Visoki predstavnik Valentin Inzko nerealnim je ocijenio zahtjev novog predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Milorada Dodika za zatvaranjem OHR-a.
“Mislim da to uopšte nije realno. Postoji više razloga, a posebno zbog toga što sam 6. novembra u Vijeću sigurnosti UN-a u Njujorku dobio punu podršku, između ostalih, i Rusije, u tome da sam posljednji autoritet za interpretaciuju Dejtonskog sporazuma. Kako bi se Dejtonski sporazum tumačio ili interpretirao, ako mene nema?”, rekao je Inzko za Glas Amerike.
Kako je istakao, Dejtonski sporazum je cjelina, a jedan od njegovih aneksa predviđa i postojanje OHR-a.
Inzko je podsjetio da su novoizabrani članovi Predsjedništva BiH 20. novembra dali zakletvu da će, između ostalog, u potpunosti poštovati ovaj sporazum.
“U potpunosti poštovati znači da Dejtonski sporazum nije švedski sto”, kategoričan je visoki predstavnik u BiH.
On je podsjetio i na činjenicu da je Vijeće za implementaviju mira (PIC) usvojilo “Program 5+2”, odnosno niz uslova i ciljeva koje organi vlasti u BiH moraju ispuniti i ostvariti prije zatvaranja OHR-a.
Jedan od tih uslova je pozitivna procjena političke situacije, a na upit novinara da li je visoki predstavnik taj koji procjenjuje, Inzko je potvrdio da to radi u saradnji sa PIC-om.
Inzko je dodao da PIC odlučuje o tome ko će biti sljedeći visoki predstavnik i da li će ga uopšte biti.
“Znam da lokalni akteri imaju neke svoje želje. Dodik je rekao i da ne želi strane sudije u Ustavnom sudu BiH. No, oni su kategorija koja je bila u Dejtonu od samog početka. Dakle, troje stranih sudija je u izvornom Dejtonu, koji su potpisali Milošević, Koljević i drugi”, naglasio je visoki predstavnik u BiH.
Inzko je poručio kako je prvi koji zagovara da u “BiH imamo manje Dejtona, a više Brisela”, dodavši da je naglašavao potrebu brzog kandidatskog statusa za BiH, nakon čega bi se razmatralo članstvo u EU. On je naglasio da u BiH, bez obzira na članstvo, mora jačati vladavina prava, kako putem OHR-a, tako i putem EU.
Na upit novinara osvrnuo se i na govor članova Predsjedništva BiH tokom konstituirajuće sjednice. Osim razlika u pogledu pristupanja NATO-u, iz obraćanja tri člana najvišeg kolektivnog organa izvršne vlasti u BiH mogli su se čuti gotovo identični stavovi o napretku BiH, razvoju, približavanju Briselu i slično. Da li su takvi stavovi objektivna stvar ili tek izborna priča?
“Drago mi je da su svi to pomenuli. Zaista mislim da postoji tri, četiri, pet tačaka gdje bi se svi mogli ujediniti i raditi na tome. To su evropski put, ekonomija, infrastruktura, vladavina prava. Nikome to ne smeta. Nije to ni antisrpski, ni antibošnjački, to je naprosto prihvatljivo za sve. Samo uzmite za primjer ovaj jadni Koridor 5C, nakon 23 godine, koliko kilometara autoputa imamo? Stotinjak. S druge strane, od Doboja do Banjaluke, do Gradiške već ima autoput. Fantastičan autoput, a ovdje nikako”, istakao je Inzko.
Osvrćući se na budućnost u regionu, visoki predstavnik je rekao da bi bilo najbolje da sve zemlje istovremeno uđu u EU.
“No, to nije do mene. U svakom slučaju, BiH će biti kandidat i nadam se da će do 2025. godine otvoriti puno poglavlja. Hrvati iz BiH i Dalmatinci će biti kao neka regija. Ovi iz Bijeljine će tendirati prema Beogradu i biće svejedno da li si ovdje Srbin ili si tamo Srbin. Ja već čujem da ljudi iz Banjaluke idu za vikend u diskoteke ili na koncerte u Zagreb, to tendira prema tamo. To će biti normalno. Svako će imati svoju državu, ali te granice nećemo osjetiti. Puno tenzija će pasti”, naglasio je Inzko.
Odgovorio je na pitanje i da li će BiH tada imati visokog predstavnika.
“Nećete imati i ne treba”, poručio je Inzko.
(Vijesti.ba)
