Pred nama je vrijeme praznika i zimskih odmora kada se putuje češće nego obično. Česta putovanja aktuelizuju priču o stanju bezbjednosti na putevima koji su na prostoru ex-Jugoslavije i Balkana, veliki problem i na početku 21. vijeka.
Situacija u regionu po pitanju bezbjednosti saobraćajnica u nekim segmentima je bolja, a u nekim gora u odnosu na Bosnu i Hercegovinu koja u poređenju sa svojim susjedima ima daleko manje kilometara auto-puteva.
Evo i rezultata EuroRAP testiranja zemalja u regiji koje je provedeno 2012. godine u saradnji s nacionalnim organizacijama koje brinu o bezbjednosti saobraćaja.
Srbija
Auto-moto savez Srbije zajedno u suradnji s EuroRAPom proveo je snimanje dionica ceste u Srbiji u dužini 2.945 kilometara. Što se stope poginulih na 100.000 stanovnika ona iznosi 12.9 što je zaista velika brojka. U pogledu sigurnosti vozača, odnosno putnika u automobilu 3% prometnica ocijenjeno je s 1 zvjezdicom, 30% s 2, odnosno 3 zvjezdice, a 36% prometnica ocijenjeno je s 4 zvjezdice. Najveću ocjenu sigurnosti od 5 zvjezdica dobilo je tek 1% cesta.
Slovenija
Što se tiče stanja u Sloveniji, EuroRAP je zajedno u suradnji s automobilskim savezom proveo snimanje dijela autocesta, odnosno glavnih cesta u periodu od 2009. go 2011 godine. Rezultati sigurnosti autocesta su očaravajući. Ni jedan kilometar autoceste, odnosno brze ceste nije dobio manje od 4 zvjezdica. Točnije, 116 kilometara brzih cesta, odnosno autocesta ocijenjeno je s 4 zvjezdice, a 5 zvjezdica je dobilo čak 390 kilometara istih.
Što se tiče glavnih cesta situacija je nešto drugačija. Visoki rizik nosi 4 kilometra G1 cesta, odnosno 14.5 kilometara G2 cesta. Dvije zvjezdice dobilo je 29 kilometara G1 ceste i 137 kilometara G2. Najduži dio dionica cesta klasificiranih kao G1 (185 km), odnosno G2 (170 km) ocijenjen je s 3 zvjezdice. Kao najsigurnije dionice EuroRAP je ocijenio 30 km G1 cesta, odnosno 34 km G2 cesta.
BiH
Situacija u Bosni i Hercegovini je situacija nekoliko puta lošija nego u Sloveniji. Naime EuroRAP je čak 56.20% prometnica ocijenio kao iznimno opasne, odnosno 1 zvjezdicom. 22.31% prometnica ocijenjeno je s 2 zvjezdice, 8.26% cesta dobilo je 3 zvjezdice, a 4.96% 4 zvjezdice. Kao najmanje rizične ocijenjeno je tek 8.26% cesta.
Hrvatska
Stopa poginulih na 100.000 stanovnika u Hrvatskoj je 7.3. Nakon Jadranske Magistrale, druga najopasnija prometnica u hrvatskoj je državna cesta broj 2, podravska magistrala.
Podravska magistrala, nazvana magistralom smrti, u dužini od 347 kilometara žila je kucavica koja spaja Zagreb sa Slavonijom, odnosno istočnim dijelom Hrvatske. Međutim, uprkos njenoj važnosti i činjenici da na sebe preuzima velik dio teretnog prometa, EuroRAP ju je klasificirao kao jednom od najopasnijih cesta u Hrvatskoj.
Testiranje je dalo poražavajuće rezultate: 8% dionice magistrale ocijenjeno je 1 zvjezdicom i klasificirano kao iznimno opasno za sve vrste vozila. 30% dionice dobilo 2 zvjezdice, a 41% 3 zvjezdice. Ostatak magistrale je ocijenjen s 4, odnosno 5 zvjezdica. Međutim, ono što je zabrinjavajuće je 38% raskrižja koja su ocijenjena kao visoko rizična, odnosno 36% dionice magistrale na kojoj je vjerojatnost frontalnog sudara iznimno visoka.
Mađarska
Od ukupno 3.908,7 kilometara snimljenih cesta u Mađarskoj, njih 835,3 kilometra ocijenjeno je 1 zvjezdicom. 1.218,9 kilometara cesta dobilo je 2 zvjezdice dok je najveći broj dionica, odnosno 1.588,3 kilometra ocijenjen s 3 zvjezdice. 4 zvjezdice dobile su dionice u dužini od 231.2 kilometra, a najveću ocjenu sigurnosti dobilo je 35 kilometara cesta.
Mađarske ceste jednako kao i Hrvatske muku muče s brojnim objektima uz cestu koji bi u slučaju prometne nesreće mogli prouzročiti fatalne posljedice. Isto tako velik broj prometnica uz rub ima iskopane kanale koji također predstavljaju velik problem.
Dnevnik.hr/Istinito
