U osnivanju i poslovanju banjalučke Eko-toplane mnogo je elemenata koji ukazuju na korupciju – smatra veliki broj Banjalučana koji masovno odbijaju usluge ove firme. Pojedine nevladine organizacije i udruženja potvrđuju da je korupcija u Eko-toplani evidentna iz činjenice da su odluke vladajuće većine u banjalučkoj skupštini pogodovale privatniku, a ne građanima. Njih su, naprotiv, dovele u nepovoljan položaj. Ogorčeni Banjalučani tvrde da su sa novom Eko- toplanom dobili skuplje i lošije grijanje, a izgubili mogućnost da se isključe sa sistema, uvedeni su im fiksni troškovi, a cijenu grijanja formira toplana bez ikakvog regulatora.
PIŠE: Maja Bjelajac
Pajo Lukić iz banjalučkog naselja Starčevica vratio je ugovore Eko-toplani i ne namjerava koristiti njihove usluge. On spada u grupu potrošača koji imaju ugrađene kalorimetre i kojima je gradska vlast nametnula distributivne troškove, preko onih koje plaćaju po utrošenoj toplotnoj energiji. “Računica je vrlo prosta”, objašnjava Lukić. “U stanu od pedesetak kvadrata u sezoni potrošimo oko 2,5 MWh toplotne energije, što je oko 350 maraka. Novim nametom od 37 pfenigna, grijanje nas izađe skuplje 70 odsto, što znači 250 maraka više”, kaže ovaj Banjalučanin i tvrdi da neće plaćati skupu i nekvalitetnu uslugu. Objašnjava da je pisao prigovor na svaki račun, ali je od Eko-toplane dobio tipski odgovor u kojem se ta firma poziva na skupštinske odluke, najbrajajući šta je sve potrebno potrošaču da bi se isključio sa toplifikacione mreže.
Gradska skupština usvojila je u januaru set odluka kojima je trebalo biti riješeno pitanje grijanja u gradu. Usvojene su odluke o opštim uslovima za proizvodnju, isporuku i korištenje toplotne energije, o tarifnom sistemu, te odluka o povjeravanju obavljanja komunalne djelatnosti.
“Današnja sjednica je finale posla koji radimo nešto manje od godinu dana i u rekordnom roku uspijevamo riješiti problem gradskog grijanja”, rekao je tada gradonačelnik Banjaluke Igor Radojičić. Ali se ispostavilo da je situacija sasvim suprotna.
Odluke su izazvale ogroman revolt građana jer su, kako tvrde, usmjerene na zaštitu privatnika, odnosno Eko-toplane, a ne potrošača.
Zboga toga su Banjalučani uputili stotine prigovora advokatskim kancelarijama, nevladinim organizacijama i udruženjima potrošača, odbijajući “nametnute” usluge nove Eko-toplane.
Inicijativa pred Ustavnim sudom: O problemu zaštite potrošača u slučaju Eko-toplane treba da se izjasni i Ustavni sud Republike Srpske. Organizacija Transparency International BiH (TI BiH) podnijela je još u februaru inicijativu za pokretanje postupka za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti Odluke Skupštine grada Banjaluka o opštim uslovima za proizvodnju, isporuku i korištenje toplotne energije.
“Građani nam se i dalje javljaju i pitaju za našu inicijativu prema Ustavnom sudu. Većinu zanima kako da se isključe sa sistema centralnog grijanja”, potvrđuje Uglješa Vuković, istraživač-analitičar u TI BiH. Stav te organizacije je, između ostalog, da se spornim odredbama Odluke nezakonito i protivno Ustavu propisuju uslovi za isključenje sa toplifikacione mreže.
Odlukom je predviđeno da korisnici, ako žele da se isključe, moraju pribaviti saglasnost svih etažnih vlasnika. Čak i oni koji su se ranije isključili biće pozvani na zaključenje ugovora o korištenju toplotne energije i priključenju na sistem – osim ako obezbijede pomenutu saglasnost i to uz notarski ovjerene potpise etažnih vlasnika.
Banjalučane su posebno razbjesnili distributivni troškovi na računima koje treba da plaćaju i oni koji su isključeni iz grijanja. Samo u Advokatsku kancelariju Lakić stiglo je oko stotinu prigovora adresiranih na Eko-toplanu. “Osim toga što treba da plaćaju energiju koja im se ne isporučuje, građani nam se obraćaju i zbog činjenice da su dobili račune od nove toplane s kojom nisu sklopili nikakav ugovor”, kaže advokatica Vanja V. Lakić.
Građane takođe interesuje odakle Eko-toplani njihovi lični podaci koji su zakonom zaštićeni. “Pojedini žele podnijeti prijave Agenciji za zaštitu ličnih podataka. Pretpostavljaju da je te podatke dostavila stara toplana, što je takođe u suprotnosti sa zakonom”, kaže advokatica Vanja V. Lakić.
