Direktor beogradskog Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila Radoš Đurović navodi da migranti koji se nalaze u Srbiji nastoje da uđu u BiH, koja za njih predstavlja bezbjedno mjesto, ali da u njoj ne žele da se zadržavaju, dok ih, istovremeno, Granična policija BiH vraća nazad u Srbiju.
– Ljudi idu. Prisutna je informacija u kampovima i van kampova da je BiH opcija i da je bezbjedno mjesto, pa su svi upućeni ka BiH da pokušaju da prođu. Te informacije se brzo šire među izbjeglicama – ističe Đurović.
On napominje da u Srbiju ulaze nove izbjeglice sa juga, iz pravca Makedonije i Bugarske, kao i neke avionima iz Irana, sa kojim Srbija ima liberalni vizni režim, pa jedan broj Iranaca traži azil u Srbiji.
Đurović ističe da se migranti ilegalno “guraju” nazad u Srbiju iz pravca Hrvatske i Mađarske, a nova praksa je da se to sada radi i iz pravca BiH.
– Od pre nedjelju i nešto više, dobijamo svjedočenja ljudi da su zaustavljeni u pokušajima da uđu u BiH i da su vraćeni bilo od srpske policije, ali mnogo češće od Granične policije BiH – da su im oni odbili ulaz i vratili ih nazad u Srbiju – navodi Đurović.
On pretpostavlja da u BiH ulaze migranti ne samo iz pravca Srbije, već i iz pravca Crne Gore, rutom iz Albanije, tako da se u BiH sada ukrštaju ta dva kraka.
Kada se pogleda prethodnih nekoliko mjeseci, može se uočiti da je povećanje broja migranata u BiH upravo rezultat velikog priliva iz pravca Srbije, odakle su ka BiH otišle hiljade ovih ljudi.
– To vidimo na licu mjesta i u kampovima gdje ti ljudi žive pošto se njihov broj prepolovio. Svi oni idu ka BiH, koja je trenutno glavno mesto gde oni idu – napominje Đurović za Srnu.
Migranti doživljavaju BiH kao bezbjednu destinaciju, kao mjesto gdje mogu da borave neko vrijeme i nesmetano prođu /ka Zapadu/.
– Nikome od njih nije želja da ostane u BiH i ne vide je kao konačnu destinaciju, već kao jednu od posljednjih opcija na putu ka Zapadu – objašnjava Đurović.
On ukazuje na činjenicu da se ruta preko BiH formirala tek kada je Mađarska gotovo zatvorena i od kada postoji oštar tretman i zaustavljanje ljudi na granici Hrvatske i Srbije.
Kada je riječ o migrantima u Srbiji, Đurović kaže da taj broj iznosi od 4.000 do 5.000, od kojih je 3.000 u kampovima, u koje sada oni više ne žele, već im je cilj da se sami domognu Zapada.
Đurović naglašava da je u kampove u Vojvodini gotovo nemoguće ući jer migranti ne mogu dobiti dozvolu, pa ih šalju u one na jug Srbije.
Kada je riječ o procjenama o razvoju migrantske krize, one nisu optimistične kada je u pitanju Balkan, koji ovaj problem ne može da zaobiđe, jer će se tu ljudi zadržavati duže pošto su za njih balkanske zemlje bezbjedne.
Ako i uslijedi masovniji priliv iz pravca Turske, navodi Đurović, sigurno se neće ponoviti scene iz 2015. godine, ali će taj priliv opteretiti Balkan.
Agencije
