Predsjednik Rusije Vladimir Putin izjavio je da će Rusija adekvatno odgovoriti na akcije NATO-a da bi očuvala strateški balans, istovremeno potrošivši manje novca i ne na uštrb efikasnosti.
“Za Rusiju postoje dvije prijetnje. Prva je razmještanje ovih protivraketa u neposrednoj blizini naših granica u istočnoj Evropi, a druga prijetnja je što protivraketni bacači za nekoliko sati mogu da se pretvore u lansere za udarne rakete. U istočnoj Evropi će na vodi, na moru, biti postavljeni na brodovima koji će dežurati na Sredozemnom moru i sjevernim morima i staviće na Aljasku”, rekao je Putin u intervjuu američkom režiseru Oliveru Stounu u drugom dijelu dokumentarnog filma koji je prikazan na kanalu “Showtime”.
Prema njegovim riječima, Rusija je sada praktično okružena sistemima PRO.
“U stvari, to je još jedna gruba velika strateška greška naših partnera, jer će na sve ove akcije Rusija dati adekvatan odgovor i to neće značiti ništa drugo do još jedan krug trke u naoružanju. Pri tome će naš odgovor biti mnogo jeftiniji. Ona (tehnologija) je možda negdje grublja, ali će biti efikasna. I mi ćemo očuvati taj takozvani strateški balans. Balans je veoma važna stvar”, rekao je Putin.
On je takođe istakao da širenje NATO-a i raspoređivanje sistema protivraketne odbrane u Evropi primorava Rusiju da na to reaguje. Govoreći o širenju alijanse, ruski lider je istakao da umjesto toga mogu da se sklapaju sporazumi o bezbjednosti i uzajamnoj pomoći ukoliko zemlje smatraju da su u opasnosti.
Putin je dodao da nakon što se raspao Sovjetski savez, a Iran odustao od nuklearnog programa, nema smisla za raspoređivanjem PRO i proširivanjem pakta.
Snouden je hrabar čovjek
Veći dio intervjua objavljenog u utorak bio je posvećen Snoudenu. Putin ga je nazvao „hrabrim, pa čak i malo nesmotrenim“ čovjekom. Predsjednik je istakao da Snouden „nije namjeravao da nam daje neke informacije“.
“On je pozvao na zajedničku borbu. A kada je postalo jasno da mi još nismo spremni za to, vjerovatno ću mnoge razočarati, rekao sam da to nije za nas. Mi i bez toga imamo komplikovane odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama, ne trebaju nam dodatne komplikacije. On je samo otišao i nestao”, ispričao je Putin.
Putin je kazao da je prvi kontakt sa Snoudenom održan još u Kini, gdje je on pobjegao iz SAD.
“A zatim su mi saopštili da je gospodin Snouden u avionu koji je trebalo da se prizemlji u Moskvi i da nakon toga treba da pređe u drugi avion i dalje da odleti za Latinsku Ameriku. Ali, ispostavilo se da zemlje u koje je htio da leti, prvo, ne žele da ga prihvate, a drugo, ova informacija nije od nas, već iz drugih izvora odmah dospjela medije i postalo je jasno mu neće tek tako dozvoliti da bilo gdje odleti”, rekao je Putin.
Tako se, prema riječima ruskog predsjednika, bivši agent NSA našao u Moskvi u dijelu za tranzitne putnike.
„I onda smo mu dali privremeni azil“, dodao je šef države.
Putin nije odgovorio na pitanje da li ga je tadašnji američki predsjednik Barak Obama zvao u vezi sa Snoudenom.
„Ne želim da govorim o tome. To je stvar povjerljive prirode“, istakao je Putin.
O Ukrajini
Tokom razgovora dotaknuta je i tema Ukrajine.
„Filozofija međunarodne američke politike u ovom regionu je u tome da je neophodno da se ni u kom slučaju ne dozvoli približavanje Ukrajine i Rusije, jer u tome neko vidi nekakvu prijetnju. Neko smatra da je to izvor rasta moći Rusije i da treba po svaku cijenu spriječiti približavanje Rusije i Ukrajine“, naglasio je Putin.
Istovremeno, i u SAD i u Evropi postoje oni koji su djelovali polazeći od različitih shvatanja, a ne slobode izbora ukrajinskih državljana, dodao je ruski predsjednik.
„Podrška radikalnim elementima u Ukrajini, nacionalističkim elementima, ona sa stanovišta takvog pristupa predstavlja siguran dobitak. Prema tome, onaj ko je to učinio postigao je svoj cilj, oni su to uradili savršeno. Svaka im čast“, rekao je Putin.
Prema riječima predsjednika Rusije, „ukoliko se na ovaj problem pogleda malo šire, a ne sa stanovišta neposredne konfrontacije i okupljanja oko sebe satelita na osnovu neke spoljne prijetnje, već ako pogledate na razvoj svjetske zajednice… pogledate 25 godina unaprijed kako se razvija situacija u svijetu, onda bi trebalo da se promjeni filozofija međunarodnih odnosa“.
O američkim predsjednicima
Govoreći o odnosima sa SAD, predsjednik Putin izjavio je da se sa promjenom predsjednika SAD „skoro ništa“ ne menja. Putin je potvrdno odgovorio na Stounovo pitanje da li je američki predsjednik Donald Tramp četvrti američki lider od kada je Putin na vlasti. Na komentar Stouna da se „Tramp nalazi u džepu Kremlja” Putin se nasmijao.
Komentarišući riječi bivše američke kandidatkinje za predsjednika Hilari Klinton, koja je Putina uporedila liderom Trećeg Rajha Adolfom Hitlerom, ruski predsjednik je naveo da od strane Rusije takođe može da se nađe niz poređenja djelatnosti američkih političara, ali Moskva pokušava da se uzdrži od ekstremnih izjava.
„Nema u tome ništa novo. Mi se lično poznajemo. Ona je energična žena. Mi, takođe, možemo da nađemo svakakva poređenja, ali se iz političke kulture uzdržavamo od ekstremnih izjava“, rekao je Putin.
U martu 2014. godine, televizija Si-En-En je javila da je Klintonova, govoreći u kontekstu Krima, povukala paralelu između Putina i Hitlera. Ona je tada tvrdila da Putinove riječi o potrebi da se zaštiti ruski narod podsjećaju na Hitlerova akcije, koji je govorio da mora da štiti ljude sa njemačkim korenima koji žive u istočnoj Evropi.
Stoun je pune dvije godine snimao seriju razgovora sa Putinom u ukupnom trajanju od preko 19 sati i stvorio, kako je najavljeno, „dosad neviđeni materijal o ruskom predsjedniku“, koji će u Americi biti emitovan četiri večeri zaredom, od 12. do 15. juna.
(Sputnik)
