Prema posljednjem popisu Svjetskog vijeća za zlato, najveće rezerve zlata u regionu ima Srbija 19,4 tona. Slijedi Makedonija sa 6,9 tona, Slovenija s 3,2 i BiH sa tri tone. Hrvati nemaju ni grama.
Hrvatska je, uz Norvešku, jedina zemlja u Evropi koja nema sopstvene zlatne rezerve.
Nema ih od 2001. godine, kad je Hrvatska narodna banka (HNB), za vrijeme mandata Željka Rohatinskog, prodala sve svoje zlatne rezerve.
Nakon sporazuma o podjeli dijela imovine bivše Jugoslavije, koja se nalazila u Banci za međunarodna poravnanja u Bazelu (BIS) 2001. godine, Hrvatska je postala vlasnica 13,12 tona zlata koje je tada vrijedelo oko 115 miliona dolara. HNB je zlato prvo pretvorio u kratkoročne depozite, odnosno sačuvao ga u komercijalnim bankama po određenoj vrijednosti na koju se po isteku depozita isplati kamata.
Cijena zlata je tada bila nestabilna, a depoziti s fiksnom kamatom i zarada se može predvidjeti.
Drugi razlog je to što portfelj HNB-a nije zaštićen od pada cijene zlata, a treći što eventualna dobit od rasta cijena zlata ide direktno u kapital HNB-a i nije uplativa u državni budžet, što nije slučaj sa zaradom od kamata na depozite.
Amerikanci su vlasnici 8133,5 tona i uvjerljivo su na prvom mjestu ispred Njemačke (3373,6), Italije (2451,8), Francuske (2436) i Rusije (1857,7)
Agencije
