Koordinator za reformu javne uprave BiH Dragan Ćuzulan ističe da nema reforme javne uprave bez političke volje donosioca odluka, te da ne postoji problem na stručnom i tehničkom nivou.
Po njegovim riječima, službenici rade svoj posao, ali kada dođe do političkih odluka, tu nastaju opstrukcije.
– Radi javnosti treba otvoreno reći da ovom i ovakvom političkom mentalitetu vlasti ne odgovara suštinska reforma javne uprave i stanje uređenosti društva. Kroz proces politizacije javne uprave se ostvaruju razni stranački benefiti, prije svega administracija je ključno glasačko tijelo stranaka koje drže monopol nad javnim sektorom. Ne treba potcjeniti ni interes korupcije, koja je očigledno sistemska i kojoj ne odgovara transparentnost i inkluzivnost građana. Ovo je, dakle, prostor u kojem politika još uvijek „lovi u mutnom“, nastojeći na svaki način da građane drži neinformisane i neupućene – smatra Ćuzulan.
On navodi da građani odgovaraju nepovjerenjem prema institucijama, o čemu postoje i relevantna istraživanja, ali im nije jasno šta je to što bi trebalo mijenjati, tako da to nezadovoljstvo ostaje neartikulisano.
– Jer, ključna je stvar svijest da je reforma javne uprave primarno u interesu građana i poslovne zajednice. Međutim, to još uvijek nije dominantni cilj i interes politike. Iako veliki dio političara govori o potrebi reformi, kao što je to nedavno u Atini na Forumu za saradnju zemalja Balkana i Crnog mora govorila predsjednica Vlade RS Željka Cvijanović, kada je pozvala institucije da ubrzano rade na reformskim procesima i da „uhvate korak sa trendovima“. Ipak je to samo frazeologija i licemjerje. To je tipičan stav, da se deklarativno zalažete za jedno, a radite obratno, pri tom optužujući drugi nivo vlasti da ništa ne radi, pošto ste ga prethodno blokirali. Jer je mehanizam koordinacije takav da se sve odluke donose konsenzusom i nema jednostranog nametanja – kazao je Ćuzulan.
Sada se, dodaje on, pokazuje prava priroda ovako uspostavljenog mehanizma koordinacije „koji se ne dotiče koordinacije u procesu reforme javne uprave, ali u Vladi RS insistiraju i na tome“.
Ćuzulan kaže da je posljedica ove politike da ogromna sredstva iz evropskih fondova propadaju, jer bez strateškog planiranja i akcionih dokumenata nema dostupnosti tim sredstvima.
Upitan na koji način se ta politička opstrukcija manifestuje, odgovara da je ta opstrukcija u reformi javne uprave vrlo vidljiva i u politici Vlade RS „koja koči usvajanje strateškog okvira za reformu javne uprave“.
– Da bismo npr. dobili mišljenje entitetskog ministarstva finansija na ovaj strateški dokument, treba čekati po nekoliko mjeseci. To se namjerno razvlači, kao što se razvlačilo i samo usaglašavanje ovog dokumenta. A onda se preko njihovih političkih partnera na nivou BiH to dodatno opstruiše i oni vam kažu ‘mi ne možemo dati mišljenje bez entiteta’. Pri tome se u javnosti stvara slika o nefunkcionalnosti vlasti na nivou BiH, dok u entitetima i kantonima navodno „cvjetaju ruže i sve funkcioniše“ – naglašava Ćuzulan, uz napomenu da se na određenim nivoima vlasti krije koliko ima zaposlenih u javnoj upravi.
Drugi primjer je, dodaje on, Strategija za javne finansije. Svi niovi vlasti, izuzev Vlade RS su ovaj dokument usvojili. Da bi se napravila cjelodržavna konsolidovana strategija, moraju se prethodno usvojiti iste na entitetskim nivoima.
– I onda se to svjesno opstruiše. Rezultati su u slabim ocjenama napretka BiH od strane Evropske komisije. Ali, osim loših ocjena o napretku i standardnog izražavanja zabrinutosti, ni sa te strane nema neke jače inicijative koja bi zaštitila građane od ovakve neodgovorne vlasti. Bolna tačka te strategije je upravljanje javnim dugom, koje se ne bi moglo provoditi na ovako improvizovan način ukoliko bi se postavili jasni i mjerljivi standardi finansijskog planiranja – smatra kordinator za reformu javne uprave.
Napominje da sve zemlje regiona zbog važnosti reforme imaju nadležna ministarstva uprave koja vode taj proces. Kancelarija nema ni približno taj kapacitet i autoritet.
Mi imamo, kaže Ćuzulan, koordinirajuću ulogu u ovom procesu, „inicirali smo kroz naše izvještaje određene promjene, ali vlasti su ostale gluhe na ove naše prijedloge“. Dodaje kako pokušavaju da se nametnu kao stručno tijelo i resursni centar znanja o javnoj upravi. To je ono što je realno u zadatim okolnostima.
Navodi kako se radi o 90 posto donatorskim sredstvima, sa minimalnim učešćem domaćih vlada do 10 posto.
Po njegovim riječina, ni taj dio obaveze Vlada RS nije bila u stanju da redovno ispunjava, u odnosu na ostale niove vlasti, koje svoj dio obaveza uredno izvršavaju. Pet projekata sa prioritetne liste za ovu godinu su na čekanju, a mi trenutno možemo realizovati samo dva projekta koji su započeti u protekloj godini dok je Memorandum bio na snazi – napominje Ćuzulan.
Tako da je, dodaje on, trenutno blokirano oko 15 miliona KM Fonda koja su namjenjena za konkretne projekte, uglavnom iz oblasti e-uprave i različitih elektronskih servisa.
– Rezultati koji će izostati zbog toga biće jasno navedeni u narednim izvještajima o napretku ili kroz reviziju učinka. Taj proces ne možemo samostalno da odblokiramo, jer se koordinacija zasniva na ravnopravnom učešću svih strana. Dovoljno je da jedna strana napravi opstrukciju i vi ste blokirani – pojašnjava Ćuzulan.
Vijesti.ba
