Burno na samitu Evropske unije

Svijet

U Briselu je počeo dvodnevni samit EU, a jedna od glavnih tema na dnevnom redu bili su pregovori o prelasku u drugu fazu Bregzita, odnosno istupanju Velike Britanije iz EU. Međutim, ubrzo su se otvorila i druga pitanja, a u centru pažnje bio je mađarski premijer Viktor Orban.

Oko sankcija Rusiji složno, ali oko migracija ne. Istočni partneri odbijaju da prime potražioce azila, a kancelarka Merkel ne prihvata nikakvu „selektivnu“ solidarnost. Samit 28 zemalja-članica EU nije doneo rešenja, piše “Dojče vele”.

Predsednik Saveta Evropske unije Donald Tusk izazvao je prilično uzbuđenje još pre početka samita. On je u pozivnom pismu ukazao na očigledne podele unutar EU kada je reč o problemu migracija. Zemlje „Višegradske grupe“ Mađarska, Poljska, Češka i Slovačka, složile su se sa Tuskom, jer on je u pismu praktično priznao da prethodno dogovoren sistem o podeli izbeglica po kvotama – ne funkcioniše.

Druge države, međutim, poput Nemačke, insistiraju na tome da sve države EU, uključujući i države „Višegradske grupe“, ispunjavaju svoje dužnosti i prihvataju azilante.

Poziv na unutrašnju solidarnost

– Nama nije potrebna samo solidarnost kako bi se upravljalo migracijama ka spolja, na spoljnim granicama. To jeste i dobro i važno, ali nama je potrebna solidarnost ka unutra – naglasila je Merkelova.

Italiju i Grčku, zemlje u koje stiže većina migranata, trebalo bi rasteretiti.

– Ne može biti selektivne solidarnosti među evropskim državama-članicama. Postojeći Dablinski sistem uopšte ne funkcioniše i zato su nam potrebna unutrašnja, solidarna rešenja.

Dablinski sistem predviđa da su za azilante, izbeglice, odnosno migrante odgovorne zemlje EU u koje oni najpre stupe.

Odluke većine u EU o distribuciji izbeglica iz 2015. moraju se sprovesti, naglašavaju diplomate Unije. Zbog odbijanja da prihvati izbeglice Evropska komisija pokrenula je protiv Poljske i Mađarske postupke zbog povrede ugovora.

Podele u Evropskoj uniji

Na početku predbožićnog samita EU, predsednik Saveta Tusk još jednom je jasno ukazao na dubok rascep unutar Evropske unije, i po pitanju migracija, i kada je reč o daljem razvoju evrozone.

– Kada je reč o monetarnoj uniji, mi smo – pojednostavljeno geografski rečeno – podeljeni na sever i jug. Po pitanju migracija podeljeni smo na zapad i istok. Ti rovovi nabijeni su emocijama što nam otežava da pronađemo zajednički jezik i zajedničke argumente. Zato na našem jedinstvu moramo raditi i više i bolje nego pre – rekao je Tusk.

Tusk je za svoju analizu pobrao aplauze Mađarske i Slovačke.

– Ono je govorio samo ono što svi već ionako znaju – izjavio je u Briselu ministar spoljnih poslova Mađarske Peter Šijarto.

Evropska komisija predlaže da se primeni „dobrovoljni sistem“, koji bi zemljama kao što su Poljska ili Mađarska koje odbijaju kvote, dozvolio da uopšte ne primaju migrante.

Te zemlje bi umesto toga mogle da pruže neke druge usluge koje bi olakšale poziciju zemalja poput Grčke i Italije u koje stiže većina migranata.

Orbanova drama

Mađarski premijer Viktor Orban objavio je rano jutros na Fejsbuku video-snimak, u kojem je živopisno opisao večeru na samitu EU u Briselu i, uz osmeh, rekao da su se lideri “borili jedni protiv drugih” zbog razlike u stavovima oko migranata.

– Sada je 00.40 sati. Borili smo se jedni protiv drugih do sada. Bila je bliska borba, oblik politički bliske borbe – naveo je Orban u snimku, koji je titlovan na engleski jezik.

On je rekao da su Poljaci, Mađari, Česi i Slovaci “dobro prošli u bici” protiv onih koji žele da te zemlje prihvate više izbeglica koje čame u kampovima u Italiji i Grčkoj.

– Držali smo se naših stavova, ali nismo mogli da ubedimo naše protivnike – rekao je Orban, a prenosi AP.

Mađarska i Poljska nisu primile nijednog tražioca azila, dok ih je Češka primila samo 12.

Češka odbacuje kvote

Novi premijer Češke Andrej Babiš, poznat po kritikama na račun EU, želi da u Evropu primi što je moguće manje migranata iz Afrike.

– Kvote nisu rešenje za ilegalno doseljavanje. Moramo se boriti protiv migrantske mafije koja zarađuje milijarde evra. Oni dovode u Evropu te nesrećne ljude obećavajući im bolju budućnost koja se međutim neće ostvariti.

Države „Višegradske grupe“ su u Briselu jasno stavile do znanja kako one zamišljaju svoj doprinos: žele da plate, umesto da prime migrante. Sa premijerom Italije Paolom Đentilonijem već su dogovorile uplatu u visini od 35 miliona evra za jačanje kapaciteta obalske straže u Libiji i za dodatno obezbeđenje granica. Italija u ime EU kontroliše pomorsku granicu prema Libiji.

Premijer Đentiloni izrazio je zadovoljstvo odlukom „Višegradske grupe“:

– Mislim da je ovo veoma važan korak koji pokazuje da Italija i druge zemlje imaju pravo kada kažu da to nije samo pitanje unutrašnje, državne politike, već je to stvar čitave Evropske unije.

Novac umesto migranata

Andrej Babiš insistira na tome da se migraciona politika mora usredsrediti na zatvaranje pristupnih ruta.

– Ovaj pristup je dobar i uklapa se u našu strategiju koja podrazumeva da se migrantska kriza rešava van Evrope.

I šef Evropske komisije Žan-Klod Junker saglasan je sa doprinosom „Višegradske grupe“. On ne deli mišljenje mnogih poslanika Evropskog parlamenta koji kažu da istočne države na taj način „otkupljuju“ sopstvenu odgovornost.

– Radujem se zbog ovih prvih konkretnih poteza četiri zemlje “Višegradske grupe”. To je dokaz da te četiri države modu da iskažu solidarnost sa Italijom i ostalima, i zato sam u ovom trenutku srećan – rekao je Žan-Klod Junker.

Bregzit, druga faza – može

Evropski lideri veoma brzo su našli konsenzus i složili se da pregovore o Bregzitu uvedu u drugu fazu, rekao je predsednik Evropskog saveta Donald Tusk.

Kako piše BBC, to znači da može da se otpočne sa dugoročnim odnosima Velike Britanije i EU, uključujući i trgovinu i bezbednost.

Sledeća runda pregovora o tranzicionom periodu nakon što Britanija i formalno napusti Evropsku uniju, zakazana je za mart 2019. godine. Prema rečima predsenika Evropske komisije Žan Kloda-Junkera, taj proces će biti “značajno teži”.

Premijerka Britanije, Tereza Mej, rekla je da želi da obe strane pristupe sledećoj fazi pregovora sa “kreativnošću i ambicijom”. Prošle nedelje dve strane su zaključile da je ostvaren “dovoljan napredak” po pitanju takozvanik problema razvoda, poput prava građana i finansijskih odgovornosti.

Agencije

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *