Privrednici iz BiH ukazali su na jučerašnjem sastanku sa predstavnicima Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) na sporost u sprovođenju reformi te predložili su da se od plaćanja novih akciza na gorivo oslobode privredna vozila, jer se samo tako može spriječiti lančano poskupljenje svih ostalih roba i usluga.
Na sastanku sa predstavnicima MMF-a, koji je u organizaciji regionalnog poslovnog kluba „Biznis Plus“ održan u poslovnoj zgradi Banjalučke pivare, oko 20 uspješnih privrednika iz cijele BiH su ukazali na niz problema sa kojima se susreću te predložili konkretna rješenja.
Tako su, između ostalog, rekli da povećanje akciza poskupljuje transport robe, proizvoda i ljudi, te predložili da se od ovog povećanja izuzmu privredna vozila koja čine tek sedam odsto voznog parka u BiH.
Na sastanku je istaknuto da je u posljednjih deset godina po osnovu akciza prikupljeno čak osam milijardi KM, a da je samo 1,1 milijardi iskorišteno za nove puteve, dok je sve ostalo otišlo na tekuću potrošnju. Zbog toga su se učesnici sastanka složili da je akcize potrebno povećati, ali samo ako bi se taj prihodi izdvajao namjenski za puteve, a ne da se sa njim kao i do sada „krpe budžetske rupe“.
Upozoreno je i da je korupcija u BiH široko rasprostranjena, a da je najviše ima u oblasti šumarstva zbog čega finalna drvoprerađivačka industrija ima ogromnih problema da obezbijedi sirovine i ispuni stroge uslove inostranih kupaca.
I na ovom sastanku je istaknut problem odlaska radne snage iz BiH, uz opasku da ako se ova situacija nastavi „kredite MMF-u neće imati ko da vraća“. Taj problem je trenutno najizraženiji kod profesionalnih vozača, jer BiH trenutno nedostaje vozača C i D kategorije.
Ocijenjeno je da su plate jedan od razloga, te da se one moraju povećati, ali da je razlog i komplikovana procedura dobijanja diploma, posebno za D kategoriju. Ocijenjeno je da se to mora promijeniti, te da se i radnici moraju prekvalifikovati.
Privrednici su ponovili i da traže smanjenje poreskih opterećenja, a da vlast manjak prihoda nadoknadi kroz proširenje poreske baze na rasprostranjenu sivu ekonomiju. Upozorili su i na neusklađenost propisa, nejasne zakone i pravnu nesigurnost zbog koje izostaju nove investicije.
Komentarišući šta je razlog veće naplate poreza u BiH, privrednici su ocijenili da to nije zbog rasta privredne aktivnosti, već zbog većeg pritiska poreznika.
Kao primjer loše regulative naveli da su država mljekarima na litar 100% alkohola, koji košta jednu KM po litru, naplaćuje akcizu od čak 15 KM, samo zato što zakonodavac nije znao da se alkohol koristi za reprodukciju u mljekarskoj industriji.
Među problemima istakli su i da država prebacuje svoju obavezu kontrole na banke. Tako su u FBiH u pripremi propisi kojima se banke obavezuju da kontrolišu da li firme isplaćuju doprinose uz platu, zbog čega se traži izmjena zakona o doprinosima FBIH.
capital.ba
