarstva finansija.

O gradnji ovog mosta Hrvatska i Bosna i Hercegovina pregovaraju više od deset godina. On je od velikog značaja za Bosnu i Hercegovinu i Republiku Srpsku jer se nastavlja na već sagrađenu autocestu od Gradiške do Banjaluke te bi bio jedan od glavnih cestovnih izlaza iz BiH prema Hrvatskoj. Stoga tamošnje vlasti rade konstantan pritisak na Hrvatsku da krene u realizaciju ovog projekta, navodi Jutarnji.

On je bio i dio svojevrsne “trgovine” između Hrvatske i Republike Srpske. Naime, predsjednik RS Milorad Dodik je naredio članovima svoje stranke u BiH parlamentu da zajedno sa zastupnicima HDZ-a glasaju protiv blokade gradnje mosta Pelješac što je tražio SDA nakon što je iz Zagreba dobio čvrsto obećanje da će Hrvatska ove godine krenuti u realizaciju ovog projekta. No zbog problema s finansiranjem cijela se priča s hrvatske strane odužila, a u BiH su sve nervozniji jer Hrvatske ceste, iako je dano čvrsto obećanje, još nisu raspisale konkurs za izvođača radova.

BiH strana je, naime, već osigurala finansijska sredstva preko Europske investicijske banke, a novi granični prelaz kod budućeg mosta je pred završetkom i uskoro će biti pušten u promet. U hrvatskom Ministarstvu financija naglašavaju kako će granični prelaz s hrvatske strane biti sagrađen paralelno sa završetkom mosta preko rijeke Save.

“Trenutno se u suradnji s Hrvatskim cestama radi na izradi određenih rješenje za ishođenje potrebnih dozvola za građenje.”

Granični prelaz

U Ministarstvu kažu da na pitanja o cijeni, vremenskom roku gradnje i izgledu graničnog prijelaza, ne mogu odgovoriti “jer na mostu nije započela gradnja, a nemamo ni približan datum kada će započeti i koliko će trajati. Prema našim planovima u sljedećoj godini gradnja graničnog prelaza neće započeti jer opet smo vezani na gradnju mosta i pristupnih cesta sa strane Republike Hrvatske”, stoji u odgovoru Ministarstva finansija.

Prema projektu most Gradiška ukupne je dužine 426 metara, širine 22,6 metara i imaće četiri saobraćajne trake od kojih će svaka biti široka 3,75 metara. Predviđeno vrijeme gradnje je tri godine.

Jutarnji.hr/IstinitoA

Više...

Pompeo ima vjerodostojne informacije o Špirićevoj korupciji

Državni sekretar SAD Michael Pompeo i Ministarstvo inostranih poslova SAD posjeduju vjerodostojne informacije da je gospodin Nikola Špirić bio uključen u javnu korupciju i ostvario korist od iste, uključujući ostvarivanje nepropisne koristi tokom obavljanja javnih funkcija i ometanje javnih procesa tokom svog mandata kao člana Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, rečeno je agenciji Patria iz Kancelariji za odnose s javnošću Ambasade SAD u BiH.

Na stranici State Departmenta u ponedjeljak naveče je objavljeno da je Vlada SAD uvela sankcije Nikoli Špiriću, potpredsjedniku SNSD te zastupniku u Parlamentu Bosne i Hercegovine. U odluci se navodi da se sankcije potpredsjedniku SNSD uvode "zbog uključenosti u korupciju"

I Špirić i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik optužili su ambasadoricu SAD u BiH Maureen Cormack za takvu odluku američke Vlade.

„Kada državni sekretar posjeduje vjerodostojne informacije da je neki zvaničnik bio uključen u značajne koruptivne aktivnosti, Odjeljak 7031(c) (Department of State, Foreign Operations, and Related Programs Act of 2018) nalaže da taj zvaničnik i članovi njegove neposredne porodice budu označeni kao osobe kojima nije dozvoljen ulazak u SAD“, objašnjavaju iz Ambasade Sjedinjenih Američkih Država.

„Govoreći uopšteno, korupcija nanosi značajnu štetu ekonomiji, društvu i sigurnosti, omogućava postojanje organizovanog kriminala, te potkopava povjerenje u vladavinu prava i vlast. To direktno utiče na nacionalne sigurnosne, ekonomske i vanjskopolitičke interese kako Sjedinjenih Američkih Država tako i partnerskih zemalja.

S obzirom na okolnosti ovog konkretnog slučaja, vjerujemo da je važno da vlasti i javnost Bosne i Hercegovine budu upoznati sa time koliko ozbiljno Sjedinjene Američke Države shvataju problem javne korupcije i uključenost gospodina Špirića u koruptivne aktivnosti.

