Prilagođavanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU, zbog ulaska Hrvatske u tu zajednicu, podiglo je nedavno puno prašine u BiH, prvenstveno zbog straha od propasti poljoprivrede.
Efekti i prave razmjere tih promjena u carinama, međutim, u praksi tek treba da se pokažu. Izmjenjeni sporazum koji praktično uvažava i trgovinske odnose koje su BiH i Hrvatska imale kroz raniji CEFTA sporazum, na snagu stupa od početka iduće godine, a prilagođavanje će ići u fazama, što znači da bi se na sve to moglo sačekati i nekoliko godina.
Ni u Srbiji, koja je takvu adaptaciju SSP završila još 2013. godine, još nemaju prave procjene kako se to odrazilo na farmere.
– Zbog poremećaja na svjetskom tržištu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda koji je izazvan međunarodnim sankcijama EU prema Rusiji, teško je još govoriti o pravim efektima i šta je to dobro što je protokol donio Srbiji, a šta loše, kada je u pitanju trgovina poljoprivredno–prehrambenim proizvodima sa EU. Iz analize o realizaciji kvota pri uvozu proizvoda iz EU proizilazi da je prosječna iskorišćenost kvota 80,2 odsto, da je za 12 grupa proizvoda ona potpuno iskorišćena, a da za cigarete, za koje je postojalo najviše straha da će odobren uvoz po nižim carinama unutar kvote od 1.625 tona ugroziti našu duvansku industriju, iskorišćenost kvota u 2015. je iznosila 54,9 odsto – kaže državni sekretar Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine Srbije Danilo Golubović.
Sami poljoprivrednici, međutim, malo znaju o ovim komplikovanim temama. Dragan Zarubica iz Sindikata poljoprivrede u Srbiji ocjenjuje da je možda desetak odsto ljudi u poljoprivredi upućeno u pitanja SSP ili njegovog prilagođavanja, a posebno u pitanja dobijanja novca iz evropskih fondova.
– Sa ljudima treba raditi i objasniti im sve šta mogu da očekuju od IPA fondova i svega. Mislim da nemaju pojma o tome, a onda se tu javljaju i ljudi koji mešetare. Stalno se priča o tim sporazumima, ali mi ne vidimo gdje je sporazum donio stabilizaciju ili nešto novo. Jedino što vidimo za sada je da se dozvoljava uvoz svega i svačega, da se otvara tržište za sve proizvode koje mi u Srbiji već proizvodimo, a izostaje podrška našoj proizvodnji – kaže Zarubica.
Profesor Miladin Ševarlić ističe da poljoprivrednici ni u jednoj zemlji koja je bila u procesu pridruživanja EU nisu razumjeli mnoge stvari koje su se nalazile u SSP tih zemalja, ali da su ih osjetili.
– Vrlo dobro su u Srbiji osjetili prelazni trgovinski sporazum po kojem je i prije stupanja na snagu SSP praktično urađena liberalizacija domaćeg tržišta poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u korist proizvođača iz EU. O ravnopravnosti je tu iluzorno govoriti, prije svega jer imate sa jedne strane 28 članica EU, koje imaju više od pola milijarde potrošača, a mi ne možemo da zadovoljimo ni sopstvene potrebe, a kamoli da zadovoljavamo njihove potrebe sa ovim nivoom konkurentnosti i investicija u poljoprivredu – ocjenjuje Ševarlić, koji ističe i da država nije uradila gotovo ništa da seljacima budu dostupna sredstva iz evropskih fondova za jačenje konkurentnosti poljoprivrede.
BiH bolje prošla jer ide u fazama?
Po nekim ocjenama, Srbija je u pregovorima o adaptaciji SSP nakon ulaska Hrvatske u EU, prihvatila i nešto nepovoljnije uslove u odnosu na ono što je nedavno dogovoreno za BiH.
Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović slično razmišlja.
– Srbija je vrlo kratko pregovarala o adaptaciji svog SSP nakon ulaska Hrvatske u EU, a mi smo pregovarali tri godine. Može se reći da u pregovorima nisu ništa značajnije postigli, ali je i činjenica da su imali povoljniji ranije ispregovarani sporazum CEFTA kroz koji su zaštitili neke svoje najosjetljivije proizvode. Za Srbiju je kroz pregovore o adaptaciji SSP naročito bilo osjetljivo pitanje duvanske industrije, ali su na kraju prihvatili otvaranje svog tržišta i u ovoj oblasti. Bosna i Hercegovina je uspjela da ispregovara trogodišnje fazno prilagođavanje što Srbija, ali ni bilo koja druga zemlja nije uspjela. Uz sve to, odugovlačenjem procesa pregovaranja tri godine dobili smo vrijeme za snaženje i prilagođavanje poljoprivrednog sektora ubirući oko 150 miliona eura prelevmana i carina, ali ga očigledno nismo na pravi način iskoristili – zaključuje Šarović.
EuroBlic
