Projekat gradnje mosta Gradiška preko rijeke Save između Hrvatske i Bosne i Hercegovine prva je finansijska “žrtva” mosta Pelješac, prenosi Jutarnji.hr
Hrvatske ceste i Ministarstvo prometa planirali su da gradnju mosta finansiraju sredstvima iz Operativnog programa konkurentnost i kohezija za period 2014 – 2020. EU je za to namijenio 330 miliona eura.
Kako je sav taj novac otišao na sufinansiranje gradnje mosta Pelješac, za sve ostale projekte u hrvatskoj cestogradnji nije ostalo novca, pa će se ovaj projekat morati finansirati novim kreditnim zaduženjem. Ministarstvo prometa je pokušalo da projekat sufinansira kroz Evropski fond za regionalni razvoj, a u sklopu investicijskog prioriteta 7a – podrška multimodalnom jedinstvenom evropskom saobraćajnom prostoru ulaganjem u transevropsku saobraćajnu mrežu, ali to nije uspjelo.
Desetogodišnji pregovori
S obzirom na takav razvoj situacije, Hrvatske ceste će se zadužiti na inostranom tržištu, najvjerojatnije kod EIB-a ili EBRD-a, uz državnu garanciju. Tek kad Vlada izda državno jamstvo i realizuje se kredit, Hrvatske ceste će raspisati konkurs za izvođača radova, prenosi Jutarnji pozivajući se na izvore u Ministarstvu prometa.
To se očekuje do kraja godine. Projekat Gradiška sačinjavaju most preko rijeke Save, 9,5 kilometara četverotračne ceste koja bi spajala most s autoputem Zagreb – Lipovac, te međunarodni granični prelaz najviše kategorije. Ukupna procijenjena vrijednost gradnje mosta i spojne ceste je oko 60 miliona eura.
Cijena mosta je oko 23 milijuna eura, od čega pola plaća Hrvatska, a pola Bosna i Hercegovina. Kako za realizaciju projekta nisu osigurana sredstva EU, Hrvatske ceste će prvo raspisati konkurs za gradnju mosta, a u nekoj drugoj fazi za pristupnu cestu. Gradnja graničnog prelaza je pak u ingerenciji Ministarstva finansija.
O gradnji ovog mosta Hrvatska i Bosna i Hercegovina pregovaraju više od deset godina. On je od velikog značaja za Bosnu i Hercegovinu i Republiku Srpsku jer se nastavlja na već sagrađenu autocestu od Gradiške do Banjaluke te bi bio jedan od glavnih cestovnih izlaza iz BiH prema Hrvatskoj. Stoga tamošnje vlasti rade konstantan pritisak na Hrvatsku da krene u realizaciju ovog projekta, navodi Jutarnji.
On je bio i dio svojevrsne “trgovine” između Hrvatske i Republike Srpske. Naime, predsjednik RS Milorad Dodik je naredio članovima svoje stranke u BiH parlamentu da zajedno sa zastupnicima HDZ-a glasaju protiv blokade gradnje mosta Pelješac što je tražio SDA nakon što je iz Zagreba dobio čvrsto obećanje da će Hrvatska ove godine krenuti u realizaciju ovog projekta. No zbog problema s finansiranjem cijela se priča s hrvatske strane odužila, a u BiH su sve nervozniji jer Hrvatske ceste, iako je dano čvrsto obećanje, još nisu raspisale konkurs za izvođača radova.
BiH strana je, naime, već osigurala finansijska sredstva preko Europske investicijske banke, a novi granični prelaz kod budućeg mosta je pred završetkom i uskoro će biti pušten u promet. U hrvatskom Ministarstvu financija naglašavaju kako će granični prelaz s hrvatske strane biti sagrađen paralelno sa završetkom mosta preko rijeke Save.
“Trenutno se u suradnji s Hrvatskim cestama radi na izradi određenih rješenje za ishođenje potrebnih dozvola za građenje.”
Granični prelaz
U Ministarstvu kažu da na pitanja o cijeni, vremenskom roku gradnje i izgledu graničnog prijelaza, ne mogu odgovoriti “jer na mostu nije započela gradnja, a nemamo ni približan datum kada će započeti i koliko će trajati. Prema našim planovima u sljedećoj godini gradnja graničnog prelaza neće započeti jer opet smo vezani na gradnju mosta i pristupnih cesta sa strane Republike Hrvatske”, stoji u odgovoru Ministarstva finansija.
Prema projektu most Gradiška ukupne je dužine 426 metara, širine 22,6 metara i imaće četiri saobraćajne trake od kojih će svaka biti široka 3,75 metara. Predviđeno vrijeme gradnje je tri godine.
Jutarnji.hr/IstinitoA
