Da li će doći do promjene u spoljnoj politici SAD u BiH nakon današnjih predsjedničkih izbora u SAD, pitanje je na koje su odgovarali i političari BiH.
Član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić izjavio je nedavno za Fenu da su zapadne zemlje prepustile Evropskoj uniji da vodi ključne političke procese u BiH i to će tako biti i s jednim i drugim potencijalnim pobjednikom izbora u Sjedinjenim Američkim Državama.
– Ne očekujem da će BiH biti na listi prioriteta spoljne politike SAD, kao što u krajnjoj liniji nije bila ni u vrijeme Džordža Buša ni Baraka Obame – smatra on.
Predsjedavajući Savjeta ministara BiH Denis Zvizdić nakon predsjedničkih izbora u Sjedinjenim Državama očekuje nastavak prijateljske politike prema BiH.
– Očekujem da će američka administracija imati još aktivniju ulogu u Bosni i Hercegovini i da će nastaviti da podstiče BiH na putu ka jednoj od najmoćnijih ekonomskih zajednica svijeta – Evropskoj uniji. Vjerujem da će Sjedinjene Američke Države pomoći Bosni i Hercegovini da u najskorijem periodu dovrši proces NATO- integracija jer to znači veću sigurnost za našu državu i sigurnost za strane investicije u BiH – rekao je Zvizdić za Fenu.
Predsjednik Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović smatra da se spoljnopolitički ciljevi ne mijenjaju smjenom određenih političkih garnitura u Sjedinjenim Američkim Državama i zbog toga ne očekuje neke velike zaokrete nakon predsjedničkih izbora u toj zemlji.
– Ne očekujem velike zaokrete, jer to nije tipično za spoljnopolitičku scenu i djelovanje SAD – rekla je Cvijanović u ponedjeljak novinarima u Banjaluci.
Pofesor na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci Miloš Šolaja smatra da se nakon izbora u SAD neće puno toga promijeniti u pogledu spoljne politike prema Balkanu.
– Činjenica je da će se Balkanom i dalje baviti onaj ko je to radio i u proteklih 12 godina, a to je zamjenik pomoćnika državnog sekretara za Evropu i Aziju. Sam predsjednik i sekretar Stejt Departmenta sigurno neće imati mnogo želje i prilike da se bave Balkanom, istakao je Šolaja za Vijesti.ba.
Bivši ambasador BiH u SAD Bisera Turković ističe da se izbori u SAD se dešavaju u istorijski teškom trenutku.
– Na sceni je destabilizacija Bliskog istoka, Avganistan i Irak su daleko od trajnog mira, Libija je oslabljena i nesigurna, ništa bolje nije ni u nekim drugim dijelovima svijeta. Ekonomija je oslabljena s potencijalnom opasnošću da se otvore neka nova žarišta. Unose se nove dimenzije sukoba, kurdsko pitanje se aktuelizuje, na sceni su pokušaji destabilizacije Turske. Naravno da u situaciji opšte političke nesigurnosti mnoge oči su uprte prema jednoj velesili i njenom vodstvu – rekla je ona.
Ministar spoljnih poslova Bosne i Hercegovine Igor Crnadak ne očekuje značajnu promjenu odnosa Sjedinjenih Američkih Država prema BiH nakon izbora u toj zemlji.
– Promjene ne očekujemo ni u političkom smislu niti u smislu vanjske trgovine. BiH se ni na koji način nije miješala u tok izborne kampanje, ali ne očekujem da bilo kakav izbor utiče na promjenu politike prema BiH – naglasio je ministar Crnadak.
Mediji u BiH i američki izbori
Pregled štampe koja je izlazila u BiH, za vrijeme bivše Jugolavije, 1960. godina pokazuje da su vijesti vezane za američke izbore zauzimale naslovne stranice i udarna mjesta, da su o njima izvještavali dopisnici iz SAD da su se prenosili izvještaji iz strane štampe, objavljivali posebni prilozi i analize…
Posebno se ističe kako su detaljno praćeni predsjednički izbori 1960. godine, upamćeni po tijesnoj utrci između demokrate Džona F. Kenedija i republikanca Ričarda Niksona “Došao je trenutak istine”, “Prosječni ozbiljni Amerikanac nasuprot mladog čovjeka”… bili su neki od naslova u štampi uoči izbora. Dana 10. novembra 1960. godine u “Oslobođenju” osvanuo naslov “Džon Kenedi novi predsjednik SAD” uz poruku da “s Kenedijem dolazi na kormilo mlada generacija američkih političara”.
Ubrzo je uslijedilo neizbježno objavljivanje čestitke predsjednika Republike Josipa Broza Tita izbornom pobjedniku, kao i prve poruke predsjednika Kennedyja: “Ostvarenje pravednog i trajnog mira mora biti osnovni zadatak SAD”. Javnost u BiH je, takođe, upoznata s novom šarmantnom prvom damom Džeki Kenedi, čije su fotografije objavljivane u štampi koja je izlazila na prostoru BiH i Jugoslaviji.
Mediji na prostru bivše Jugoslavije objektivno su izvještavali o toku kampanje 1968. godine, naglašavajući poteškoće koje Humfri ima u kampanji kao i veliku Niksonovu prednost, što se vidi i iz novinskih naslova “Hamfriju ponestaje novca”, “Štampa SAD podržava Niksona”, “Hamfri se nada, ali…”, “Nikson ima ozbiljnu prednost”, a nakon Nixonove pobjede moglo se pročitati “Čudo se nije dogodilo”, “Smjena u Bijeloj kući”.
Novine su prenijele i vijest da je na izborima za Kongres 1968. godine, koji su održani zajedno s predsjedničkim, prvi put izabrana jedna crnkinja – Širli Čizholm iz Bruklina.
EuroBlic