Vlada Sjedinjenih Američkih Država i dalje ukazuje na važnost postojanja zakona u BiH koji sprečavaju korupciju i pružaju podršku jakim i nezavisnim policijskim i pravosudnim institucijama potrebnim za bilo kakav ozbiljan korak u borbi protiv korupcije“, naveli su iz Ambasade.

nap.ba

Više...

Gorivo ponovo poskupjelo!

Maloprodajne cijene nafte porasle su do 10 feninga po litru na benzinskim pumpama koje posluju u Bosni i Hercegovini, prenosi portal Klix.ba.

Maloprodajne cijene porasle su analogno povećanjima veleprodajnih cijena, odnosno analogno cijenama na svjetskom tržištu.

Cijene dizela na benzinskim pumpama u Bosni i Hercegovini dostižu do 2.36 KM po litru, dok su samo prije nekoliko dana cijene išle do 2.26 KM po litru.

Bezolovno gorivo poskupjelo je za pet feninga, pa je tako na pojedinim pumpama cijena benzina sa 95 oktana 2.36 KM po litru, dok je nekoliko dana unazad iznosila 2.31 KM po litru.

Podsjećamo, ekonomski analtičari su ranije upozoravali da su naftni trgovci hitri da podignu cijene kada one porastu na međunarodnom tržištu, ali ne i kada padnu.

To se obistinilo i ovaj put, budući da su cijene na međunarodnim tržištima porasle 6. septembra, što ukorak prate bh. trgovci.

Na londonskom je tržištu cijena barela porasla 28 centi u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 77.55 dolara.

Ovo povećanje cijena goriva je još jedno u nizu od početka godine. Najveću poskupljenje nafte i naftnih derivata nametnuto je bh. građanima 1. februara kada je počela primjena novousvojenog Zakona o akcizama, kada su cijene povećane do 25 feninga po litru.

Klix.ba

Više...

Ambasador UK predao akreditive predsjedavajućem Predsjedništva BiH

Novoimenovani ambasador Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske u Bosni i Hercegovini,  Metju Fild, predao je danas akreditive predsjedavajućem Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakiru Izetbegoviću. Fild je rekao da će Bregzit značiti veće, a ne manje prisustvo Ujedinjenog Kraljevstva u BiH.

U svom obraćanju ambasador Fild je istakao da je predanost Vlade Ujedinjenog Kraljevstva Bosni i Hercegovini snažnija nego ikada i da između ove dvije zemlje postoji partnerstvo zasnovano na uzajamnom povjerenju, iskrenosti i praktičnoj saradnji.

- Veliko mi je zadovoljstvo i privilegija, da u ime Njenog veličanstva kraljice Elizabete druge, preuzmem dužnost britanskog ambasadora u Bosni i Hercegovini. Odnosi naše dvije zemlje su bliski i dugotrajni. To je partnerstvo, zasnovano na uzajamnom povjerenju, iskrenosti i praktičnoj saradnji. Imao sam sreću da dođem na ovu poziciju nakon mog predanog i energičnog prethodnika Edvarda Fergusona. Vlada Ujedinjenog Kraljevstva je predano radila kako bi pomogla ovoj zemlji da bude prosperitetna, uključujući i putem Britansko-njemačke inicijative. Ja ću se zaista truditi da nastavim graditi na tim jakim temeljima, rekao je Fild.

On je naveo da predanost Ujedinjenog Kraljevstva Bosni i Hercegovini nikada nije bila snažnija i da će, kao što je i najavljeno na Samitu o Zapadnom Balkanu održanom u julu u Londonu,  udvostručiti pomoć razvoju regiona, a time i BiH.

- Nastavićemo podržavati vaše institucije, poslovne lidere, sudije, policajce, vojnike, nastavnike i mlade. U partnerstvu sa vama, spremni smo uraditi i puno više. Činjenica da su građani Ujedinjenog Kraljevstva odlučili da napuste Evropsku uniju će mnogo toga promijeniti. Ali, to ni u kom slučaju neće umanjiti podršku Ujedinjenog Kraljevstva Bosni i Hercegovini i ostvarivanju težnje njenih građana za euro-atlantskim integracijama. Upravo suprotno, Brexit će značiti veće, a ne manje, prisustvo Ujedinjenog Kraljevstva ovdje, rekao je novoimenovani britanski ambasador.

Jedna od prvih aktivnosti ambasadora Filda, nakon prvog sastanka sa svojim timom, bila je reakcija na napad na novinara Vladimira Kovačevića, kojeg su dvojica još nepoznatih napadača pretukla ispred njegovog stana u nedjelju, 26. avgusta.

