Login
<a class="gkTwitter" href="#">Twitter</a><a class="gkFb" href="#">Facebook</a><a class="gkPinterest" href="#">Pinterest</a><a class="gkGplus" href="#">Google+</a>

Merkel: 14 zemalja EU spremno da primi tražioce azila

  • Objavljeno u Svijet

Migrantska kriza i dalje stvara probleme među zemljama Evropske unije. Četrnaest zemalja EU saopštilo je da su spremne da potpišu sporazume sa Njemačkom o prijemu tražilaca azila koji su prethodno bili registrovani drugdje, a među tim zemljama su i neke koje su najglasnije u protivljenju migracionoj politici otvorenih vrata njemačke kancelarke Angele Merkel.

To je navedeno u dokumentu koji je kancelarka proslijedila liderima svojih koalicionih partnera.

Prema dokumentu – koji britanska agencija vidi kao napor da se umire bavarski saveznici Angele Merkel – bilateralni sporazumi će proces deportovanja izbjeglica, koje su ranije registrovane u nekoj drugoj zemlji članici EU, učiniti daleko efikasnijim.

– Do sada je vraćanje migranata iz Njemačke, prema Dablinskim propisima, bilo uspješno u svega 15 odsto slučajeva. Potpisaćemo administrativne sporazume sa državama članicama… kako bismo ubrzali proces vraćanja i uklonili prepreke – stoji u dokumentu.

Među zemljama koje su su izrazile spremnost za potpisivanje takvih sporazuma su Mađarska, Poljska i Češka Republika – zemlje koje su se protivile bilo kakvoj šemi raspodjele tražilaca azila po kontinentu.

Među drugim zemljama koje su navedene u dokumentu su Belgija, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Litvanija, Letonija, Luksemburg, Holandija, Portugal i Švedska.

Austrija, čiji novi kancelar Sebastijan Kurc ima čvrst stav u pogledu imigracije i vlada u koaliciji sa krajnjom desnicom, nije prisutna na listi 14 zemalja.

Inače, prema Dablinskoj konvenciji EU, tražioci azila moraju da podnesu zahtjev u prvoj zemlji EU u koju kroče.

Lideri EU su se, na upravo održanom samitu, dogovorili da izbjeglice raspodijele između sebe na dobrovoljnoj osnovi i osnuju “kontrolisane centre” unutar EU za obradu zahtjeva za azil.

Orban: Mađarska nije dio sporazuma, to je politički blef
Mađarski premijer Viktor Orban odbacio je danas navode da je njegova zemlja dio grupe od 14 država koje su spremne da sa Njemačkom potpišu sporazum o ubrzanju procesa ponovnog prijema tražilaca azila deportovanih iz Njemačke.

Te navode je Orban okarakterisao kao “uobičajen politički blef”, istakavši da Mađarska takav sporazum nije postigla.

Šef Orbanove Pres službe Bertalan Havaši rekao je da je stav Mađarske ostao nepromijenjen od 2015, odnosno da ni jedan jedini tražilac azila ne može da uđe u Mađarsku, a da prethodno nije kročio u Grčku ili neku drugu državu članicu EU.

Prethodno je Rojters javio da je imao uvid u dokument koji je njemačka kancelarka Angela Merkel proslijedila liderima svojih koalicionih partnera, a u kojem se navodi da je 14 zemalja EU saopštilo da je spremno da potpiše sporazume sa Njemačkom o prijemu tražilaca azila koji su prethodno bili registrovani drugdje.

Agencije

Više...

Junker: Hrvatska se ponaša kao da je osnivač EU

  • Objavljeno u Region

Hrvatska će sutra obilježiti petu godišnjicu od pristupanja Evropskoj uniji, a predsjednik Evropske komisije Žan Klod Junker je danas kazao da se zvanični Zagreb od prvoga dana članstva ponaša pozitivno kao da je njen osnivač.

"Slavimo sutra petu godišnjicu hrvatskog pristupaja Evropskoj uniji. Iskreno rečeno, ne mogu ni da se sjetim vremena kada Hrvatska nije bila članica EU jer se od prvog dana svog članstva ponaša kao zemlja osnivač", naveo je Junkr, prenela je HINA.

