Dodik molio Palmera da o MAP-u ne odlučuje Predsjedništvo BiH već Savjet ministara; Ambasadori vrše pritisak na predstavnike opozicije iz RS u Savjetu ministara da prihvate MAP; Dodik se krije iza Rezolucije NSRS jer je obećao Rusima da neće prihvatiti MAP; Stiže Trampovo pismo Dodiku u kojem objašnjava da je MAP prioritet i da nema “odlazeće administracije SAD”!
PIŠE: Željko Raljić
Kako se približava kraj godine sve je jači pritisak na predstavnike institucija Bosne i Hercegovine da se izjasne o formalnom pozivu NATO, odnosno da Briselu podnesu svoj prvi godišnji nacionalni plan u okviru Akcijskog plana za članstvo (MAP).
U ovom kontekstu posebno je zanimljivo ponašanje predsjedavajućeg Predsjedništva BiH i lidera SNSD Milorada Dodika, koji u javnosti tvrdi da je protiv aktivacije MAP-a i članstva BiH u NATO. Izvori Istinito navode da se na zatvorenim sastancima Dodik ponaša potpuno suprotno i da je nedavno, na odvojenom sastanku sa zamjenikom pomoćnika državnog sekretara SAD Metjuom Palmerom iznio potpuno suprotan stav.
Naime, Dodik je od Metjua Palmera navodno tražio da o aktivaciji MAP-a i predaji godišnjeg plana (NAP) ne odlučuje Predsjedništvo, već aktuelni saziv Savjeta ministara BiH, a da će on sa pozicije člana Predsjedništva nastaviti saradnju sa NATO.
Iako je upitno da li Savjet ministara u tehničkom mandatu može donositi takve odluke, Dodiku je cilj da predstavnici opozicije koji sjede u Savjetu ministara glasaju za takvu odluku, čime bi postigao dva cilja: ministri iz SDS i PDP bi ponovo bili izdajnici srpskih interesa, a on ne bi morao da diže ruku za aktivaciju MAP-a i time pogazi obećanje dato Rusima.
Dodik između dvije vatre
O ovome je nedavno govorio i ministar bezbjednosti BiH Dragan Mektić koji tvrdi da je Dodik Palmeru rekao da, “što se tiče puta BiH u NATO, tu priču guraju, ali da zaobiđu Predsjedništvo BiH”.
– Htio je samo sebe izvući. Ja sam ubijeđen da Milorad Dodik namjerava da manipuliše ljudima i da na taj način vlada već godinama. Predlaže Srbima iz Oružanih snaga da se povuku, a zašto se on ne povuče iz Predsjedništva – zapitao se Mektić i dodao da Dodik želi da svali odgovornost na Srbe u Savjetu ministara ako budu glasali za godišnji plan BiH na putu za NATO,da bi opet bili izdajnici.
Dodik javno zagovara tezu da u okviru aranžmana BiH sa NATO-om, pod nazivom Partnerstvo za mir, može da se odvija određena saradnja i da takav format saradnje imaju i Srbija i Rusija. On takođe tvrdi da postupanja predstavnika Republike Srpske u zajedničkim institucijama moraju da budu u okviru rezolucije Narodne skupštine Srpske o vojnoj neutralnosti i da je za BiH “najbolji proces demilitarizacije”.
Izvori Istinito u diplomatskim krugovima u Sarajevu i Oružanim snagama BiH navode da su na djelu neviđeni pritisci na ministre iz SDS-a i PDP-a u Savjetu ministara BiH, u čemu, navodno, posebno prednjači ambasadorka Njemačke u BiH Kristian Hohman.
Pritisak na Igora Crnadka
Na nedavno održanom novogodišnjem prijemu, koji je organizovala komandant NATO štaba u Sarajevu Marti Bisel, ministar spoljnih poslova BiH Igor Crnadak našao se u unakrsnoj vatri između ambasadora zemalja NATO, koji očekuju da Savjet ministara do kraja mandata izglasa odluku o aktiviranju MAP-a. Izvori iz Oružanih snaga BiH navode da je posebno agresivan nastup imala njemačka ambasadorka Kristian Hohman koja očekuje da ministar Crnadak “u interesu građana BiH” digne ruku za aktivaciju MAP-a i prvi nacionalni godišnji izvještaj (ANP).
– Zanimljivo je da svi oni očekuju saradnju sa Dodikom, a traže od aktuelnog saziva Savjeta ministara u kome ne sjede predstavnici SNSD da glasa za trakvu odluku, navodi izvor Istinito.
