Gradonačelnik Banje Luke Igor Radojičić, rekao je da će se na sjednici Skupštine Grada naći i prijedlog odluke o restrukturisanju gradskog duga.
– Restrukturisanje se odnosi na iznos od 75 miliona maraka u srednjoročnom periodu od deset godina, dok ukupan dug Grada iznosi oko 115 miliona. To bi trebalo da nam godišnje oslobodi između pet i deset miliona KM, koji se mogu usmjeriti u razvojne svrhe. Važno je napomenuti da su kamatne stope na tržištu novca znatno niže u odnosu na vrijeme kada su uzimani krediti – rekao je Radojičić i dodao da, ukoliko Skupština usvoji odluku, onda će biti raspisan međunarodni tender na kojem mogu učestvovati domaće i inostrane finansijske institucije.
Radojičić je izrazio nadu da će tender uspjeti, a u tom slučaju se u prvom kvartalu može ići na rebalans gradskog budžeta, što bi već u narednoj godini oslobodilo značajna sredstva za druge svrhe.
– U narednoj godini, na otplatu nam dolaze rate kredita u iznosu od 23 miliona maraka, a ako izvršimo pomenuto restrukturisanje, taj iznos bi trebalo da bude oko 12 miliona – naveo je Radojičić.
On je dodao da će jedna od tačaka dnevnog reda biti i prijedlog budžeta Grada Banja Luka za 2017. godinu koji je projektovan na 130,75 miliona KM, a u ovaj dokument već su ugrađene mnoge nove politike koje se žele sprovesti u našem gradu.
Gradonačelnik je rekao da će na dnevnom redu Skupštine biti i nekoliko odluka koje se tiču poboljšanja poslovnog ambijenta u gradu, odnosno da se širim obuhvatom poslovnih aktivnosti, a manjim opterećenjima podstakne razvoj.
– Naš cilj je da podstaknemo gradnju, kao i privrednu aktivnost u gradu, pa smo u skladu s tim, predvidjeli nekoliko olakšica. Naknada za uređenje građevinskog zemljišta se smanjuje. Za objekte stambeno-poslovnog tipa, ukoliko se isplata vrši odjednom gotovinski, predviđen je popust od 25 %, a za proizvodne objekte 30%. Ukoliko neko želi da u Banjoj Luci sprovede grinfild investiciju, olakšica može ići i do 50% – kazao je Radojičić.
Što se tiče poreza na nepokretnosti, gradonačelnik je rekao da je u prijedlogu odluke precizirano da se od treće do šeste zone, gdje je bilo najviše primjedbi građana, porez umanji za 10 %, dok se porez u ekstra gradskoj zoni neće snižavati.
Govoreći o radnom vremenu ugostiteljskih objekata, Radojičić je istakao da na Skupštinu ide prijedlog odluke o posebnom radnom vremenu ugostiteljskih objekata, što predviđa da ugostiteljski objekti koji ispune uslove propisane zakonom, mogu da dobiju tzv. posebno radno vrijeme i za to će biti plaćana posebna administrativna taksa. Ovim će, kako je rekao, Grad prihovdovati oko 200.000 KM godišnje. On je podvukao da je već sedam dana u primjeni zaključak gradonačelnika o radnom vremenu tokom praznika i da nije zabilježen nijedan problem.
Odgovarajući na pitanje novinara o problemu Toplane, Radojičić je rekao da se razmatraju sve varijante za ozravljenje Toplane.
– Mi tokom januara moramo donijeti odluke kakve god one bile. Imamo ponudu EBRD-a koja podrazumijeva kredite, što je za nas problematično. Tu je riječ o 10 miliona evra kredita za novo postrojenje, te još 10 miliona za modernizaciju i rekonstrukciju mreže, uz pretpostavljeni otpis dugovanja. Druge ponude se odnose na javno-privatno partnerstvo, zakup ili koncesiju za Toplanu – zaključio je Radojičić.
Na pitanje o ulaganju u infrastrkuturu, konkretno u vodovodnu mrežu, gradonačelnik je naveo da, prema urađenim projekcijama, na gradskom području trenutne potrebe za ulaganjem u vodovodnu mrežu i kanalizaciju, bez projekta Crnog vrela, iznose oko 12 miliona KM i da će Grad pokušati da ovaj iznos izdvoji tokom naredne četiri godine.
Odgavarajući na pitanje o statusu Radničkog univerziteta i drugih gradskih preduzeća i ustanova, Radojičić je kazao da je njihovo restrukturisanje bilo i dio njegovog predizbornog programa, te da je tačka o Radničkom univerzitetu povučena sa dnevnog reda sjednice gradskog parlamenta zbog toga što još nije jasno definisano koje bi bile obaveze Grada u slučaju likvidacije, te da li to može izazvati problem s obzirom na to da je u toku školska godina.
On je kao poseban problem naveo status objekta u kojem se nalazi Radnički univerzitet, jer ga Grad Banja Luka i dalje smatra svojom imovinom, iako je u RUGIP objekat upisan na privatni subjekat.
Radojičić je naglasio da je Grad u proteklih mjesec dana već pokrenuo tužbu pred nadležnim sudom tražeći vraćanje u pređašnje stanje i brisanje ove uknjižbe, a RUGIP i Pravobranilaštvo RS bi trebalo pitati zašto su ovo uradili.