Junker je dodao da je EU postala kompletnija i čestitao godišnjicu Hrvatskoj, za koju je rekao da je "velika nacija".

"Ne bih želio da mi ova velika i ugledna nacija nedostaje", rekao je Junker u izjavi hrvatskim novinarima nakon završetka sammita EU.

Upitan kakva je uloga Hrvatske unutar EU, Junker je rekao da ona snažno brani svoje interese u evropskom duhu.

"Hrvatska ima pozitivnu ulogu. Hrvatska nije uvijek lagan partner. Mi u Evropi zapravo i nemamo laganih partnera. Kao što sam rekao Hrvatska se ponaša kao zemlja osnivač, izražava svoj stav, ponekad snažno brani svoj interese u evropskom duhu", rekao je Junker.

Junker je, inače, u vreme potpisivanja pristupnog ugovora i ulaska Hrvatske u članstvo EU-a bio luksemburški premijer i bio je jedna od potpisnika hrvatskog ugovora o pristupanju.

U odvojenoj izjavi i premijer Hrvatske Andrej Plenković se osvrnuo na 5. godišnjicu članstva.

"Hrvatska je po meni poprilično profitirala od članstva u EU-u u prvih pet godina. Vjerujem da smo možda mogli i više, međutim ubrzali smo u mojoj vladi i pojednostavili proces apsorpcije evropskih sredstava, ali nisu samo fondovi bitn", naveo je Plenković.

Bitne su, kazao je, politike, bitno je evropsko zakonodavstvo, bitna je pouzdanost našeg pravnog i poreznog sistema, što je jedna dodatna legitimacija za ulagače i uopšteno usvajanje evropskih vrijednosti u hvatsko društvo.

"To je ono što je najvažnije, a kontinuirani ekonomski rast u tom smislu je očito pozitivan, jer znamo da svi pokazatelji od 2013. pa do sada idu nabolje", rekao je Plenković.

Plenković je rekao i da misli da je Hrvatska poštovana, da je uspjela da se pozicionira na svim nivoima, od Savjeta, Evropskog savjet i profiliranosti zastupnika.

Hrvatska je potpisala ugovor o pristupanju EU 9. decembra 2011. a od 1. jula 2013. je punopravna članica.

Agencije

Više...

Najveća zapljena droge u EU: Europol oduzeo 800 hiljada tableta

  • Objavljeno u Svijet

Španska civilna garda i austrijska federalna policija zaplijenili su oko osam miliona evra u kriptovalutama bitkoin, IOTA i lumen, kao i oko 800.000 tableta droge LSD, što je najveća zapljena te droge u Evropskoj uniji, navedeno je u saopštenju Evropola.

Kako se navodi u saopštenju, uspješno je razmontirana kriminalna mreža koja je proizvodila i širom svijeta slala droge poznate kao "nove psihoaktivne supstance" (NPS).

Prilikom racije na laboratorije u Grenadi i Valensiji u Španiji, zaplijenjeno je više od 100 različitih vrsta NPS, čija tržišna vrednost iznosi oko 12 miliona evra.

Evropol je, inače, podržao racije sa dvije mobilne kancelarije u Španiji i Austiji, kao i sa analitičkom podrškom.

Kao rezultat, uhapšeno je osam osoba optuženih za trgovinu drogom i pranje novca, pretreseno je šest kuća u Španiji i jedna u Austiji, uništene su dvije laboratorije za proizvodnju sintetičkih droga i zaplijenjeno je više od osam miliona evra u kriptovalutama.

Osim toga, zaplijenjeno je 1,6 miliona evra sa jednog bankovnog računa u Austriji, oko 700.000 evra u kešu je konfiskovano u Španiji, zaplijenjene su i tri luksuzne kuće čija vrijednost je procijenjena na oko milion evra i tri luksuzna vozila, navodi se u saopštenju Evropola.

Grupa je radila u Španiji od 2012. godine i uvozila je supstance neophodne za proizvodnju droga iz azijskih zemalja, uglavnom Kine.