“Prisila” umjesto kvaliteta: Uz svu podršku većine u gradskoj skupštini, Eko-toplana nije uspijevala tokom sezone grijati Banjaluku kako treba. Grijanje je bilo loše, iako je nova toplana iznajmila postrojenja od stare, a u februaru i martu grijala pretežno na mazut.
Korupciju u priči o Eko-toplani među prvima su prepoznali opozicionari u gradskoj skupštini, odbornici partije Sloboda. Početkom marta podnijeli su dvije tužbe protiv Skupštine grada Banjaluka – za poništenje odluke o tarifnom sistemu i odluke o opštim uslovima za proizvodnju, isporuku i korištenje energije.
“Očekujemo da će te odluke biti poništene, jer su one u sukobu sa Zakonom o komunalnim djelatnostima, Zakonom o svojinskim pravima, Zakonom o zaštiti potrošača, ali i u sukobu sa Ustavom”, rekao je predsjednik Slobode Budimir Balaban.
Tužbama se traži poništenje spornih odluka, jer se njima predviđa plaćanje toplotne energije kada se ona ne isporučuje, način obračuna utrošene energije po distributivnim troškovima i instalisanoj snazi, kao i pravo isporučioca da u svako doba noći i dana može bez bilo čijeg odobrenja da uđe u stan ili poslovni prostor i provjeri stanje instalacija.
“Zašto se građani odlukama ‘prisiljavaju’ da budu korisnici nove toplane umjesto da se privuku kvalitetom usluga?”, pita Budimir Balaban i zaključuje “vjerovatno zbog toga što se već zna da će se lošiji kvalitet grijanja i visoke cijene morati osigurati ‘prisilom’.”
“Ne plaćajte račune bez ugovora”: Predstavnici gradskih odbora partija Saveza za promjene apelovali su zbog toga na građane Banjaluke da ne postoji pravni osnov za plaćanje računa Eko-toplani ukoliko sa njom nisu potpisali ugovor o isporuci toplotne energije. Na okruglom stolu održanom u martu opozicija je zaključila, između ostalog i da cijenu toplotne energije mora utvrđivati i odobravati regulatorni organ ili nadležna agencija.
Ubrzo je stigao i odgovor prvog čovjeka gradske uprave Igora Radojičića koji je odluke o grijanju i Eko-toplani ocijenio “hrabrim i neminovnim potezom” tvrdeći da bi u suprotnom 20.000 korisnika ostalo bez grijanja i da bi nastala humanitarna katastrofa. Gradonačelnik se, međutim, nije izjasnio koliko hiljada korisnika će ostati bez grijanja, jer ne žele da plaćaju skupu i lošu uslugu, kao ni da im se uskraćuju osnovna potrošačka prava.
“Građani znaju da ako ne plate račun za telefon da će im biti isključen, a ista stvar je i sa strujom, vodom i grijanjem”, rekao je Radojičić, zaboravljajući na činjenicu da zapravo ogroman broj građana i želi da se isključi sa grijanja.
Inicijativu pokrenutu pred Ustavnim sudom u vezi sa setom odluka o grijanju ocijenio je dobrom istakavši da se grad i vodio praksom Ustavnog suda u izradi spornih odluka. “Drago mi je da se taj postupak uradi i završi kako bi se začepila usta svima koji pričaju razne gluposti u vezi sa tim”, rekao je gradonačelnik Banjaluke nakon čega mu je opozicija zamjerila da prejudicira odluku Ustavnog suda i vrši određeni pritisak na tu instituciju.
Da će pravosuđe Republike Srpske imati pune ruke posla na temu Eko- toplane svjedoče ne samo brojni prigovori građana već brojne nepravilnosti koje prate cijelu priču od početka. Grad Banjaluka i kompanija IEE d. o. o. potpisali su u maju 2017. ugovor o strateškom partnerstvu i osnivanju preduzeća “Eko-toplane”, ali postupak o javno-privatnom partnerstvu nikada nije vođen. U organizaciji Transparency International BiH smatraju da se formiranjem Eko-toplana zakonski izbjeglo javno-privatno partnerstvo samo kako bi se proizvodnja i distribucija toplotne energije prenijela u većinsko privatno vlasništvo.
Grad Banjaluka uložio je oko 16 miliona maraka (49 odsto), a IEE d. o. o. trebalo je da uloži 51 odsto u opremu zajedničkog preduzeća. Javnost, međutim, ni do danas nije upoznata šta je ova kompanija uložila niti na šta je potrošila budžetski novac koji je grad uložio.
Ugovor o poslovno-tehničkoj saradnji javnog preduzeća Toplana a. d. Banjaluka sa privrednim društvom Eko-toplane Banjaluka d. o. o. takođe nikada nije objelodanjen.
Priča o Eko-toplani, stoga, ima velike šanse da uđe na “Top-listu” pet najvećih banjalučkih koruptivnih afera. “Prisilno” grijanje mlakim radijatorima, stoga, obećava vruću sezonu gradskim vlastima. Na potezu su pravosudni organi.
Impulsportal.net
