Istraživanje pod nazivom “Medijske slobode u BiH u 2018. godini” pokazalo je da građani Bosne i Hercegovine najviše povjerenja imaju u medije (76,8 odsto ispitanika) i vjerske zajednice (72,2 odsto), a da najmanje vjeruju političarima (15 odsto) i političkim strankama (19,4 odsto).
Te podatke iznijela je generalna sekretarka Udruženja “BH novinari” Borka Rudić tokom prezentacije organizovane danas u Sarajevu povodom Međunarodnog dana slobode medija.
Anketa je, istakla je Rudić, takođe pokazala da je, u odnosu na istraživanje provedeno prošle godine, zabilježen porast povjerenja u medije, međunarodnu zajednicu i nevladine organizacije.
Većina ispitanika smatra da su osnovne prepreke slobodnom radu medija u BiH politička (51,1 odsto) i finansijska zavisnost (26,8 odsto) te da najveći utjecaj na medije imaju političari i političke stranke (75,4 odsto.
Političare i političke stranke ispitanici i dalje smatraju glavnim kršiteljima novinarskih prava i medijskih sloboda.
Rudić navodi i to da 93,2 odsto ispitanika smatra napade na novinare neprihvatljivima, dok 6,8 odsto građana BiH još smatra da su “u nekim slučajevima napadi na novinare opravdani”.
– Iako je 6,8 veliki postotak, ipak predstavlja napredak u smanjenju broja građana BiH koji opravdavaju nasilje i napade na novinare – rekla je i podsjetila da je 2009, kada su počeli s ovakvom vrstom istraživanja, više od 20 odsto anketiranih smatralo da “novinare ponekad treba tući”.
Rezultati istraživanja pokazali su, između ostalog, i to da su ključni izvori informacija za građane BiH i dalje TV (64 odsto) i internet (34,8 odsto).
– Ono što je loše je činjenica da vrlo mali broj građana čita i kupuje novine, odnosno medije koji daju ozbiljne analize društvenih zbivanja – naglasila je sekretarka “BH novinara”.
Direktor Fondacije ”Friedrich Ebert BiH” Marius Miler-Hening istakao je da ova fondacija ima poseban interes da stalno istražuje slobodu medija u BiH i ocjenjuje njihov razvoj.
– U odnosu građana, politike i društva, postaje jasno u kom pravcu ide jedna zemlja – smatra on.
Novinarima se obratio i direktor Mediacentra Boro Kontić, koji je konstatovao da je istraživanje pokazalo manje-više poznatu stvar, a to je da je za medije u BiH najveći problem politički pritisak koji ih sprječava da obavljaju svoju djelatnost.
On je, komentarišući rezultate istraživanja, takođe izrazio zabrinutost činjenicom da je značaj dnevnih novina, kojih u BiH ima šest, manji u odnosu na prošlu godinu za pet odsto.
– To je podatak koji ne može da raduje – naglasio je Kontić, napominjući da to pokazuje ne baš pozitivan smjer u kojem se kreće društvo BiH.
Uz zaključak da su mediji, na neki način, ogledalo društva u bilo kojoj zemlji u svijetu, kazao je da su u BiH mediji ogledalo društva koje je podijeljeno, u kojem postoji nekoliko istina te u kojem su ratne teme, nažalost, još jedne od najznačajnijih.
Rudić je ukazala i na podatak iz izvještaja “Reportera bez granica”, po kojem se BiH ove godine nalazi na 62. mjestu kada se radi o slobodi medija, za razliku od prošle godine kada je bila na 65. mjestu.
Kontić je, poredeći BiH i zemlje regiona, kazao da i u većini zemalja regiona postoji politički pritisak na medije te da u BiH većina medija odražava stav politike, a ne javnosti.
Dodao je da u prilog BiH ide jaka scena na kojoj se stalno razgovara o medijima, čija se sloboda stalno preispituje.
– Novinarstvo je top tema unutar društva BiH, što je uvijek dobro za ovu profesiju, jer što se više o njoj razgovara, više se i dižu kriteriji – smatra Kontić.
Sekretarka Udruženja “BH novinari” osvrnula se i na predizbornu kampanju u kontekstu napada na novinare, kazavši da očekuje zaoštravanje političke scene, a samim tim i jačanje pritiska na novinare i medije.
Agencije