Agencije

Više...

EU nudi šest milijardi evra zemljama Sjeverne Afrike za zaustavljanje migranata

  • Objavljeno u Svijet

Evropska unija bi mogla da platiti šest milijardi evra sjevernoafrickim državama za pružanje utočišta migrantima koji žele da dođu u Evropu, izjavio je evropski komesar za budžetska pitanja Ginter Etinger.

Članice EU u sporu su oko toga kako riješiti migrantsku krizu, a to će biti glavno pitanje na susretu evropskih zvaničnika krajem ove nedelje.

Jedna od ideja koja se razmatra jesu takozvane “tačke iskrcavanja“, u kojima bi zatraženi azili bili procesuirani na teritoriju Sjeverne Afrike pre nego što bi migranti stupili na evropsku teritoriju.

– EU bi finansirala takav plan, a šest milijardi evra u narednim godinama su “vrlo realistična” brojka“ – naveo je Etinger, prenosi Index.hr.

EU je 2016. godine toliko obećala i Turskoj koja je zauzvrat pristala da bude domaćin izbjeglicama, koje bi u protivnom nastavile svoj put u Evropu.

– Kad god blok može da pronađe države ili partnere koji mogu sarađivati, EU će finansirati osnovne potrebe za migrante poput vode, sanitarnih čvorova, skloništa, odeće, hrane i obrazovanja u “zatvorenim selima“ – istakao je Etinger.

On je posebno spomenuo Libiju, Tunis i “druge države” sjevera Afrike.

– Nijedna sjevernoafrička vlada dosad nije iskazala spremnost da bude domaćin toj infrastrukturi, ali razgovori su u toku s Međunarodnom kancelarijom za migracije i UNHCR – objavila je Komisija.

Agencije

Više...

Češki diplomata: Bez Hitlera i Staljina ne bi bilo EU

  • Objavljeno u Svijet

Bivši šef češke diplomatije Karel Švarcenberg smatra da je Evropska unija najveći uspjeh koji je ikada postignut i dodaje da bez Hitlera i Staljina nikada ne bi došlo do evropskog ujedinjenja.

"Sada ponovo mislimo da možemo da savladamo sve nacionalno, zato što je sjećanje na obojicu izblijedelo", rekao je on na sinoćnjoj konferenciji o evropskim vrijednostima u Ambasadi Mađarske u Beču.

Švarcenberg je kazao da je zato njegova najveća nada za Evropu ruski predsjednik Vladimir Putin.

"Vjerujem u Evropu", poručio je on dodajući, da ima probleme sa pojmom vrednosti, jer je on suviše nejasan, zbog čega radije voli "pravila".

Prethodno je evropski komesar za obrazovanje, kulturu, omladinu i sport Tibor Navračič, u svom govoru, zatražio više privrženosti vrednostima, jer globalizaciju mnogi smatraju kao prijetnju, a manji broj kao šansu.

"Kako da integrišemo migrante ako ne možemo da im prikažemo pozitivne vrendosti. Vjerovati u Boga je lična odluka, hrišćanski korjeni Evrope su činjenica", poručio je on.

Posebna evropska vrijednost je stvaranje zajedništva kroz razlike, rekao je bivši poljski državni sekretar za kulturu i visoko obrazovanje Aleksander Bobko.

Direktor agencije EU za osnovna prava Majkel Oflaherti rekao je da sloboda govora ne smije da se dovodi u pitanje, a da postoji problem da se ne kažnjava govor mržnje.

"Takođe ne može nikada biti evropska vrijednost da se uskrati pravo na azil", poručio je on dodajući da je hrišćanstvo važno za evropsku istoriju, ali da ono danas konkuriše sa drugim vjerama, zbog čega je važno pobrinuti se za neutralnost.

Agencije

Više...

Hrvati sve manje zadovoljni članstvom u EU

  • Objavljeno u Region

Građani Hrvatske i nakon pet godina od ulaska u EU nisu osjetili boljitak i zbog toga se i dalje masovno iseljavaju, ocjenjuju stručnjaci, a prenosi radio Deutsche Welle (DW).

