Natalija Trivić, ministarka prosvjete i kulture RS, kaže da je identifikovanje privrednika koji su spremni na saradnju prvi korak u pravcu usklađivanja upisne politike u srednjem obrazovanju i potreba privrede.
Naglašava da bi oni svoje kapacitete ustupili za izvođenje praktične nastave.
– Očekujemo da se do kraja januara izjasne o potrebama za kadrom u narednom periodu da bismo znali koja zanimanja treba da školujemo. Sljedeći korak je da u školama koje imamo u tim lokalnim zajednicama prilagodimo upis iskazanim potrebama. Ako želimo da mladim ljudima obezbijedimo posao po završetku školovanja, moramo prilagoditi upisnu politiku zahtjevima privrednika – kaže Trivićeva za Srpskainfo.
Šta ćemo, konkretno, dobiti dualnim obrazovanjem?
Dualno obrazovanje je u interesu učenika, koji će u preduzećima steći potrebne kompetencije, ali i privrednika, jer će po završetku škole dobiti osposobljene radnike. Bez praktične nastave učenik neće znati da primjeni teoretsko znanje koje stiče tokom školovanja. Insistiraću na plaćenoj učeničkoj praksi i zaštiti učenika na radu.
Šta učiniti da svršeni osnovci počnu da biraju zanimanja za kojima vlada potražnja na tržištu rada, prvenstveno zanatska zanimanja koja mladima nisu atraktivna?
Mladim ljudima, koji ne nastavljaju dalje školovanje, treba ponuditi posao. To je moguće ako izaberu zanimanje za kojim postoji potražnja na tržištu rada. Zanimanja koja prije nekoliko godina nisu bila atraktivna danas su izuzetno tražena, ali u skladu s tim moraće biti i plaćena. Privrednici su svjesni da će morati povećati plate radnicima ako žele da opstanu. S druge strane, mladi ljudi će biti osposobljeni da pokrenu vlastiti posao.
Kako motivisati mlade ljude da ostanu i da rade u Srpskoj?
Privrednici imaju mogućnost da stipendiraju učenike, obezbijede im plaćenu praksu i, po sticanju diplome, posao. Zauzvrat ih mogu obavezati nekom vrstom ugovora da rade za njih određeni period. Ipak, ljudi sve masovnije odlaze. Treba imati u vidu da su u razvijenim evropskim zemljama, u koje odlaze naši ljudi, više plate, ali je viši i standard. Neophodno je stvoriti uslove za povećanje plata u realnom sektoru i stvarati bolje uslove ne samo rada, nego i života, kako bi mladi ljudi ostali ovdje.
Šta ćemo sa osnovcima koji muku muče sa preteškim đačkim torbama i preobimnim gradivom?
U saradnji s Republičkim pedagoškim zavodom radimo analizu nastavnog plana i programa u osnovnom obrazovanju. U ovu analizu su uključeni svi nastavnici u osnovnim školama, a uključićemo i stručnjake s fakulteta. Cilj nam je da utvrdimo postoji li opterećenje nastavnim sadržajem, te koliko su učenici osposobljeni da stečeno znanje primjenjuju u životu.
U kom obimu će, izmjenama Zakona o platama zaposlenih u oblasti obrazovanja i kulture, biti povećana plata?
Nakon 11 godina nastavnici i zaposleni sa visokom stručnom spremom u obrazovanju i kulturi dobiće veće plate u prosjeku od 8 odsto, za šta su budžetom predviđena dodatna 22 miliona KM. Predviđeno je povećanje plate za oko 13.500 zaposlenih u obrazovanju i kulturi, a do 2022. godine njihove plate trebalo bi da budu izjednačene sa platama ostalih budžetskih korisnika.
Kakva je sudbina ćirilice?
Naučna i stručna javnost upozorava da se ćirilično pismo sve više potiskuje iz javne, ali i službene upotrebe. Moramo naći način da srpski jezik i pismo zaštitimo i dodatno osnažimo.
Šta je sa izgradnjom Memorijalnog centra u Spomen-području Donja Gradina?
Aktivnosti na njegovoj izgradnji biće nastavljene. To treba da postane mjesto stalnog sećanja, što je civilizacijski dug prema žrtvama. Upravo pripremamo tender za glavno tehničko rješenje.
srpskainfo.com
