Trend kompanija u svijetu je da smanje broj radnih dana na četiri, uključujući i radoholičarski Japan, u Švedskoj planiraju da zakonom regulišu šestočasovno radno vrijeme, dok kod nas uobičajena radna sedmica traje 42 i po sata.
– Svi podaci ukazuju da radnici Srpske nisu neradnici, kako to neki poslodavci govore, već radnici kojima nije problem da rade i prekovremeno. Samo imaju jedan uslov, a to je da bude plaćeno – kaže Ranka Mišić, predsjednica Saveza sindikata RS.
Anketa Zavoda za statistiku RS je pokazala da svi radnici rade prekovremeno, ali nema podataka o plaćanju prekovremenih sati. Istovremeno, istraživanja Saveza sindikata pokazuju da mnogi poslodvaci ne prikazuju prekovremeni rad i da oko 10.000 legalno zaposlenih radi više od 40 sati sedmično. Po istraživanju Sindikata, radna sedmica radnika koji rade prekovremeno traje 45 sati, a kod nekih čak i 50 sati.
– Prekovremeni sati su prisutni uglavnom u uslužnim djelatnostima i niskoakumulativnim granama. Međutim, problem je što njihov prekovremeni rad uglavnom nije plaćen ili je tako mizerno plaćen da radnici uopšte ne žele doborovoljno da rade prekovremeno – upozorava Mišićeva.
Ona ističe da na ovaj problem Sindikat upozorava već duže vrijeme, ali da to moraju da riješe kontrolni organi.
Po Zakonu o radu, prekovremeni rad može da traje najviše deset sati sedmično, a dnevno maksimalno četiri sata. Radnik u toku kalendarske godine ne može raditi prekovremeno više od 180 sati. Izuzetno, kolektivnim ugovorom može se utvrditi maksimalno trajanje prekovremenog rada do 230 sati godišnje. U slučaju neplaniranog povećanja obima posla, radnik je dužan da na zahtjev poslodavca radi duže od punog radnog vremena, a za prekovremi rad ima pravo na uvećanje plate. Međutim, u Republici Srpskoj još nije potpisan kolektivni ugovor.
– Šta poslodavac može da očekuje od radnika koji radi od ponedjeljka do petka, svaku subotu i državnim praznicima za minimlanu ili ispodprosječnu platu? Nikako ne mogu imati motivisanog radnika – navodi Mišićeva.
Kaže da Savez sindikata RS trenutno provodi istraživanje među radnicima na temu koji su to razlozi zbog kojih odlaze u inostranstvo.
– Poslodavci kao Kalimero samo kukaju kako nema radnika. Pa neka poštuju i plate radnike pa će da imaju i zadovoljnu radnu snagu na koju će moći da računaju na duže staze – poručuje Mišićeva.
Ona dodaje da je u RS i BiH još rano zagovarati smanjenje radih sati a da to ne bude na uštrb radnika, odnosno da se to ne odrazi na visinu plata.
Analiza Sindikata trgovine i uslužnih djelatnosti pokazala je da po osnovu neplaćenih prekovremenih sati, trgovci u BiH poslodavcima godišnje, praktično, poklone oko 50 miliona KM.
U ovom Sindikatu su izračunali da su u ovoj godini, od 547 slučajeva kršenja radničkih prava, čak 264 slučaja u vezi sa radnim vremenom. Riječ je o 105 slučajeva neplaćenog prekovremenog rada, 72 slučaja kršenja prava na slobodan dan u sedmici, 44 slučaja kršenja prava na godišnji odmor, te 43 slučaja problema sa korištenjem dnevne pauze.
Benefiti
Prema nedavnom istraživanju na uzorku od 3.000 ispitanika u osam zemalja, uključujući SAD, Britaniju i Njemačku, utvrđeno je da skoro polovina smatra da bi mogli lako da završe svoje zadatke za pet sati tokom dana da nemaju prekida. U jednom staračkom domu u Geteborgu, Švedska, skraćenje radnog vremena sa osam na šest sati je imalo vrlo pozitivne rezultate, jer su se medicinske sestre u domu osjećale zdravije, što je smanjilo bolovanja i podiglo kvalitet njege pacijenata.
srpskainfo.com