Najnovije istraživanje, naime, o raspoloženju građana Evropske unije prema toj asocijaciji, tzv. Eurobarometar, nije rezultiralo pozitivnim saznanjima kad je riječ o Hrvatskoj.

Rezultati objavljeni prije nekoliko dana u većini članica Unije bilježe rast naklonosti toj asocijaciji, izuzimajući Hrvatsku, navodi DW.

Čak 60 odsto građana u svih 28 članica EU smatra da je to članstvo poželjna i iz njihovog ugla svrsishodna činjenica, međutim, u Hrvatskoj danas tako razmišlja samo 36 odsto ljudi, što predstavlja pad za punih sedam odsto u odnosu na podatke obrađene u isto vrijeme prošle godine, prenosi DW.

Indikativan statistički pokazatelj je i, kako navodi DW, onaj koji otkriva da 49 odsto hrvatskih ispitanika ima neutralan odnos prema tom pitanju, što znači da je približno polovina građana ravnodušna prema članstvu svoje zemlje u EU, ili da ga doživljavaju kao stanje podjednako dobro i loše.

Nesumnjivo poražavajuća bilješka Eurobarometra je da čak 46 odsto anketiranih građana Hrvatske vjeruje da se prilike u EU razvijaju u lošem smjeru, što je je razlog da se postavi pitanje otkuda takav sumorni stav hrvatske javnosti ili, preciznije rečeno, da se zatraži mišljenje pojedinih eksperata, navodi DW.

"Pad povjerenja u odnosu na EU nije ni najmanje iznenađujuća vijest", konstatuje Berto Šalaj s Fakulteta političkih nauka u Zagrebu, koji ukazuje na to da se osjećaj pripadnosti i uzajamnosti s nekom širom zajednicom stvara najprije kroz ekonomski i socijalni kanal.

"Evropska unija ne funkcioniše tako u praksi, ne obezbjeđuje nam kvalitetnije npr. zdravstvo i obrazovanje ili socijalnu službu, naprotiv. Zdravstvo se već godinama urušava, dok o obrazovanju samo pričamo, a penzioneri podnose sve gori životni standard. Ako ne dobijate solidarnost od nekoga jačeg, ne može se zauzvrat očekivati ni iskaz pripadnosti s njim. Ali to je samo jedan dio problema“, rekao je Šalaj za DW.

Drugi problematičan aspekt, kako kaže Šalaj , tiče se zajedničkog odlučivanja o važnim političkim pitanjima i sopstvenoj sudbini u okviru EU.

"Očigledno je da je Brisel izmakao mehanizme odlučivanja podalje od naroda, i to nipošto samo u Hrvatskoj", nastavlja Šalaj, uz obrazloženje da se Evropski parlament nizašta bitno ne pita, zbog čega su, smatra, razočaranost i nepovjerenje logični.

"To je dobar odgovor svima koji se čude zašto u Hrvatskoj raste popularnost jedne tzv. evroskeptične stranke koja zagovara izlazak iz EU, bez obzira na njezine kompetencije", kaže Šalaj za DW.

Agencije

Više...

London ipak ostaje u EU?

  • Objavljeno u Svijet

Britanski evroskeptici sumnjaju da zvanični London ima plan da "tajno" ostane u EU, piše, "Telegraf".

Na te misli ih je podstakla odluka Vlade da izbornoj komisiji izdvoji 829.000 funti (više od 1,1 milion dolara) za izbore za Evropski parlament 2019. godine.

List navodi da izbori za Evropski parlament treba da budu održani između 23. i 26. juna 2019. godine, dok Velika Britanija treba da napusti EU skoro dva meseca ranije - 29. marta.

"Telegraf" piše da finansiranje izborne kampanje za Evropski parlament pokazuje da se Velika Britanija sprema da ne izađe iz EU.

U izbornoj komisiji su objasnili da su ta sredstva izdvojena kao mjera predostrožnosti kako bi mogla da ispuni svoje funkcije u slučaju da ti izbori ipak budu održani u zemlji, što je malo vjerovatno.