Dodaje da niko ne postavlja pitanje učešća SDA i HDZ-a u koaliciji sa SNSD-om na nivou BiH, iako se SNSD formalno protivi ulasku BiH u NATO, što je igra dvostrukih aršina.
Predstavnici zemalja NATO, posebno Njemačke i SAD znaju da Dodik koketira sa Rusima po pitanju pristupa BiH NATO-u i da im je u vezi s tim dao određena obećanja, od kojih ne može da odstupi.
Navodno, Dodik je obećao punu podršku na putu BiH ka NATO-u, ali pod uslovom da taj posao bude završen prije formiranja novog Savjeta ministara BiH.U zamjenu očekuje ukidanje sankcija SAD, zbog čega se u javnosti i drži priče o protivljenju pristupanju BiH NATO-u.
Dodiku stiže Trampovo pismo
Svi se sjećaju da je Milorad Dodik nedavno odgovorio predsjedniku SAD Donaldu Trampu na njegovu čestitku povodom Dana državnosti BiH. Dodik je izjavio da je u pismu Trampu naveo da to nije njegov Dan državnosti i da “Srbi i Republika Srpska nisu pristali na to”.
– Obavijestio sam ga da možemo da razgovaramo o EU integracijama, ali da ne možemo o NATO. Srbima treba mnogo da podnesu činjenicu da ih je NATO bombardovao, rekao je Dodik o sadržaju pisma Trampu.
Izvori Istinito iz diplomatskih krugova navode da zamjenik državnog sekretara SAD Džon Salivan, koji će u okviru rvropske turneje 16. decembra posjetiti i Sarajevo, donosi i Trampov odgovor Dodiku.
Iz Stejt departmenta je zvanično saopšteno da Salivan dolazi kako bi zvaničnike BiH pozvao da “održe stabilnost, nastave sa provođenjem reformi i ostanu na putu ka Zapadu”.
Iako je sadržaj Trampovog pisma Dodiku nepoznat za javnost, izvori Istinito navode da se dio njegovog sadržaja odnosi i na “bezuslovno pristupanje BiH NATO-u” što, kako tvrde, nema alternativu.
Koraci BiH ka NATO savezu
BiH je još 2009. predala zahtjev za pristupanje Akcionom planu za članstvo u NATO (MAP). Učinio je to tadašnji predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić. Prije njega, u svojstvu predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović potpisao je u junu 2009. godine formalni zahtjev BiH za Akcioni plan za članstvo u NATO (MAP).
Prethodno je predsjedavajući Savjeta ministara BiH Nikola Špirić (SNSD) 2008. potpisao više dokumenata za intenziviranje dijaloga između BiH i NATO. Jednim od njih, Inicijativnim dokumentom za intenzivirani dijalog između BiH i NATO, potvrđen je strateški cilj, a to je “što skoriji ulazak u punopravno članstvo u NATO”.
Nakon svega, karikaturnim se čine potezi Milorada Dodika da spriječi ktiviranje Akcionog plana za članstvo BiH u NATO.
Karikaturalni i licemjerni su zaključci sa sastanka najviših zvaničnika Republike Srpske, koji je u petak sazvala predsjednica RS Željka Cvijanović, a kojima je konstatovano da “Republika Srpska ne podržava ulazak BiH u bilo koje vojne saveze sve do konačne odluke Republike Srbije” i da “sve aktivnosti koje se sprovode na aktivaciji Akcionog plana za članstvo BiH u NATO nisu prihvatljive za Republiku Srpsku”.
Na sastanku održanom 5. decembra ove godine u Briselu ministri inostranih poslova država članica NATO potvrdili su spremnost za nastavak podrške Bosni i Hercegovini na njenom reformskom putu i iskazali spremnost za prihvatanje prvog Godišnjeg nacionalnog programa BiH (ANP), čime je, zapravo, Akcioni plan za članstvo (MAP) iz uslovnog prešao u aktivni status. MAP obuhvata sve segmente reformskih procesa BiH, što u suštini i čini sadržaj ANP-a.
Prvi ANP Bosne i Hercegovine biće predmet usuglašavanja s NATO-om, a po njegovom odobravanju od nadležnih institucija BiH i NATO-a, ANP će postati okvir za koordinisano djelovanje, podršku i pomoć NATO-a BiH, reformskim procesima i njenim integracijskim težnjama, utvrđenim Zakonom o obrani (2005), ali i strateškim dokumentima, a to su: Bezbjednosna politika BiH (2006), Obrambena politika BiH (2008) i Strategija spoljne politike BiH (2018).
Istinito
