Da je SNSD opozicija i da ima ovako bezobraznu vlast kakvu mi imamo, oni bi već davno napravili nemire po cijenu da poruše RS. SDS nije zagovornik rušenja, niti rušilačkih promjena. SDS je za demokratske promjene. No, moram kazati da je moj lični stav, a ne stav SDS, da ukoliko se neko odluči za nemire, i to je način rušenja nenarodne vlasti, istakao je u razgovoru za Vijesti.ba Miladin Stanić, SDS-ov poslanik u Narodnoj skupštini RS.
Izjavili ste da su SDS i Savez za promjene riješili pitanje naplate klirinškog duga i vlast u RS nema nikakvo pravo da svojata ovo pitanje.Na to je reagovao potpredsjednik SNSD-a Nikola Špirić, kazavši da zasluge za naplatu pripadaju bivšoj SFRЈ i da je to dug o kome se razgovaralo posljednjih deset godina. Ko ima pravo uzimati zasluge za naplatu klirinškog duga?
Savez za promjene je treću godinu na vlasti na nivou BiH. Zar je moguće da SNSD ima neku zaslugu, a da se to vuče tri godine koliko nisu u vlasti na ovom nivou? Osim toga, SNSD je na vlasti u Sarajevu bio deset godina. Zašto to pitanje nisu riješili? Deset godina je, bilo kojim parametrom, više nego tri godine.
S druge strane, Špirić kaže da su zasluge SDS-a i Saveza za promjene u institucijama BiH “u rangu sa elementarnim nepogodama koje su pogodile RS”. Optužuje vas da ste blokirali MMF i akcize, te kaže da kada se sve to sabere sa drugim projektima, šteta se mjeri stotinama miliona KM. Kako odgovarate na ove optužbe?
Moja poruka Nikoli Špiriću jeste da ako smo mi nešto i blokirali, to nije ni 10 posto od onoga što su oni ukrali! Možemo jednostavno sabrati neke stvari i podvući crtu. Tri banke u RS su propale, a šteta je blizu 500 miliona KM. Minimalno je 300 miliona KM štete kod institucija RS čija su potraživanja ostala nenaplaćena kod tih banaka. Kako je onda Savez za promjene elementarna nepogoda u odnosu na to?
To je pitanje, pretpostavljam, upućujete Špiriću?
Ja ga pitam, pa neka odgovori. Špirić je bio predsjedavajući Savjeta ministara BiH i imao je priliku da riješi pitanje naplate klirinškog duga, kao i povećanje akciza. Bezobrazno je zavlačenje ruku SNSD-a u džepove građana RS, a da prethodno nisu spremni nijednu reformu i reorganizaciju u javnoj potrošnji uraditi. To je čisti bezobrazluk.
Potpredsjednik SNSD-a istakao je, takođe, da od Saveza za promjene treba očekivati i da na jesen pribjegne vaninstitucionalnoj borbi, što bi, kako je ocijenio, usložnilo odnose i dodatno nanijelo štetu svima koji žive u RS”. Planira li opozicija u RS takve poteze?
Da je SNSD opozicija i da ima ovako bezobraznu vlast kakvu mi imamo, oni bi već davno napravili nemire po cijenu da poruše RS. SDS nije zagovornik rušenja, niti rušilačkih promjena. SDS je za demokratske promjene. No, moram kazati da je moj lični stav, a ne stav SDS, da ukoliko se neko odluči za nemire, i to je način rušenja nenarodne vlasti.
Dakle i vaninstitucionalno djelovanje?
Normalno. U cijelom svijetu postoji vaninstitucionalna borba.
Vratimo se na klirinški dug. Novac je stigao u BiH, a od ukupne sume od 125,1 milion dolara, RS pripalo je 36 miliona dolara. Kako će ova sredstva biti utrošena?
Kao i sav drugi novac – netransparentno i masom zloupotreba. U vezi sa pričom vlasti kako će novac koristiti u investicije, rekao sam ranije da samo ne koriste na način kako su trošili državna sredstva u programu pokretanja preduzeća “Nikola Tesla”, te kada je u pitanju podrška UNIS-u iz Dervente, gdje je pokradeno 500 miliona KM ili “Farmalandu” gdje je RS izgubila milione KM. Aktuelnoj vlasti su ova sredstva nedovoljna za jedan lopovski projekat, kakve oni podržavaju. Odgovorno tvrdim da na godišnjem nivou oni ukradu 200 miliona KM, a upropaste još 100.
Može li se opozicija suprotstaviti tome? Postoji li mehanizam kontrole?
Nema mehanizma kontrole, jer je sve korumpirano – od pravosuđa, preko policije do ostalih institucija. No, moj stav je da je jedan od načina vaninstitucionalna borba.
Podsjetiću Vam na izjavu predsjednika RS koji je krajem aprila rekao da je klirinški dug jedna od stavki na koju RS računa za finansijsku stabilnost. Osim toga, pomenuo je i MMF, sredstva od povećanja akciza, ali i novac od prodaje državnog kapitala u rudniku “Ljubija”. Međutim, početak je avgusta i samo je novac od naplate klirinškog duga tu. Je li budžet RS stabilan?
Budžet RS nije stabilan. Stabilnost podrazumijeva mogućnost isplate pristiglih potraživanja. Građani i pravna lica od RS potražuju desetine miliona KM, a niko iz vlasti se ne oglašava po tom pitanju. Recimo, advokati koji su pred sudovima branili interese RS potražuju više od šest miliona KM, a to niko ne plaća. Javno ću reći da je budžet stabilan, kada pristigle obaveze budu isplaćene.
Kada vlast priča o akcizama, kaže da bi se povećanje namjenski iskoristilo za gradnju puteva, a onda kaže da bi akcize mogle popraviti i stanje u zdravstvu. Stanje u toj oblasti se može popraviti ako bi se spriječili oni koji u toj oblasti kradu preko lijekova, te broj radnika zaposlenih po političkoj liniji. No, završni udarac aktuelne vlasti u RS biće povećanje PDV-a. Sa njima više nema sreće.
Pojasnite nam stav u vezi sa povećanjem PDV-a.
Ako ljudi u RS budu imali tu nesreću da SNSD ponovo pobijedi na izborima 2018. godine, imaćemo povećanje PDV-a do 21 posto.
Nevena Ćosić/Vijesti.ba
