Ferguson: Političari u BiH populizmom kriju svoju nesposobnost

Politika

Mi napuštamo Evropsku uniju, ali u potpunosti razumijemo i poštujemo vašu želju da se pridružite i nastavićemo da vas podržavamo u dostizanju neophodnih standarda.

Ovo u intervjuu za Srpskainfo poručuje ambasador Velike Britanije Edvard Ferguson, koji uskoro napušta ambasadorku poziciju u BiH.

Po čemu su političari u BiH specifični u svom radu i sa kojim Vam je bilo najteže sarađivati?

Bilo mi je zadovoljstvo raditi sa sposobnim i posvećenim političarima u svim dijelovima ove zemlje. Najviše se divim onima koji naporno rade da poboljšaju živote građana i koji su imali hrabrosti da donesu odluke potrebne da BiH bude uspješna. Manje se divim onima koji svoje, ili interese svoje stranke, stavljaju ispred interesa zemlje i njenih građana i onima koji koriste nacionalizam i populizam da prikriju svoju korumpiranost ili nesposobnost. Oni su najodgovorniji za etničke podjele i za ozbiljnu socijalnu i ekonomsku nejednakost u BiH.

Da li su opravdane kritike predsjednika RS Milorada Dodika da se strani ambasadori previše miješaju u unutrašnje stvari BiH? Imaju li i u drugim zemljama ambasadori ovoliki komoditet?

Tačno je da strani ambasadori u BiH imaju neobičnu ulogu, ali za to postoje dva glavna razloga. Prvi je taj da su neki od nas članovi Savjeta za implementaciju mira. Kada neodgovorni političari dovode u pitanje dijelove Dejtonskog mirovnog sporazuma, mi ćemo reagovati. I drugi je taj da BiH mora postići određene standarde u kvalitetu svoje demokratije i jačini ekonomije i vladavine prava. Kada govorimo o Ujedinjenom Kraljevstvu, mi se ne miješamo u unutrašnju politiku BiH, niti imamo želju za tim. Ali, politička nestabilnost u BiH nije samo unutrašnje pitanje, nego ima uticaj i na međunarodni mir i sigurnost. Kao stalna članica Savjeta bezbjednosti UN, i kao zemlja koja je značajno uložila u razvoj BiH nakon rata, mi ćemo nastaviti da snažno podržavamo Dejtonski mirovni sporazum, čija smo potpisnica. I nastavićemo podržavati BiH na njenom odabranom putu ka evroatlantskim integracijama.

I Velika Britanija je stava da je budućnost BiH u EU. Zašto BiH da teži ka EU kada vaša zemlja izlazi iz nje?

BiH je podnijela zvanični zahtjev za pridruživanje EU. Ujedinjeno Kraljevstvo je odlučilo da napusti EU. Mi smo dvije različite zemlje. Ono što je važno jeste da je BiH napravila svoj izbor, iz svojih razloga. I očigledno je zašto je to tako, kada cijela regija zapadnog Balkana ide u istom pravcu i kada se 70 odsto vaše trgovine odvija sa EU. Građani u BiH vjeruju, s pravom, da će reforme koje su potrebne za pridruživanje EU pomoći u rješavanju njihovih ključnih zabrinutosti: nedostatak radnih mjesta, odlazak mladih, nedostatak investiranja u puteve, škole i bolnice i nemogućnost pravosudnog sistema da riješi problem široko rasprostranjene korupcije.

Koliko su vlasti u BiH uspješne u provođenju Reformske agende?