Osim toga, za taj novac komisija će vršiti svoje ustavne funkcije, uključujući "vršenje konsultacija i davanje preporuka za političke partije i kandidate i davanje saveta i preporuka službenicima o kvalitetu anketiranja".

(NN/sputniknews.com)

 

Više...

Učenici iz Banjaluke uručena nagrada takmičenja "Moj grad u EU"

Učenici četvrtog razreda Srednje tehnološke škole Ivani Bosančić u petak su uručene plaketa i novčana nagrada za ideju u sklopu takmičenja "Moj grad u EU" na temu kako vidi svoj grad sutra u Evropskoj uniji.

Ivana i njeni drugari iz IV3 razreda naslikali su dva murala u školskom holu. Ističe da ti murali, ne samo da imaju estetsku ulogu, već nose i važnu poruku.

"Jedan grafit predstavlja Evropsku uniju kao ženu koja svojim rukama grli Banjaluku, a drugi drvo koje predstavlja našu kulturu, našu istoriju. Na drvetu, umjesto jabuka, rastu knjige, koje predstavljaju naše znanje", rekla je Ivana.

Nagradu je pobjednici uručila Aleksandra Vagner, šefica Kancelarije EU u Banjaluci, koja kaže da je ovaj projekat organizovan u maju, kada se slavi mir i jedinstvo u Evropi.

"Ove godine slavimo i naše zajedničko kulturno nasljeđe. Kultura i umjetnost predstavljaju najjednostavnije i najefikasnije sredstvo komunikacije među ljudima, bez obzira na to odakle dolazimo i na jezik kojim govorimo", rekla je Vagnerova.

Istakla je da se nada da će ovo ohrabriti kreativce u BiH da pokažu svoj potencijal.

Veliku podršku za realizaciju ovog projekta učenici su imali od svog direktora i profesora.

Zvjezdana Veselinović-Mijatović, profesorica stručnih predmeta, kaže da joj se projekat svidio, jer su učenici morali sami da smisle svoje idejno rješenje.

"Takođe, dobro nam dođe i finansijska pomoć, jer ovo je stručna škola, a našoj djeci treba više sredstava za materijale da bismo mogli i kasnije izvoditi stručne projekte", rekla je Veselinović-Mijatovićeva.

Pored Ivane Bosančić, pobjednici projekta "Moj grad u EU" su i Almedina Cifrić iz Brčkog, koja je oslikala platno ispred kancelarije EU info-centra u Brčkom, i Marko Zadro Zakky iz Mostara, koji je oslikao amfiteatar Mostarskog sveučilišta.

Nezavisne.com

Više...

Vučić: Srbija i dalje za ulazak u EU

  • Objavljeno u Region

Većina u Srbiji je i dalje za ulazak u Evropsku uniju, iako je među stanovništvom njena popularnost pala, izjavio je predsjednik Aleksandar Vučić u intervjuu za “Juronjuz”.

Na podsjećanje da je prije dvije godine, za isti TV kanal, rekao da je Srbija umorna od čekanja na pridruživanje EU i upitan kako se osjeća sada, pred samit u Sofiji, Vučić je rekao:

-Tokom te dvije godine, imali smo dodatni pad popularnosti EU u Srbiji. Ali i dalje imamo većinu stanovništva na našoj strani. Ljudi nisu više ushićeni u vezi sa time, ali racionalno govoreći, oni su za naš put u EU – rekao je on.

Govoreći o tome kada bi Srbija mogla da se pridruži EU, s obzirom da u budžetu Unije nema naznaka proširenja do 2027. godine, Vučić je rekao:

-Prije svega, mislim da nam niko nikada nije garantovao da ćemo biti dio EU do 2025. godine. Ali govorili su: “Ukoliko uradite…” Uglavnom, radilo se o pitanju Kosova. “Ako riješite sve probleme sa Prištinom” i potom sve ostalo uključujući i vladavinu prava i sve što smo vam tražili da uradite, možda postanete članica EU 2025. godine. Mi smo na evropskom putu od 2000. godine. Prošlo je 18 godina i zbog toga se s vremena na vrijeme ljudi osećaju iscrpljeno. Svakako nema boljih rešenja. Radićemo svoj posao. I uložićemo velike napore u pokušajima da nađemo rješenja za kosovsku krizu – rekao je Vučić.

