Agencija AFP u opširnoj analizi je ocijenila da je posljednja presuda Haškog tribunala otkrila neugodnu ostavštinu oca moderne hrvatske države, Franje Tuđmana.
Nedavna presuda ostala je u sjenci dramatične smrti Slobodana Praljka, koji je popio otrov nakon što je proglašen krivim za ratne zločine u BiH. Pa ipak, možda je još veći značaj za Hrvatsku imala ocjena sudija o Tuđmanu, koji je umro 1999. godine. Za većinu Hrvata on je i dalje heroj zbog činjenice da je Hrvatska pod njegovom vlašću postala nezavisna, uprkos greškama u njegovoj vladavini, navodi se u tekstu.
Komunistički general / nacionalistički disident
Naime, u presudi Haškog suda šestorici optuženih Hrvata jasno je rečeno da je Tuđman dijelio njihovu zamisao o etničkom čišćenju muslimana u pokušaju ujedinjenja Hrvata u regionu, navodi AFP. Agencija podsjeća da je u ratu u BiH od 1992. do 1995. između Hrvata, Srba i muslimana stradalo gotovo 100 000 ljudi.
AFP podsjeća na burne reakcije u Hrvatskoj na hašku presudu, među kojima ističu ocjenu “Novog lista” prema kojoj je “mrlja na hrvatskom liderstvu 90-ih dovela u pitanje ono što mislimo o sebi”.
Uprkos presudi, 18-godišnjica Tuđmanove smrti obilježena je 10. decembra uobičajenim komemoracijama širom Hrvatske. Vodeći hrvatski zvaničnici položili su vijence u bojama hrvatske zastave na impozantan Tuđmanov grob od crnog mermera u Zagrebu.
– Tuđman je bio državnik. Znao je tačno koji je njegov cilj i ostvario ga je, a to je bilo stvaranje Hrvatske – rekla je za AFP penzionerka Katarina Hrkač na komemoraciji Slobodanu Praljku, koja je održana dan nakon godišnjice Tuđmanove smrti.
AFP je naveo i da je “Večernji list” u subotu objavio specijal posvećen “ocu hrvatske nacije”.
– Tuđman je bio komunistički general koji je vremenom postao nacionalistički disident – piše AFP, dodajući kako je vodio Hrvatsku u periodu otcjepljenja od Jugoslavije.
Pogled na Domovinski rat kao oslobodilački rat protiv srpskih agresora je opšteprihvaćen u Hrvatskoj, ali mišljenja o Tuđmanovoj ulozi u konfliktu u BiH nisu tako monolitna, navodi se u analizi:
– Hrvatski premijer Andrej Plenković, takođe iz HDZ-a, žestoko je kritikovao hašku presudu, insistirajući pritom da je Tuđmanova politika prema BiH uvijek bila usmjerena prema očuvanju njenog teritorijalnog integriteta.
Hag spremao optužnicu protiv Tuđmana
Ali kako je za AFP rekao istoričar Hrvoje Klasić, “nema nikakve sumnje da je vojno i političko vođstvo Hrvata u BiH bilo pod direktnim uticajem zvaničnika u Zagrebu”. Klasić takođe upozorava na stvaranje “neke vrste kulta ličnosti i tabu tema” vezanih za Tuđmana.
– Svaka kritika Tuđmana ili njegove politike se, na neki način, smatra kritikom Hrvatske kao takve, što je katastrofalno – ogorčen je Klasić.
Bivša glavna tužiteljica Haškog suda Karla del Ponte rekla je 2001. godine da je Haški sud bio spreman podignuti optužnicu protiv Tuđmana u trenutku kad je umro od karcinoma 1999. godine.
Uprkos uspješnoj borbi za nezavinsot Hrvatske, Tuđman je vladao čeličnom šakom, a vrijeme njegove vladavine obilježile su korupcija i privatizacijska pljačka.
Prvi predfsjednik Hrvatske nije mario za demokratske reforme, zbog čega je zemlja bila međunarodno izolovana. Na Tuđmanovoj sahrani, na koju su Hrvati došli u desetinama hiljada, bio je uočljiv izostanak stranih državnika, piše ugledna agencija.
Iako su se hrvatski lideri koji su preuzeli vlast nakon Tuđmana, čak i oni iz njegove stranke, u početku distancirali od Tuđmanove kontaminirane ostavštine, pomak udesno 2012. godine donio je svojevrsni povratak Tuđmanovog imena, ali i represivnih tendencija, navodi AFP.
Sve izraženija atmosferu netolerancije
U posljednjih nekoliko godina medijske slobode u Hrvatskoj su smanjene, a aktivisti upozoravaju na sve izraženiju atmosferu netolerancije.
– Političari opet prihvataju Tuđmanovu negativnu ostavštinu i to je jako štetno – upozorava Vesna Teršelič iz “Dokumente”, organizacije koja se bavi ratnim zločinima počinjenima u ratovima nakon raspada Jugoslavije.
Teršelič je dodala kako hrvatski premijer Plenković “propušta priliku” za ograđivanje Hrvatske od te ostavštine.
Mrkus Taner, specijalista za Balkan i autor knjige “Hrvatska: Nacija iskovana u ratu”, sumnja da presuda Haškog suda može imati velik uticaj i značaj s obzirom na činjenicu da je Hrvatska članica Evropske unije i NATO.
– Hrvatska se zbog tih presuda oseća manje ranjivo nego što bi to bio slučaj prije deset godina – zaključio je Taner za AFP.
Agencije
