Migranti koji se nalaze u sarajevskim parkovima i u urbanim dijelovima grada biće do kraja sedmice izmješteni u Delijaše, a za njih 300 do 400 naći će se i alternativno rješenje u Hadžićima.
U intervjuu za Srpskainfo, uvjerava, direktor Službe za poslove sa strancima Slobodan Ujić, ističe da BiH, bez pomoći zemalja u okruženju, ali i EU neće moći sama da se izbori sa trenutnom migrantskom krizom.
Koliko u BiH ima migranata i gdje se trenutno nalaze?
U BiH je ušlo 4.200 migranata, a broj se mijenja iz dana u dan. Dnevni priliv prekjuče je bio oko 150, a juče 70. Dakle, dnevni prosjek je od 80 do 150 osoba. Pod pritiskom su dva kantona – Sarajevski, odnosno grad Sarajevo i Unsko – sanski kanton. Ostali dijelovi BiH se koriste kao tranzit ka Unsko – sanskom kantonu. Dio je otišao i prema Kozarskoj Dubici i Gradiški gdje traže prolaz prema Hrvatskoj i dalje ka EU. U kantonu Sarajevu se nalazi između 600 i 900 migranata, a u Unsko-sanskom kantonu između 600 i 800. Gotovo, 99,9 odsto njih nema nikakve dokumente. Oni uglavnom zloupotrebljavaju institut međunarodne zaštite – odmah je zatraže i onda dobijaju potvrdu koja važi 14 dana, kako bi se lakše kretali kroz BiH.
Ima li BiH dovoljno smještajnih kapaciteta za toliki broj migranata, kao i dovoljno hrane i sredstava za higijenu?
Sigurno da nemamo. Međutim, nijedna država se ne može sama boriti sa ovim talasom migracija. Problem je u tome što migranti neće da se pomjeraju mnogo sa rute kretanja. Ne znam ko je uopšte spomenuo Kalinovik, kao mjesto za njihov smještaj. Nikada nisam čuo za to. Mi teško da možemo da ih pomjerimo iz Sarajeva 20 kilometara u azilantski centar Delijaš, gdje danas ima slobodnih 100 mjesta. Oni imaju tačnu rutu kretanja. Ono što je tačno da će BiH uraditi, a na osnovu plana hitnih mjera Savjeta ministara BiH – mogućnost zatvaranja granice i mislim da će u narednom periodu biti angažovane neke snage i iz SIPA i Direkcije za koordinaciju policijskih tela da se pojača kontrola granica. Mi smo upravljali prilivom migranata koji je bio od 30 do 60 na dnevnom nivou. Međutim, ovo je sada priliv kojim je teško upravljati, jer nemamo smeštajnih kapaciteta. Uostalom, nema ih niko i BiH ne može sama rješavati ovu migrantsku krizu. Može sa susjedima, zemljama Zapadnog Balkana i uz veliku finansijsku pomoć EU.
Koliko njih traži azil u BiH i kakva je procedura za njegovo odobravanje?
To je veoma dugotrajna procedura. Prvo treba se utvrdi identitet i državljanstvo, a onda osnov traženja međunarodne zaštite. Od njih 4.200 oko 3.400 već je zatražilo azil. Putem readmisije vratili smo 370 osoba u zemlje iz koje su ušli. Takođe, primili smo iz Hrvatske više od 160 osoba putem readmisije, gdje je utvrđeno da su ušli iz BiH u Hrvatsku.
Koliko je realno da im se odobri azil u BiH?
Nije realno nikom da se odobri, jer oni samo zloupotrebljavaju sistem međunarodne zaštite i sistem azila. Oni ga zatraže samo da bi dobili na vremenu i da dobiju potvrdu da bi se 14 dana mogli lakše da kreću ka granici ka Hrvatskoj. Oni apsolutno ne insistiraju na dobijanju azila u BiH, već samo ga traže da bi legalizovali svoj status u BiH i da bi se mogli lakše kretati ka svom željenom cilju, odnosno zemljama EU.
Postoji bojazan da se među njima kriju i osobe povezane sa terorizmom.
Sigurno je da među njima ima i takvih osoba. Dolaze sa područja gdje su bili ratovi, gdje je djelovao ISIS i sigurno da ima potencijalnih opasnosti. Ali taj problem nema samo BiH, već sve države u okruženju. Zato i smatram da ovaj problem ne može rješavati BiH, niti jedna agencija u BiH, već treba zajedno sa državama Zapadnog Balkana rješavati ovaj problem. Među njima ima i narkomana, postoji i sa strane zadravstvene zaštite opasnost, ali zato se uzimaju biometrijski podaci, pri čemu se upoređuju otisci. Zato u svemu ovome učestvuju i druge bezbjednosne agencije i razmjenju se operativni podaci.
Činjenica je da su se institucije BiH tek u protekla tri dana značajanije aktivirale. Da li je BiH previše lako pristupila ovom problemu?
Ne mislim da su nadležne institucije počele da reaguju prije dva-tri dana. Institucije reaguju od početka krize, odnosno od septembra. Mislite da je bolje u drugim zemljama u okruženju? I danas ih ima u Srbiji na autobuskim stajalištima. Zato ne mislim da se pristupilo olako. Ova kriza postoji od septembra i njom se upravljalo sve do ovog sada priliva. Ovi što kritikuju ne nude nikakva rješenja, osim što pričaju o tome. Nisam čuo da je neko iznio konkretno rješenje, osim što govore – ne mogu ovdje, mi ne možemo da ih primimo i to je sva priča.
Koliko će se, nakon mjera koje je usvojio Savjet ministara, situacija moći držati pod kontrolom?
Stvari su i do sada bile pod kontrolom. Hitne mjere su preduzete sa fokusom propusnosti granice i jačanja Granične policije i Službe za poslove sa strancima. Kada se pojača kontrola na granici, sigurno je da će i dnevni priliv biti manji. Sigurno je da ćemo donositi mjere u saradnji sa zemljama u okruženju. Već je ministar bezbjednosti BiH najavio trilateralni sastanak sa ministrima iz Srbije i Crne Gore, a takođe, ovom sastanku koji je bio prije dva dana prisustvovali su i evropski zvaničnici, tako da će se sigurno biti preduzete potrebne mjere.
srpskainfo.com
