Britanski “Gardijan” uvrstio je Muzej savremene umjetnosti iz Beograda među 13 novih evropskih galerija i muzeja koje “morate” posjetiti u okviru siti-brejk tura.
U članku pod nazivom “Lijepa umjetnost ili drzak dizajn?” (Fine art or daring design?) autor Vil Koldvel je stavio MSU na osmo mjesto.
– Bio je zatvoren zbog renoviranja od 2007. do 2017. ali prošlog oktobra Muzej savremene umjetnosti ponovo je otvoren za javnost. Modernistička zgrada iz 1965. ima zapanjujuću geometrijsku fasadu (sada renoviranu) i sadrži najveću kolekciju jugoslovenske umjetnosti na svijetu, uključujući djela Petra Dobrovića i Milana Konjovića – napisao je Klodvel.
Na prvom mjestu Koldvel preporučuje Blox iz Kopenhagena, prostranu novu građevinu u obliku kocke u danskoj luci.
– Planirano je da Blox kompleks bude otvoren krajem proljeća i da sarži sve od kuća i restorana do prostora na otvorenom za kulturne događaje. Biće i nov dom Centra danske arhitekture gdje će se održavati izložbe posvećene urbanom razvoju, arhitekturi i dizajnu – stoji u komentaru.
Sljedeća na listi je Fondacija Miro Majorka iz Palme (Miró Mallorca Fundació), galerija posvećena životu i radu Huana Miroa, koji se trajno nastanio u Palmi 1956. U junu će ponovo biti otvoren atelje gdje je Miro napravio većinu svojih radova od 1956. do smrti 1983. Arhitekta ateljea je Miroov prijatelj Đuzep Ljuis Sert, a raspored je i dalje onakav kako ga je umjetnik ostavio.
Svjetlosni atelje u Parizu (Atelier des Lumières) najavljen je kao prvi digitalni umjetnički centar u francuskom glavnom gradu.
– On će pomoću 120 video projektora i svijetlećih zidova visokih 10 metara oživjeti klasična remek-djela – piše “Gardijan”. Atelje se otvara 13. aprila izložbama o Gustavu Klimtu i bečkoj secesiji.
Među 13 umjetničkih izložbenih prostora koje morate vidjeti nalaze se i Muzej ulične umjetnosti “Lasloods” iz Amsterdama, najveći te vrste na svijetu, sa portretom Ane Frank od 24 metara na spoljašnjem zidu, potom Muzej lijepih umetnosti iz Valete (Muża), koji se otvara u junu, renovirani Narodni muzej Švedske iz Stokholma koji će poslije pet godina pauze biti otvoren za javnost 14. oktobra, Nacionalni muzej savremene umjetnosti (EMST) iz Atine koji će biti gotov krajem godine poslije više od decenije finansijskih i birokratskih prepreka, Muzej lijepih umjetnosti iz Budimpešte koji je prošao trogodišnje renoviranje i u novembru otvara veličanstvenu Romaničku salu, krilo sa freskama koje je 70 godina bilo zatvoreno za javnost, Kolekcija Roberta Kazamontija iz Firence, prva savremena umjetnička galerija u kolijevci renesanse sa radovima Vorhola i Pikasa.
Centar Giljarovski u Moskvi, nazvan po Vladimiru Giljarovskom (1855-1935), ruskom novinaru i književniku, hroničaru revolucionarne Moskve, umjetnički centar LUMA u Arlu kojim dominira kula visoka 56 metara arhitekte Frenka Gerija sa ateljeima i izložbenim prostorima smještenim u nekadašnju fabriku željeznice i, na kraju, Galerije Fondacije Lafajet iz Pariza, industrijska petospratnica u četvrti Mare koja nudi još jedan ambiciozan i moderan umjetnički prostor. Otvoren u martu, “prvi multidisciplinarni centar ove vrste u Francuskoj” predstaviće modu, dizajn, vizuelne umjetnosti i performanse. Otvara se 30. aprila
Agencije