Ambasador Fild na ovu dužnost dolazi sa dugogodišnjim iskustvom rada za britansko Ministarstvo vanjskih poslova. U svojoj karijeri je uglavnom bio nadležan za politička pitanja, bilo da je riječ o bilateralnim odnosima sa Brazilom i Argentinom ili koordiniranju sa Evropskom unijom po pitanju bliskoistočnog mirovnog procesa. Dobar je poznavalac prilika u Bosni i Hercegovini i regionu jer je prethodno radio kao šef Odjela za pitanja Evropske unije i politiku Britanske ambasade u Zagrebu tokom perioda pregovora Hrvatske i EU o pristupu, zatim kao politički savjetnik u Misiji Evropske unije u Skoplju i kao šef političkog odjela u Delegaciji Evropske Unije u BiH.

Više...

CIK ovjerio izborne liste

Centralna izborna komisija BiH (CIK) ovjerila je redovne kandidatske liste za sve nivoe na predstojećim Opštim izborima.

Ovjereno je blizu 800 kandidatskih listi, među kojima će građani na izborima moći birati kandidate za sve nivoe vlasti.

S obzirom na to da je istekao rok za podnošenje žalbi, CIK je zvanično objavio sve liste koje zadovoljavaju uslove za učešće na izborima 7. oktobra.

Kompletnu listu svih kandidata možete pogledati na OVOM LINKU (pdf).

Do 8. avgusta je rok da se podnesu kompenzacione liste, a CIK će imati rok do 23. avgusta da ih ovjeri, nakon čega će javnosti biti poznato koga su to stranke postavile na komepenzacione liste koje brojnim kandidatima znače i siguran izbor u skupštine i parlamente.

mondo.ba

Više...

Ukupan javni dug BiH iznosi 11,3 milijarde KM

Ukupan javni dug Bosne i Hercegovine, po podacima Ministarstva finansija i trezora BiH, iznosio je 11,3 milijardi KM na kraju prošle godine i smanjen je za 6,1 odsto u odnosu na godinu ranije.

U Direkciji za ekonomsko planiranje BiH kažu da Bosna i Hercegovina spada u umjereno zaduženu zemlju, te da se nalazi u “zlatnoj sredini” u poređenju sa evropskim zemljama u razvoju (Albanija, Bugarska, Crna Gora, Hrvatska, Mađarska, Makedonija, Poljska, Rumunija, Srbija i Turska).

Spoljni dug je tokom prošle godine smanjen za osam odsto i na kraju 2017. godine iznosio je 7,9 milijardi maraka. Tokom prošle godine povučeno je oko 513 miliona konvertibilnih maraka novih kredita što je za 27 odsto manje nego u godini ranije.

Istovremeno je oko 2,2 miliona KM plaćeno penala po osnovu angažovanih, a ne povučenih sredstava. Oko 43 odsto plaćenih penala odnosi se na “kazne” prema Međunarodnom monetarnom fondu, a koje će, kako kažu nadležni, biti refunidrane kako se budu povlačile nove tranše.

Na servisiranje spoljnog duga u prošloj godini je utrošeno oko 983 miliona konvertibilnih maraka ili za čak 36 odsto više nego u 2016. godini. Od toga je Federacija BiH vratila 632,4 miliona KM, Republika Srpska 341,6 miliona KM, 9,3 miliona KM je vratio Brčko Distrikt i institucije BiH.

Srpskainfo.com

Više...

Rastao izvoz BiH u Srbiju i Hrvatsku u prvom polugodištu

BiH je u prvom polugodištu u Srbiju izvezla robu vrijednosti 601 milion KM, što je više za 14,69 odsto u odnosu na isti period prošle godine, podaci su Spoljnotrgovinske komore BiH.

Uvoz iz Srbije iznosio je oko 1,28 milijardi KM, što je više za 7,68 odsto u odnosu na prvo polugodište lani.
Na tržište Srbije najviše je izvezeno koksa i polukoksa od kamenog uglja i to u vrijednosti 126,33 miliona KM, električne energije 78,95 miliona KM, toplo valjane žice od željeza 41,96 miliona KM, drveta obrađenog po dužini 26,42 miliona KM, te šipki od željeza i nelegiranog čelika u vrijednosti od 20,16 miliona KM.

Iz Srbije u BiH je uvezeno naftnih ulja i ulja od bitumenskih minerala u vrijednosti od 76,03 miliona KM, ulja od sjemena suncokreta, šafranike ili pamuka 40,25 miliona KM, kukuruza 38,82 miliona KM, hljeba, peciva, kolača i keksa 30,85 miliona KM, te sjemena suncokreta u vrijednosti od 27,66 miliona KM.

Kada je riječ o spoljnotrgovinskoj razmjeni sa Hrvatskom, izvoz iz BiH u ovu zemlju EU u prva dva kvartala iznosio je blizu 724 miliona KM, što je više za 16,57 odsto u odnosu na isti period 2017, dok je uvoz iznosio 1,47 milijardi KM, što je više za 10,26 odsto u odnosu na prvo polugodište lani.

Električne energije izvezeno je u vrijednosti od 144,01 miliona KM, sirovog aluminijuma 67,06 miliona KM, drveta 34,12 miliona KM, sjedala 28,14 miliona KM, te naftnih ulja i ulja bitumenskih minerala u vrijednosti od 25,07 miliona KM.

Iz Hrvatske se u BiH uvezlo najviše naftnih ulja i ulja bitumenskih minerala u vrijednosti od 162,46 miliona KM, kamenog uglja, briketa i slično 44,33 miliona KM, čokolade i drugih prehrambenih proizvoda koji je sadrže 33 miliona KM, piva od slada 28,56 miliona KM, te portland cementa, aluminijumskog cementa i drugih vrsta u vrijednosti od 24,31 milion KM.

Srpskainfo.com

Više...

Kome ide novac iz budžeta – veća transparentnost kroz uspostavu registra dodijeljenih grantova za NVO u BiH!

Značajan broj organizacija svakodnevno prestaje sa radom zbog nedostatka finansijske podrške dok neprihvatljivo veliki broj aktivista javno svjedoči o netransparentnoj dodjeli sredstava.

Centar za promociju civilnog društva održao je 05.07. 2018. godine 2. akcionu konferenciju pod nazivom „STANJE CIVILNOG DRUŠTVA - Održivost ili preživljavanje“ sa ciljem prezentacije aktuelnog stanje u izgradnji povoljnog okruženja za razvoj civilnog društva u BiH, izazova sa kojima se susreću udruženja i fondacije u finansiranju svojih aktivnosti iz domaćih izvora, te mogućnostima razvijanja vlastitih komercijalnih aktivnosti i nezadovoljavajućem zakonodavnom okviru kojim se obezbjeđuje finansijska održivost, izostanku institucionalne podrške ovakvim rješenjima kojima se pomaže teško zapošljivim katergorijama, kao i značajnim finansijskim efektima koji se na ovaj način mogu ostvariti.

„Mi smo uradili dva vrlo kvalitetna istraživanja, 2010. i 2012. godine i ustanovoljeno je da se sa svih nivoa u Bosni i Hercegovini izdvaja oko 100 miliona KM i taj iznos je u padu. Ne možemo spekulisati koliko je bilo u prošloj godini. Mi čak i za 2016. godinu nismo uspjeli sakupiti podatke za sve nivoe vlasti, odnosno dobili smo samo 70 posto podataka. I to nam ne daje mogućnost da damo stopostotne podatke. Mi se zalažemo je da ta dodjela mora biti transparentna, obavljena kroz proces monitoringa i evaluacije te biti usmjerena prema cilju koji je u skladu s javnim interesom. Javnost mora vidjeti efekte i konkretne rezultate od dodjeljenih sredstava“, rekao je Omir Tufo, projektni menadžer CPCD-a.

Konferencija, koja je okupila preko 130 učesnika iz vladinog i nevladinog sektora,ostvarila je značajan stepen razumijevanja uzroka ovakvog stanja, te kreirala zaključke i preporuke koji će biti prezentirani vlastima nadležnim za uspostavu institucionalnog okvira za poticajno okruženje i razvoj civilnog društva kako slijedi:

- Uspostava institucionalnih registara dodijeljenih grantova za OCD u BiH;
- Uspostava regulatornog okvira za finansiranjeOCD na svim nivoima vlasti, te uređenje njihove međusobne uvezanosti radi sprečavanja dupliranja finansiranja istih aktivnosti;
- Podrška usvajanju i promociji strategije razvoja socijalnog/društvenog poduzetništva u Federaciji BiH i Republici Srpskoj;
- Prilagodba postojećih zakonskih okvira kojim se socijalno/društveno preduzetništvo definira i prepoznaje u okviru poslovnog ambijenta.

Značajan broj organizacija svakodnevno prestaje sa radom zbog nedostatka finansijske podrške dok neprihvatljivo veliki broj aktivista javno svjedoči o netransparentnoj dodjeli sredstava. Konferencija se oslonila na aktivnosti, rezultate, i istraživanja dva projekta koje trenutno implementira Centar za promociju civilnog društva – Projekat održivosti civilnog društva (Civil society sustainability program – CSSP) finansijski je podržan od strane USAID dok je regionalni projekat Smart Start finansijski podržan od strane Evropske Unije. Očekuje se dalja podrška za definisanje i implementaciju aktivnosti predloženih u zaključcima i preporukama Konferencije.

U narednom periodu, CPCD će završiti Izvještaj o stanju civilnog društva, te preporuke za unapređenje zaključene na konferenciji dostaviti nadležnim institucijama na razmatranje.

Više...

Ambasada Velike Britanije: Dodik rizikuje da ugrozi odnose Republike Srpske i UK

Izmišljanje lažnih prijetnji je možda dobar način ubiranja izbornih poena, ali nosi rizik da ugrozi dugoročne odnose sa Ujedinjenim Kraljevstvom, navedeno je u saopštenju Ambasade Velike Britanije u BiH.

Britanska ambasada neće „uživo“ komentarisati rastući spisak smiješnih teorija zavjere koji promoviraju predsjednik Republike Srpske, g. Dodik i RTRS, javni emiter za koji je EU u izvještaju o BiH iz 2016. godine potvrdio da je pod jakim uticajem njegove stranke.

Ali, ne možemo ignorisati nedavne neosnovane napade na dvoje poznatih novinara, koji su, zajedno sa mnogim drugim, nedavno učestvovali u Britansko – bh. Fellowship programu. Ova vrsta političkog pritiska i zastrašivanja je u potpunosti neprihvatljiva i napad je na slobodu izražavanja. Zapravo, Britansko-bh. Fellowship program ima gotovo 250 učesnika, koji dolaze iz polja politike, civilnog društva, biznisa i medija. Viši zvaničnici Vlade RS i RTRS-a su također učesnici ovog programa.

Veoma je razočaravajuće to da je predsjednik Dodik odlučio da predstavlja Ujedinjeno Kraljevstvo kao neku vrstu prijetnje Republici Srpskoj. Izmišljanje lažnih prijetnji je možda dobar način ubiranja izbornih poena, ali nosi rizik da ugrozi dugoročne odnose sa Ujedinjenim Kraljevstvom.

Ujedinjeno Kraljevstvo je dugogodišnji partner Republike Srpske i svake godine ulažemo milione konvertibilnih maraka kako bi pomogli vlastima Republike Srpske da ispune svoje važne ustavne obaveze u sklopu BiH. Samo u zadnjih nekoliko godina pomogli smo u izradi transportne i energetske strategije za RS, koje su otključale investicije vrijedne desetine miliona eura. Poboljšali smo poslovnu klimu u mnogim gradovima, od Banja Luke do Trebinja, i uspostavili smo novi, on-line sistem registracije novih kompanija na jednom mjestu (one-stop shop). Radimo sa policijom RS kako bi poboljšali njihovu sposobnost da se bore protiv terorizma i organizovanog kriminala, a sa sudovima kako bi ubrzali rješavanje privrednih sporova. Pomogli smo da se izradi novi zakon koji će pružiti veću podršku civilnim žrtvama rata. U Banja Luku smo doveli izložbe velikih umjetnika Damian Hirsta i Grayson Perryja. Obezbijedili smo stipendije da mladi ljudi mogu studirati na vodećim britanskim univerzitetima. I da, nastavljamo da dajemo doprinos EUFOR-u u vidu snaga kako bi se osiguralo sigurno i bezbjedno okruženje u cijeloj BiH. Ovo nisu djela zemlje koja ima za cilj da naruši ili destabilizuje RS. Upravo suprotno, mi želimo jaku, stabilnu i prosperitetnu RS, u sklopu jake, stabilne i prosperitetne BiH.

Ujedinjeno Kraljevstvo ne zauzima strane na izborima u BiH. Na građanima je da odaberu svoje predstavnike. Naše opredjeljenje je da radimo sa bilo kim ko će poštivati ustav i provoditi reforme koje će učiniti da ova zemlja postane bolja za živjeti u njoj. Želimo čuti puno više o planovima stranaka da ojačaju ekonomiju i vladavinu prava, te da zaustave odliv mozgova i mladih, kako bi mi mogli planirati da pružimo podršku takvim naporima. Ljubazno molimo sve relevantne faktore da se fokusiraju na ova važna unutrašnja pitanja i da prestanu sa pokušajima da uvuku Ujedinjeno Kraljevstvo u svoje izborne kampanje.

Više...
Priključi se za RSS feed