Upitan kako će izgledati normalizacija odnosa Beograda i Prištine u stvarnosti, s obzirom da je kosovskom karate timu zabranjen ulazak u Srbiju, Vučić je istakao da se Srbija u tom slučaju ponijela ispravno i da im je bio dozvoljen ulazak, ali bez ikakvih kosovskih zastava, jer Kosovo za Srbiju nije država.

-I to ne samo za nas. Već i drugima. Dogovorili smo se da mogu da uđu bez državnih zastava, kao i to da neće biti ni državnih zastava Srbije, ni drugih zemalja… nikakve himne ni ostalog. Oni su odgovarali: “Ne, ne, ne prihvatamo”. Samo zato što su željeli da im bude zabranjen ulaz – rekao je Vučić.

Na pitanje zašto Srbija, kao kandidat za EU, nije uvela ekonomske sankcije Rusiji, Vučić je odgovorio:

-Da li možete da zamislite da mi uvedemo sankcije Rusiji? Rusija je jedina zemlja, zajedno sa Kinom, koja nas podržava u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija kada pričamo o teritorijalnom integritetu Srbije. Šta očekujete od nas? Da odsječemo obe noge? Onda da kažemo, sada je sve u redu – rekao je on.

Agencije

Više...

Zbog Čovića i HDZ-a Hrvatska postala trojanski konj EU integracija

Centar za politiku demokratizacije (DPC) nedavno je objavio ospežnu analizu o krahu inicijative EU za BiH, a dio ove studije posvećen je i odnosu Hrvatske prema evropskim integracijama BiH.

U tom kontekstu, u izjveštaju se govori o sukobu Vlade Hrvatske sa pojedinim zemljama članicama EU zbog prekomjerne identifikacije sa političkim stavovima HDZ-a BiH i lidera ove političke partije Dragana Čovića. Konstatovano je da se "Hrvatska pretvorila u trojanskog konja EU integracija".

Autor studije Bodo Weber u razgovoru za Vijesti.ba pojasnio je da politika Hrvatske, nažalost, već dugo ne uspijeva da razlikuje interese bh. Hrvata od politike "ravnopravnosti konstitutivnih naroda" HDZ-a BiH, koja pod navodnom borbom za kolektivna prava Hrvata u BiH, zapravo brani uništavanje vladavine prava od strane svih vladajućih elita u BiH, te sistem patronaže, kontrole nad svim udiom državnih resursa od čega najmanje korist imaju građani, a još manje kad ne žive u Hercegovini.

"U svojoj nekritičnoj pre-identifikaciji sa vodećom politikom bh. Hrvata, Vlada Hrvatske od prošle godine došla je u otvoren, ali dosad nejavan konflikt sa Evropskom komisijom, te praktično sa skoro svim drugim državama članicama EU. U okviru pripreme zajedničke pregovaračke pozicije EU za sastanak Vijeća SAA između EU i BiH, prošlog ljeta došlo je do konflikta sa Zagrebom koji nije htjio prihvatiti da u tu pismenu poziciju ulazi konstatacija da princip 'jednakost građana' dosad nije granatovan u ustavnom sistemu BiH. Zagreb je insistirao da se to izbaci, te da se stavi 'ravnopravnost naroda'. A jednakost građana spada među osnovne principle EU acquis, tj. pravne stečevine Unije", istakao je Weber.

On je mišljenja da Zagreb svojim ponašanjem u vezi sa BiH, ne samo da ugrožava jedinstvenu politiku EU, nego i nažalost daje argumente svima unutar EU koji su protiv daljeg proširenja Unije, ukljucujuči one koji su svojevremeno bili protiv učlanjenja Hrvatske.

Vijesti.ba

Više...
Priključi se za RSS feed