Još nije poznato u kojoj državi će prvi predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić izdržavati kaznu doživotnog zatvora, na koju je pravosnažno osuđen prošle semice odlukom žalbenog vijeća Mehanizma za krivične sudove.
Statut Mehanizma ne predviđa rok u kome odluku treba da donese, ali navodi da će prebacivanje osuđenika u državu u kojoj će izdržavati kaznu biti obavljeno što je prije moguće, precizirala je za Tanjug portparol mehanizma Helena Egleston.
Odluku o izboru države donijeće predsjednik Mehanizma Teodor Meron, a Karadžić neće imati pravo žalbe.
Egleston je pojasnila da predsjednik određuje državu u kojoj će lice izdržavati kaznu na osnovu velikog broja informacija, “koje mogu uključuvati i bilo kakva stavove osuđene osobe”.
– Pravni okvir ne predviđa ulaganje žalbe na ovakve odluke -napomenula je portparol Mehanizma.
Karadžić će u svakom slučaju biti prebačen u neku od država članica Ujedinjenih nacija koja ima ugovor sa Mehanizmom o izdržavanju kazni zatvora, ali će u konkretnom slučaju vjerovatno to biti zemlja koja u svom pravnom sistemu ima doživotnu kaznu zatvora.
To su Švedska, Finska, Danska, Njemačka, Velika Britanija, Belgija, Austrija, Italija, Francuska ili Španija.
Odluka o tome gdje će osuđeno lice biti poslato na izvršenje kazne donosi se u skladu sa Statutom Mehanizma i Uputstvom o postupku kojim Mehanizam određuje u kojoj će državi osuđenik izdržavati kaznu zatvora.
Proces određivanja se sastoji se od četiri koraka. Najprije Sekretar Mehanizma stupa u kontakt s jednom ili više država kako bi ustanovio da li su spremne da osuđenika prime na izvršenje kazne, a potom podnosi predsjedniku Mehanizma izvještaj, u kojem se navode države u kojima se potencijalno može izvršiti kazna i druge relevantne informacije.
Predsjednik Mehanizma na osnovu tih i drugih informacija koje eventualno zatraži, određuje državu u kojoj će kazna biti sprovedena, a njegovu odluku izvršava Sekretar, navodi se na sajtu Mehanizma.
Karadžić je u pritvoru Mehanizma u Hagu, nasljednika Haškog tribunala, od hapšenja i izručenja iz Srbije u julu 2008. godine.
Osuđen je 20. marta na doživotni zbog genocida u Srebrenici i zločina prtiv čovječnosti, kršenja zakona i običaja ratovanja. Tom odlukom preinačena je odluka o kazni prvostepena presuda Tribunala u Hagu kojom je u martu 2016. godina bio osuđen na 40 godina zatvora.
Ova presuda je pravosnažna, ali postoji mogućnost podnošenja vanrednog pravnog lijeka – zahtijeva za reviziju presude u roku od godinu dana, što je član Karadžićevog pravnog tima advokat Goran Petronijević prošle sedmice u izjavi za Tanjug i najavio.
Eventualni revizioni postupak mogao bi da odloži Karadžićevo napušanje pritvorske jedinice u Hagu, iz koje nikada nije pušten na privremenu slobodu.
Pravo da se podnese vanredni pravni lijek može da se iskoristi samo ako Kardžić ili neko iz njegovog pravnog tima otkrije novu činjenicu koja nije bila poznata u vrijeme prvostepenog suđenja ili žalbenog postupka, a koja je mogla da bude odlučujuća za donošenje odluke.
Zahtjev za reviziju se podnosi predsjedniku Mehanizma, koji određuje vijeće koje će odlučivati da li je nova činjenica mogla da bude odlučujući faktor prilikom donošenja odluke, a ukoliko to utvrdi onda će preispitati presudu i nakon što sasluša strane u postupku, izreći novu presudu.
Agencije