Ta slika nije jednolična. Ekonomija raste, kao i izvoz, industrijska proizvodnja i zapošljavanje. Ali, Svjetska banka procjenjuje da BiH treba stalni rast od šest odsto kako bi se životni standardi pridružili onima u EU. Ovo je moguće, ali samo ako vaši lideri uzmu političku stabilnost i ekonomiju kao prioritet, umjesto populizma i osvajanja političkih poena. U isto vrijeme, svjedoci smo ponovljenih napora podrivanja pravosudnog sistema, u skorije vrijeme neusvajanjem zakonskih amandmana u Parlamentu BiH koji su potrebni da se ojača borba protiv organizovanog kriminala i korupcije. Nismo vidjeli dovoljno napretka u poboljšanju ključnih javnih usluga poput zdravstva i obrazovanja. Politički uticaj i kontrola javnih emitera je postala uvriježenija, posebno u slučaju RTRS. Ima još puno posla.

Da li su političari u Federaciji BiH pokazali dovoljno zrelosti u iznalaženju rješenja za Izborni zakon ili je cijela situacija iskorišćena za predizbornu kampanju?

Nažalost, ova situacija je, bez sumnje, iskorištena od strane stranaka iz FBiH kako bi promovisale svoje političke agende. Izbori su za samo nekoliko mjeseci. Građani će glasati i rezultati demokratskog glasanja moraju biti implementirani bez zadrške. Ostaje ključno da se implementira odluka Ustavnog suda BiH u slučaju Ljubić, na način koji BiH približava evropskim demokratskim standardima, a ne odvodi je u suprotnom pravcu. Ovo je još uvijek moguće postići ako su stranke spremne da pokažu odgovornost. Iskreno se nadam da hoće.

Koliko je OHR blizu, odnosno daleko od gašenja?

Svi mi želimo zatvaranje OHR, jer bi to značilo da je BiH nepovratno krenula putem mira, prosperiteta i evropskih integracija. Uslovi za zatvaranje OHR su dogovoreni 2008. Oni uključuju jačanje vladavine prava, sporazume o državnoj i vojnoj imovini i pozitivnu procjenu situacije zasnovanu na punom poštovanju Dejtonskog sporazuma. Ostaviću vašim čitaocima da zaključe koliko smo blizu toga. Obično su oni koji najglasnije pozivaju na zatvaranje OHR-a zapravo najodgovorniji za to da je kancelarija još uvijek ovdje.

Politički predstavnici Srba i Hrvata u BiH tvrde da je ovakva BiH neodrživa. Kakvu budućnost BiH Vi vidite i može li ona dugoročno opstati u ovakvom obliku?

Naravno da je BiH održiva u ovom obliku, kao što je to bila i zadnje dvije decenije. BiH se ne razlikuje puno od mnogo drugih zemalja, uključujući i moju. Svi mi imamo komplikovane sisteme vlasti. Ali, oni mogu savršeno dobro funkcionisati kada im političari to omoguće, kao što smo vidjeli u slučaju reformi u zadnje četiri godine. Ova retorika je osmišljena jednostavno kao dimna zavjesa. Stvarni izazovi s kojima se BiH suočava su nezaposlenost, odliv mozgova, korupcija i nedjelotvornost u vlasti i javnim ustanovama. Kada političari nemaju odgovor na ove izazove, počnu kriviti druge, ili kriviti sistem. Na građanima je da jasno kažu da ih ne interesuju izgovori, da žele da političari zajedno rade kako bi došli do rješenja.

Odlazite s ambasadorske pozicije. U kakvom sjećanju će Vam ostati BiH?

Uvijek ćemo se rado sjećati BiH. Ovdje smo stekli veliki broj prijatelja. Naša najmlađa kćerka, naša mala Sarajka je rođena ovdje. Kada pomislim na BiH, prvenstveno ću se sjećati vaših nevjerovatnih planina. Karolina i ja smo uživali u planinarenju ljeti po Treskavici, Zelengori, Čavljaku i kanjonu Rakitnice, a zimi u skijanju na Jahorini i Bjelašnici. Siguran sam da će za nekoliko godina hiljade turista iz Evrope dolaziti da uživaju u vašem prelijepom pejzažu, a mi smo imali sreće da uživamo u planinama prije toga.

srpskainfo.com

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *